- PIŠE: Pakrački List
- 1517
Učenici pakračke osnovne glazbene škole večeras su za kraj školske godine upriličili koncert na otvorenom čime su i završene kulturne večeri u dvorištu kurije Janković koje su se održavale od 7. lipnja.
Nastup tridesetak učenika pratilo je velik broj posjetitelja koji su mogli uživati u zvuku širolikog spektra instrumenata, skladbi i vokalnih izvedbi. Koncert je otvorio mali zbor, a nastupili su i učenici od 4. do 6. razreda na klaviru, harmonici i klarinetu, predstavile su se članice ansambla flauta, vokalne skupine „Contesse“ te veliki zbor uz Komorni tamburaški orkestar.
Bila je to prilika pozdraviti i učenike Martu Filipović, Luciju Tomić- Bobaš, Ivana Caha, Davida Kozbašića, Anu Kobetić, Anju Aleksić, Barbaru Horvat, Ivana Berlančića i Lauru Šarčević, koji završavaju pakračku osnovnu glazbenu školu i neki svoje srednjoškolsko glazbeno obrazovanje nastavljaju u drugim gradovima. Stoga je ravnateljica Alfreda Petani Grafina, na početku koncerta simboličnim poklonima zahvalila učenicima što su bili do pakračke škole kao i učiteljima koji zdušno djeci prenose ljubav prema glazbi, a posebno profesorici Tei Sileđi koja je ove godine osvojila sa pakračkim dječjim zborom brončanu nagradu na međunarodnom natjecanju zborova.
- PIŠE: Pakrački List
- 1108
Pregled pakračke povijesti od prapovijesti do završetka Domovinskog rata koju je prezentirao profesor Branko Križan na dvosatnom predavanju „Pakrac kroz povijest“ održanom sinoć u Muzeju grada Pakraca u sklopu programa kulturnih večeri u dvorištu kurije Janković, posjetitelji su se mogli podsjetiti već znanih činjenica, ali saznati i neke nove.
Povijest pakračkog područja seže do u mlađe kameno doba iz kojeg potječu najstariji usputno nađeni nalazi na području samog grada Pakraca, Brezinama, Badljevini, Koritima, Kukunjevcu i Dobrovcu, no ozbiljna arheološka istraživanja pokazala bi daleko više, rekao je profesor Križan. U rimsko doba ovaj kraj pripadao je Savskoj Panoniji, a najpoznatiji nalazi rimskog razdoblja su nadgrobni spomenik iz Brusnika koji se čuva u Arheološkom muzeju u Zagrebu, te nadgrobni spomenik pripadniku Maurske kohorte, pronađen u selu Kusonje, koji se danas nalazi u dvorištu kurije Janković dok su na širem području Pakraca pronađeni nalazi i slavensko-avarske keramike.
Rani srednji vijek ovog prostora u potpunosti je nepoznanica za današnje stručnjake. Ono što se pouzdano zna jest da Pakrac krajem 12. stoljeća postaje moćna i snažna utvrda kojom su vjerojatno gospodarili templari odnosno ivanovci te djelovala kovnica novca slavonskog banovca. Dio predavanja profesor Križan posvetio je i pakračkoj staroj utvrdi rekavši kako određene rekonstrukcije nastale prema zapisima putopisaca, te analogijama u obrambenoj arhitekturi tog doba, govore da je utvrda imala oblik nepravilnog peterokuta, jakih debelih zidova. Bila je ojačana vanjskim kulama i opasana opkopom, a u unutrašnjosti je imala četverokutnu kulu rađenu od tesanog kamena. Zanimljiva povijesna činjenica koju je profesor Križan našao u povijesnim zapisima jest da je vlasnik pakračke utvrde za vrijeme turskih osvajanja bio Nikola Šubić Zrinski koji je u pismu habsburškom caru, naveo kako je preskupo braniti utvrdu, a nemoguće ju je srušiti.
Kroz predavanje Križan je opisao i događanja tijekom i nakon odlaska Turaka, vrijeme kada okolicu naseljava ponovno katoličko i pravoslavno stanovništvo te se osniva 1705. godine Pravoslavna eparhija pakračka nadležna za cijelu Slavoniju, a kasnije i za sjeverni dio Hrvatske. Tijekom 18. stoljeća administrativna uloga Pakraca jača podjelom požeške županije na pakrački i požeški kotar 1745. godine kada Pakrac postaje kotarsko mjesto. Pakrac i Lipik su jedno kraće vrijeme bili u posjedu Franje baruna Trenka, a grofovi Jankovići Daruvarski postaju vlasnici vlastelinstva 1760. godine i ono ostaje u njihovom vlasništvu punih stotinu godina.
Zlatno doba Pakraca, Lipika i okolice je od 1885. godine do Prvog svjetskog rata kada se gradi željeznica Barcz-Pakrac-Banova Jaruga te omogućuje prodor stranog kapitala. Tada se gradi prvi veći industrijski pogon – pilana, zatim parna pilana, uskotračna željeznica u Psunjskoj gori, te mala ciglana u Filipovcu.
Razdoblje do 1945. godine obilježeno je intenzivnim društvenim životom domaćeg stanovništva i doseljenika. Pakrac gubi značajke ruralne i postaje prava urbana sredina, grad obrtnika i trgovaca, a 1991. godine Pakrac i Lipik postaju poprišta užasnih sukoba i rata koji će uništiti i ono malo preostale povijesti ovog kraja.
Na kraju predavanja pročelnik pakračke gradske uprave Tomislav Petrač i v.d. ravnateljice muzeja Tea Lokner uručili su prigodne poklone prof. Križanu te Lani Filić, učenici Srednje škole Pakrac i njezinoj mentorici profesorici Branki Marić, koja je izradila maketu pakračke utvrde od šibica i darovala Muzeju grada Pakraca, a s kojom se natjecala na ovogodišnjoj regionalnoj Domijadi.
- PIŠE: Pakrački List
- 1256
Prvim cjelovečernjim samostalnim koncertom vokalne skupine Osnovne glazbene škole Pakrac "Contesse" koju čine učenice Ana Kobetić, Kristina Zednik, Marta Filipović te Sara Komljenović koja je nije mogla nastupati zbog bolesti, nastavljene su sinoć kulturne večeri u dvorištu kurije Janković.
Pod vodstvom profesorice Tee Silađi u jednosatnom koncertu predstavile su jedinstven način izvedbe i pjevanja različitih glazbenih stilova, pa su sinoć posjetiteljima izvele 12 poznatih skladbi, od popularnih ljubavnih, duhovnih do klasičnih obrada, te su na sinoćnjem repertoaru bile pjesme poput Leonarda Cohena, Elvisa Presleya, Abbe, Gibonnija ili Georga Weissa. Mlade talentirane učenice posjetitelji s nagradili gromoglasnim pljeskom pozivajući ih na bis.
Iako kao vokalna skupina djeluju tek godinu dana Pakračani su njihovim nastupima imali prilike prisustvovati na božićnom koncertu, a iskustva u nastupima imaju i na međužupanijskim smotrama te natjecanjima dječjih pjevačkih zborova u sklopu velikog pjevačkog zbora OGŠ Pakrac.
Od svibnja ove godine članice imaju i umjetničko ime "Contesse" ( u prijevodu "grofice") koje ima dvojako značenje; prvo se odnosi na njihovo glazbeno obrazovanje, boravak i rast u pakračkog glazbenoj školi koja se nalazi u dvorcu grofa Jankovića, prostoru poznatom po glazbenom salonskom zanimanju, dok je drugo značenje u izvedenici iz riječi contesse – "con te" što u prijevodu sa talijanskog jezika znači "s tobom", karakterističnom osobinom sve četiri članice, predstavila je na početku koncerta Kristina Zednik, jedna od pakračkih talentiranih "Contessa".
- PIŠE: Pakrački List
- 1066
Aktivnosti za osnivanjem Dječjeg gradskog vijeća Grada Pakraca trebale bi krenuti u rujnu, rekla nam je Alfreda Petani Grafina, ravnateljica Osnovne glazbene škole Pakrac, koja je sudjelovala je na seminaru o osnivanju Dječjih vijeća u gradovima i općinama Hrvatske održanom 3. lipnja u Zaboku.
Na edukaciji za nove voditelje Dječjih vijeća u Centru za mlade kojoj su prisustvovali sudionici iz raznih dijelova Hrvatske održano je predavanje o aktivnom sudjelovanju djece u lokalnoj zajednici, o Dječjim vijećima, uvjetima za rad, programskim oblicima i sadržajima rada Dječjih vijeća te o ulozi odrasle osobe u Dječjem vijeću.
Inicijativom gradonačelnice Anamarije Blažević, formiran je Inicijativni odbor čije su članice, osim ravnateljice Osnovne glazbene škole Pakrac, i Sanja Delač, ravnateljica pakračke osnovne škole te Tatjana Luksetić, zaposlenica Tajništva Grada Pakraca.
„Djelovanjem Dječjeg gradskog vijeća djeci se osigurava slobodno izražavanje mišljenja, iznošenje prijedloga i sudjelovanje u procesu donošenja odluka. U njegovom radu sudjelovala bi djeca od 4. do 7. razreda, a mandat bi im trajao 2 školske godine. Članovi Dječjeg vijeća bili bi punopravni sudionici u životu Grada Pakraca i kroz institucionalni okvir upoznavali gradsku vlast sa svojim problemima i predlagali rješenja od interesa za djecu“, dodala je Petani Grafina, koja će biti koordinatorica rada Dječjeg gradskog vijeća.
Za članove Dječjeg gradskog vijeća trebali bi se provesti i izbori u pakračkoj osnovnoj školi i Osnovnoj glazbenoj školi nakon što Gradsko vijeće Grada Pakraca usvoji odluku o njegovom osnivanju.
- PIŠE: Pakrački List
- 1703
Predstavama „Kako je Potjeh tražio istinu - Novo čitanje bajke Ivane Brlić Mažuranić“ i „Nasilne veze su bezveze“ koje su izveli učenici 1. i 2. razreda gimnazije te učenici Učeničkog doma Srednje škole Pakrac započele su sinoć kulturne večeri u dvorištu kurije Janković.
„Kako je Potjeh tražio istinu“ je bajka smještena u davno doba , a napisana početkom dvadesetog stoljeća, no učenici su izveli modernu verziju koja govori o nemarnom odnosu prema prirodi, željom za slavom i bogatstvom koje obilježavaju naše vrijeme. Priča koja je nastala zahvaljujući profesorici Blanki Brkašić, nasmijala je i potaknula na razmišljanje posjetitelje, a u predstavi su glumili učenici Klara Adžijević, Lucija Grgić, Franjica Haramija, Lora Klaić, Renata Špiranec, Nika Zelić, Lana Žoldoš, Filip Vuković, Matej Nemeth i Mihovil Šimić.
Predstava „Nasilne veze su bezveze“ koja je vrlo uvjerljivo prikazala tijek i posljedice nasilnih odnosa, a čiji je cilj doprinijeti prevenciji nasilja u partnerskim vezama mladih te razvijanju svijesti o potrebi uklanjanja rodnih stereotipa i ostalih uzroka rodno uvjetovanog nasilja, izveli su učenici Martina Husak, Ivana Prakljačić, Ivana Gubić, Andrea Bošnjak, Lucija Šarčević, Krešimir Putrić, Matija Škrnjug i Marko Johović pod vodstvom profesora Marina Kermecija.
Večeri u dvorištu kurije Janković nastavljaju se i danas koncertom vokalne skupine „Contesse“ s početkom u 20 sati, 9. lipnja predviđeno je povijesno predavanje o Pakracu profesora Branka Križana te 10. lipnja završni koncert učenika Osnovne glazbene škole Pakrac.
- PIŠE: Pakrački List
- 1102
Ovogodišnji program Multipaka, događanje koje se uspješno bori da raznolikošću doprinese što sadržajnijem kulturnom životu u gradu, priredio je u subotu kao završetak cjelokupne manifestacije, klupsku svirku u Spahijskom podrumu, u prostoru koji dovoljno govori sam za sebe.
Četveročlani band Intek JS Quartet, ekipa renomiranih i iskusnih glazbenika koja je mainstream jazz standarde izvodila i aranžirala na licu mjesta, Marin Hraščanec na klaviru, Robert Jambrušić na bubnjevima, Mario Igrec na gitari i Mladen Baraković na basu, pružili su sasvim drugačiji doživljaj. Jazz je uglavnom "noćna glazba" koja se svira u malim klubovima i to vrlo probranoj publici, a to su u subotu bili svi Pakračani koji su odlučili, onako barem iz znatiželje, prisustvovati koncertu. U ispunjenom prostoru Spahijskog podruma atmosfera je bila nalik klubovima velikih gradova gdje se opušteno sluša jazz. Dobro je znati da se priličan broj mladih ljudi odlučilo propratiti nastup, drugačiji od naviknutog i uobičajenog. Jedna pakračka subotnja večer, beznačajna da uđe u glazbene anale, a dovoljno značajna da potpomogne formiranju ukusa.
Ostaje sumiranje odslušanog i viđenog do nekog sljedećeg događanja. Nije sve u grandioznosti manifestacija, do kulturoloških vrijednosti se dolazi i uz pomoć većeg broja malih koraka, uključujući i zabilježenu subotnju jazz večer. Ovdje je nepotrebno navoditi kakva su renomirana imena jazz glazbe svirala za Pakračane, većina nas niti ne razumije ovakvu vrstu glazbe kako bi trebala, no organizatori su nam nakratko ponudili potpuno drugačiji svijet.
