Kultura

: PIŠE: Pakrački List; 19. travnja 2016; 744

Gradska knjižnica Pakrac će i ove godine, točnije u petak 22. travnja na Dan hrvatske knjige, organizirati poznatu manifestaciju "Noć knjige" koja će tematski popratiti 400 godina od smrti Williama Shakespearea i Miguela de Cervantesa, kao i 100. godišnjicu prvog objavljivanja "Priča iz davnine" Ivane Brlić-Mažuranić. Pakrac će se tako naći među 223 grada i mjesta Hrvatske koja obilježavaju ovaj dan, a najveći broj programa bit će održan u Zagrebu, dok će Gradska knjižnica Pakrac kao organizator svoje mjesto naći među čak 510 sudionika koji pripremaju više od 1000 programa, prodajnih akcija i ostalih pogodnosti.

: PIŠE: Pakrački List; 16. travnja 2016; 827

Riječ alkomjer najbolja je nova hrvatska riječ, proglašena na prigodnoj svečanosti održanoj danas u pakračkoj gradskoj vijećnici, a Hrvoju Senješu, policijskom službeniku i studentu Visoke policijske škole iz Zagreba, njenom autoru, pripala je nagrada „Dr. Ivan Šreter“, nazvanoj po jednom od rijetkih jezičnih stradalnika u hrvatskoj i svjetskoj povijesti.

Riječ alkomjer koja označava napravu za testiranje alkohola u krvi potpuno je nova riječ, dok bi se na taj način riječ alkotest mogla koristiti samo za postupak testiranja. Iako je posve nova riječ, ona je naravna i u skladu s tvorbenim sustavom hrvatskoga jezika, objasnila je prof. Sanda Ham, glavna urednica časopisa „Jezik“ koja je autoru najbolje hrvatske riječi uručila nagradu od 5.000 kuna i kipić dr. Ivana Šretera koji je izradio kipar Tonko Fabris.

Natječaj ima za cilj razvijati pozitivno ozračje za stvaranje i prihvaćanje novih riječi i promišljanje o jačanju hrvatske jezične kulture, rečeno je na svečanosti, ali ne nameće nove riječi jer njihovo prihvaćanje ovisi isključivo o jezičnoj uporabi.

Na ovogodišnji natječaj prijavilo se sedamdesetak riječi, samo je jedna bila dovoljno dobra da bi ju nagradili, a ocjenjivalo ih je stručno povjerenstvo - počasni predsjednik Stjepan Babić, predsjednica Sanda Ham te članovi Jasna Horvat, Hrvoje Hitrec, Mile Mamić, Mario Grčević, Nataša Bašić, Zvonimir Jakobović i Igor Čatić.

Gostima iz Pakraca, Osijeka i Zagreba koji izučavaju ili se bave hrvatskom riječi, pozdravnim riječima obratila se gradonačelnica Anamarija Blažević rekavši kako je ljubav prema hrvatskom jeziku i svom narodu dovela je do toga da ni danas ne znamo gdje je posljednje počivalište dr. Ivana Šretera i tom prilikom još jednom apelirala na sve koji imaju bilo kakave inforamcije da pomognu u potrazi za njegovim ostacima.

Članovi "Jezikova" povjerenstva Nataša Bašić, Mario Grčević, Hrvoje Hitrec i Igor Čatić te Hrvoje Juvančić, tajnik Hrvatskih novinara i publicista u obraćnjima su istaknuli kako je krajnje vrijeme da se donesu odluke koje će omogućiti hrvatskom jeziku slobodan i nesmetan razvitak, a hrvatskim jezikoslovcima otvoriti prostor za odgovoran i znanstveno utemeljen rad.

Časopis "Jezik" i Šreterova zaklada surađuju od 2007., kada je u Pakracu bila i prva svečana dodjela gdje je nagrađena Ljerka Arar Premužić za riječ uspornik (umjesto ležećega policajca).

: PIŠE: Pakrački List; 15. travnja 2016; 736

Silvija Šesto, poznata i nagrađivana dječja spisateljica i autorica najčitanijih dječjih romana, jučer se susrela s učenicima 3. i 4. razreda pakračke osnovne škole u gradskoj vijećnici kurije Janković, a druženje je organizirala Gradska knjižica Pakrac.

Susret su otvorili učenici 5. razreda koji su s učiteljicom Božidarkom De Zan uvježbali i odglumili neke od Silvijinih stihova iz zbirke „Tinuninu“.

Više od sat vremena druženja s književnicom prošlo je u smijehu i zanimljivim pričama, a autorica čija su djela u prijedlogu lektire za četvrti i osmi razred čitala je ulomke iz svojih romana za mlade te u razgovoru istaknula važnost čitanja.

Silvija Šesto je govorila o svojim knjigama, osobito o pet lektirnih naslova, o tome kako su priče nastajale i kako danas mnoge od njih žive na daskama koje život znače, a posebno o romanu „Bum Tomica“ koji je nakon kazališne izvedbe, ovih dana doživio i stripovsko izdanje. Njezin roman „Debela" uvršten je na IBBY-evu Časnu listu, što znači da je dvije godine bio na popisu 100 najljepših knjiga za djecu i mlade.

Tijekom susreta bilo je nekoliko mini nagradnih pitalica, a za točne odgovore mali su čitatelji nagrađeni knjigama i bedževima, a na kraju je književnica odgovarala na zanimljiva i duhovita dječja pitanja.

: PIŠE: Pakrački List; 15. travnja 2016; 752

„Ovo je izložba koja prikazuje presjek dugogodišnjeg slikarstva Vesne Sokolić i njezinog supruga Milana Berbuča i koja je obišla već nekoliko slavonskih muzeja. Boja je osnovno sredstvo izražavanja autorice , njezini snažni doživljaji potiču na opažanje darovane ljepote prirode dok su djela Milana Berbuča ugašenih boja i sve je to odraz same osobnosti autora“, rekla je sinoć Jelena Hihlik, ravnateljica Muzeja Grada Pakraca na otvorenju izložbe „Radost boja“ .

Pakračkim posjetiteljima koji često u muzeju imaju prilike vidjeti amatersko slikarstvo, ovaj put prikazani su akademski umjetnici koji predstavljaju vrh modernog hrvatskog slikarstva, a koji u svojim djelima donose univerzalnu umjetničku vrijednost, a iako stvarajući dugi niz godina u zajedničkom prostoru, potpuno su se usredotočili na vlastiti izraz i u tome ostali dosljedni cijelog života. Ljepota prirode na brežuljcima, parkovima, morskim motivima i s druge strane elegična i tužna viđenja prirode i ljudi dvije su različite stvaralačke osobnosti.

„Slikar pušta drugima da zaključuju i vide njegov rad, govoriti o sebi nije zahvalno. Kroz čitav život nije me napustila radost stvaranja, naročito u današnje vrijeme umjetnosti koja se okrenula negaciji svega lijepog i ugodnog. Moje slike su odraz prirode, moga viđenja i doživljaja nje same, veličanje ljepote i vedrine, a zapravo je i umijeće pronaći nešto lijepo“, rekla je autorica Vesna Sokolić.

Izložbu je otvorio pročelnik pakračke gradske uprave Tomislav Petrač zahvalivši autorici što je radost boja donijela i u Pakrac.

Vesna Sokolić rođena je 1924. u Zagrebu gdje je s izuzetnom slikarskom nadarenošću studirala slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu od 1942. do 1946. godine kod profesora Omera Mujadžića, Krste Hegedušića, Ljube Babića, Vladimira Becića i Marina Tartaglie. Diplomirala je u klasi profesora Vladimira Becića, a zatim se usavršavala kod Marina Tartaglie i Tomislava Krizmana. Iskustvo je stjecala i kao crtačica na Medicinskom fakultetu i profesorica crtanja i povijesti umjetnosti na Učiteljskoj školi u Zagrebu. Boravila je na studijskim putovanjima u Parizu, Nizozemskoj, Španjolskoj, Italiji i Americi. Skupno je izlagala od 1947. na mnogim izložbama, a samostalno od 1952. priredivši više od šezdesetak izložbi. Djela joj se nalaze u mnogim hrvatskim i svjetskim galerijama te privatnim zbirkama.

Milan Berbuč rođen je 1920. u Ljubljani gdje je proveo veći dio djetinjstva. Studirao je slikarstvo na Likovnoj akademiji u Zagrebu ( 1943.-47.), a zatim se usavršavao kod Gabrijela Stupice na Likovnoj akademiji u Ljubljani ( 1947.-49.). Jedan je od najistaknutijih predstavnika avangardnog novog vala u slovenskom slikarstvu ( „Skupina 53“). Povremeno se pedesetih godina bavio scenografijom. Studijski boravi u Amsterdamu ( 1954./55.), gdje priređuje samostalnu izložbu. Od 1956. umjetnički djeluje u Zagrebu izlažući redovito na izložbama HDL-u i SDU-a. Putovao je po Europi i Americi te izlagao sa suprugom, slikaricom Vesnom Sokolić. Umro je u Zagrebu 1995. godine, njegova retrospektivna izložba organizirana je u Domu HDLU-a 1998. godine u Zagrebu.

Ova izuzetno vrijedna izložba u pakračkom muzeju će gostovati do 8. svibnja.

: PIŠE: Pakrački List; 13. travnja 2016; 741

Pakrac će u subotu 16. travnja u gradskoj vijećnici kurije Janković s početkom u 12 sati biti domaćin dodjele nagrade za najbolju novu hrvatsku riječ, Nagrade „Dr. Ivan Šreter“, koju organizira časopis „Jezik“, a suorganizator je Zaklada dr. Ivan Šreter u spomen na 1991. godine otetog ravnatelja Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Lipik, domoljuba i prvog predsjednika HDZ-a Pakrac, čija se sudbina ne zna ni danas.

Ove je godine na natječaj prispjelo sedamdesetak riječi, samo je jedna među njima bila toliko dobra da bude nagrađena. Na svečanosti u Pakracu ta će riječ biti jezikoslovno protumačena i nagrada uručena pobjedniku.

Proglašenju najbolje nove hrvatske riječi prisustvovat će Jezikovo stručno povjerenstvo – počasni predsjednik Stjepan Babić, predsjednica Sanda Ham i članovi Jasna Horvat, Hrvoje Hitrec, Mile Mamić, Mario Grčević, Nataša Bašić, Zvonimir Jakobović i Igor Čatić te Hrvoje Juvančić, tajnik Hrvatskih novinara i publicista.

Časopis Jezik i Šreterova zaklada surađuju od 2007., kada je u Pakracu bila i prva svečana dodjela te je nagrađena Ljerka Arar Premužić za riječ uspornik (umjesto ležećega policajca). Posljednje tri godine nagrade nisu dodijeljene. Natječaj je proveden, bilo je dobrih riječi, ali nije bilo toliko dobrih da budu nagrađene.

Zaklada u suradnji s Gradom Pakracom organizira dodjelu, a Zaklada će pobjedniku dodijeliti novčanu nagradu od 5000 kuna i kipić dr. Ivana Šretera kojeg je izradio kipar Tonko Fabris.

: PIŠE: Pakrački List; 13. travnja 2016; 740

Maturanti medicinskog usmjerenja Srednje škola Pakrac jučer su kod ulične knjižnice na dječjem igralištu naselja Jug učenici čitali priče najmlađima što je jedna od aktivnosti Palijativnog tima „LiPa“ u suradnji s Gradskom knjižnicom Pakrac u sklopu projekta „Gea oprosti“ koje se provode tijekom travnja povodom Dana planeta Zemlje.

Pakrački srednjoškolci, kako i priliči povodu kojeg obilježavaju, za najmanje izabrali su eko priče, čitali smiješne zagonetke i edukativne slikovnice čija je nezaobilazna tema bilo očuvanje okoliša i važnost pravilnog ponašanja prema prirodi.