- PIŠE: Pakrački list
- 794
U četvrtak, 21. ožujka, u prostoru Gradske vijećnice u kompleksu Janković, s početkom u 18 sati u goste nam dolazi Miro Gavran – romanopisac, pripovjedač, dramatičar, pisac za djecu i mlade te aktualni predsjednik Matice hrvatske.
S Mirom Gavranom otvorit ćemo brojne teme – govorit ćemo o njegovim književnim junakinjama i junacima, plodnom stvaralačkom opusu, pokretanju vlastitog kazališta i ispreplitanju obiteljskog i kazališnog života, poziciji i odgovornosti književnika danas, temama koje ga pokreću i zaokupljaju, angažmanu i planovima u Matici hrvatskoj, a naravno, kao i uvijek – bit će vremena i prostora i za vaša pitanja, poručila je Monika Lucić Fider, ravnateljica gradske knjižnice.
Iz biografije:
Miro Gavran rođen je u Gornjoj Trnavi 1961. godine. Školovao se u Novoj Gradiški, a na Akademiji za kazalište, film i televiziju diplomirao dramaturgiju. Za prijemni ispit na tek otvorenoj Akademiji za kazalište, film i televiziju u Zagrebu počeo se pripremati 1980. godine, prije nego što je maturirao. Tri godine nakon mature debitirao je u Dramskom kazalištu Gavella u Zagrebu s dramom “Kreontova Antigona”. Radio je kao dramaturg i kazališni ravnatelj Teatra ITD, a od 1993. živi i djeluje kao profesionalni kazališni i prozni pisac. U vrijeme dok je bio ravnatelj u Teatru &TD pokrenuo je scenu „Suvremena hrvatska drama“.
U jesen 2002. godine utemeljio je vlastitu kazališnu kuću Teatar GAVRAN čija je prva premijerna izvedba bila monokomedija „Hotel Babilon“, koja je bila odigrana više od dvije stotine puta.
Miro Gavran je jedini živući pisac na području Europe koji ima kazališni festival posvećen njemu. Festival pod nazivom „Gavranfest“ osnovan je 2003. godine u slovačkoj Trnavi.
Godine 2023. književnik Miro Gavran izabran je za predstavnika članova suradnika u Razredu za književnost i sudjeluje u radu Skupštine HAZU bez prava glasa. Iste godine Miro Gavran postaje i predsjednik Matice hrvatske.
- PIŠE: Silvia Feltrin
- 1387
Učenje za budućnost: od praktičnog k digitalnom naziv je završne konferencije međunarodnog Erasmus+ projekta „Spretne ruke – sretna djeca“ koja je održana danas u Osnovnoj školi braće Radića. Radi se o projektu kojeg je naša škola provodila od prosinca 2021. godine zajedno sa školama partnerima iz Italije, Grčke, Rumunjske, Bugarske i Poljske, a obuhvaćao je provođenje niza edukativnih i zabavnih aktivnosti s ciljem poticanje djece na aktivnosti koje povećavaju vještinu rada rukama te kretanje u prirodi.
Ravnateljica škole Sanja Delač pojasnila je kako su prioriteti škole aktivno učenje, stvaranje okružja u kojem se učenici povezuju s prirodom, njegovanje rada rukama, poticanje čitanja i motivacija za čitanje, integracija STEM područja kao i briga o učenicima koji mogu i žele više. „Svojim programima i aktivnostima nastojimo oplemeniti i obogatiti ne samo školu nego i zajednicu u kojoj djelujemo. Intenzivno radimo na jačanju europske dimenzije škole provedbom Erasmus+ i eTwinning projekata, jačamo suradnju s europskim kolegama i školama tragajući i pronalazeći suvremene i današnjim učenicima primjenjive načine poučavanja. Ovim projektom smo stavili veći naglasak na nastavu usmjerenu učenicima, a to znači više praktičnog i istraživačkog učenja, kretanja, boravka u prirodi, podizanje svijesti o zaštiti prirode…, sve kako bi povećali motivaciju za učenje, olakšali učenje i stjecanje osnovnih vještina te olakšali prelazak na sljedeću razinu obrazovanja“, izjavila je ravnateljica Delač.
Gradonačelnica Anamarija Blažević je pohvalila projekt rekavši kako su Erasmus projekti izuzetno važni, ne samo za školu, učitelje i učenike nego i za našu zajednicu. „Time stječete nova znanja i iskustva koja kasnije budu prenesena u našu zajednicu, a mislim da škola treba biti mali pokretač i da vi svojim radom i djelovanjem u našem gradu to pokazujete. Svi smo svjesni da djeca danas odrastaju u nekom tehnološki drugačijem okruženju, digitalnom, i svi mi roditelji imamo problem kako odvojiti djecu od ekrana. Zato je važno da se to potiče i u školi, jer učitelji ipak imaju autoritet i djeca ih slušaju“, rekla je gradonačelnica i poželjela školi i ravnateljici uspjeh u daljnjem radu i što više ovakvih, uspješnih projekata.
Izaslanik ministra znanosti i obrazovanja Momir Karin, ravnatelj Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja je izjavio kako ne postoje velike i male škole, velika i mala mjesta. Postoje dobre i bolje škole, i svako dijete je jednako bitno i treba imati jednake šanse. „Svi ovi radovi po gradu, građevinski, sve je to manje važno, ali zato sve ono što se uloži u djecu će se puno više i bolje isplatiti i sve ono što radite, radite za budućnost svih nas“, rekao je Karin i zahvalio školi na osmišljavanju ovog projekta te se upravo time vodilo ministarstvo kad je uvođenjem cjelodnevne škole nastojalo poticati učenike prema praktičnim vještinama, svjesno toga da su djeca najzadovoljnija kad rade svojim prstima.
Koordinatorica projekta, psihologinja Nataša Major je okupljenima ukratko predstavila motive i ideje za realizaciju ovog projekta. „Uočili smo da je smanjenje satnice nastave tehničkog i likovnog odgoja, u kojoj su najviše bile zastupljene razne aktivnosti koje razvijaju kod djece motoriku rada rukama, dovelo do smanjenja spretnosti, što za posljedicu između ostalog ima i smanjenje interesa za obrtnička zvanja te smo ovim projektom htjeli nadomjestiti taj nedostatak“, pojasnila je Major i dodala da je misao vodilja projekta bila Konfucijeva izreka Što čujem – to zaboravim, što vidim – to zapamtim, što uradim – to shvatim. „Zaključili smo da je praktična i iskustvena nastava djeci zanimljivija, aktivnim sudjelovanjem u učenju djeca bolje razumiju i pamte, praktičnim radom u nastavi razvijaju motoričke vještine, veća je motivacija za učenje, važna je ravnoteža praktičnog i digitalnog u nastavi, odnosno da nastava u osnovnoj školi treba ići od praktičnog k digitalnom.
Ova konferencija uključivala je i dva gostujuća predavanja: Pakračanina Marija Dumančića, prodekana za poslovanje i razvoj Učiteljskog fakulteta u Zagrebu s temom „Umjetna inteligencija na vratima učionice i što sad?“, te Kristine Duvnjak, dopredsjednice udruge Bioteka na temu „Zelena Europa počinje u mojoj školi – jačanje i povećanje ekološke pismenosti učenika.“ Također, održane su i dvije panel rasprave. U prvoj, kojoj je moderatorica bila Nataša Major, nazvanoj „Treba li u digitalno doba uključiti praktično učenje?“ sudjelovali su: Siniša Opić, dekan Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, Mario Dumančić, prodekan za poslovanje i razvoj istog fakulteta, Mirela Skelac, viša savjetnica za razrednu nastavu pri Agenciji za odgoj i obrazovanje i Sanja Klubička, ravnateljica Tehničke škole Daruvar. Druga panel rasprava „Ekološka pismenost – kakvo je stanje u našim školama?“ koju je vodila Manuela Papić okupila je sljedeće govornike: Kristina Duvnjak, dopredsjednica udruge Bioteka, Marina Ništ, viša savjetnica za prirodu i biologiju pri Agenciji za odgoj i obrazovanje, Marija Kovačević, glavna čuvarica prirode Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjem Požeško-slavonske županije i Marija Tomić, ravnateljica Srednje škole Matije Antuna Reljkovića Slavonski Brod.
- PIŠE: Pakrački list
- 824
Turistička zajednica Grada Pakraca organizira turistički obilazak „Budi turist u svome gradu“ 19. ožujka, u utorak u 17 sati, na blagdan sv. Josipa. Jeste li ikad turistički i istraživački obišli svoj grad? Sutra ga imate priliku bolje upoznati – i ponešto naučiti!
Otkrijte znamenitosti , legende i još puno toga u društvu jednog od najbolji turističkih vodiča Hrvatske – Vladimira Štibrića, koji će vam otkriti možda nepoznate zanimljivosti o našem gradu, pozivaju iz TZ Grada Pakraca.
- PIŠE: Pakrački list
- 774
Foto: zagrebacki-solisti.com
Povodom obilježavanja Dana Grada Pakraca, danas možete uživati u besplatnom koncertu u Hrvatskom domu „Dr. Franjo Tuđman“ u Pakracu s početkom u 19 sati uz svima prihvatljiv glazbeni repertoar – koncertni ciklus Zagrebačkih solista.
Gostovanje Zagrebačkih solista ostvareno je kroz suradnju KPD „Sloga“ Pakrac i Grada Pakraca, a sufinancirano je i sredstvima Ministarstva kulture i medija.
Foto: plavakamenica.hr
U srijedu, 20. ožujka s početkom u 19 sati, također u Hrvatskom domu domaćoj publici predstavit će se Teatar poezije iz Zagreba kroz kazališni događaj San i ludilo Tina Ujevića, nastupom najpoznatijeg interpretatora Ujevića i Krleže, Gorana Matovića, pri čemu se potiče sudjelovanje učenika srednjih škola.
Predstava je građena kao intimna ispovijed jednog od naših kanonskih pisaca koji je stvarao živi hrvatski jezik i koji ima neprolaznu magičnu privlačnost. Cijena ulaznice iznosi 8 eura za učenike prilikom najave organiziranog dolaska, odnosno 10 eura za pojedinačne ulaznice, javljaju iz KPD „Sloga“.
- PIŠE: Franjo Delač
- 1971
Pakrac je dugo vukao nasljeđe relativno nerazvijene i prilično zapuštene cestovne infrastrukture. Možda i manji problem od toga što nisu sve gradske prometnice bile asfaltirane ili što su bile u lošem stanju predstavljala je činjenica što uz mnoge od njih nije postojao, a uz mnoge još uvijek ne postoji nogostup, što predstavlja velik sigurnosni problem, pogotovo ako pričamo o školskoj djeci. Ako se vratimo svega nekoliko godina unazad, npr. u 2020., vidjet ćemo kako se mjesni odbor Pakrac Jug osvrnuo na nepostojanje dijela nogostupa na Gavrinici, zbog čega je onemogućeno prometovanje pješaka stazama odvojenima od automobila. U međuvremenu je nogostup na Gavrinici izgrađen, a asfaltirana je i ulica Alojzije Janković. Ovaj donedavni makadamski put i svojevrsna „šaka u oko“ važna je spona koja povezuje ulice Andrije Hebranga i Hrvatske policije iz Domovinskog rata s Osječkom i Vukovarskom. Danas je to moderna prometnica s nogostupima s obje strane, od kojih jedan dublira i kao biciklistička staza.
Dobar je to primjer sustavne i promišljene obnove i izgradnje prometne infrastrukture u gradu. Ipak, iako su mnoge ulice što sanirane, što ispočetka projektirane i izgrađene, ostalo je još puno posla. Imajući to na umu, obratili smo se Marijanu Malogorskom, pročelniku upravnog odjela za graditeljstvo i komunalne djelatnosti Grada Pakraca. Zanimalo nas je što se trenutačno od gradskih prometnica odrađuje, koji su projekti u tijeku, koji su u planu i u kakvim okvirnim rokovima možemo očekivati njihovo izvršenje.
Asfaltiranje I. B. Mažuranić i A. G. Matoša
U tu svrhu posjetili smo Radničko naselje, na kraju kojega se lijevo uzbrdo odvaja Ulica Ivane Brlić-Mažuranić, jedna od rijetkih preostalih neasfaltiranih gradskih uličica. Ipak, to će se već ove godine promijeniti te će stanovnici 10-ak kuća koliko ih u ulici ima uskoro dobiti asfalt. Osim pročelnika Malogorskog, lokacije je s nama posjetila i gradonačelnica Anamarija Blažević. „Ovu uzbrdicu ne možemo asfaltirati jer iznad ovih kuća Hrvatske vode provode projekt u sklopu kojega će se kopati kanal za zaštitu Grada Pakraca od bujičnih voda. Kanal ide uz cestu tako da će se vjerojatno morati micati postojeća ograda te dalje prolazi ispod pruge i upaja se u Vranovicu. Ljudi imaju velike probleme jer s ovog brda voda se slijeva u njihova dvorišta“, započinje priču Malogorski.
Na priču o bujičnim vodama nadovezala se i gradonačelnica napomenuvši kako u Pakracu općenito imamo problem s bujičnim vodama. Dodala je kako je prije 4–5 godina pokrenuta suradnja s Hrvatskim vodama te je u tijeku provedba projekta zaštite Grada Pakraca od bujičnih voda.
O sanaciji problema s bujičnim vodama pisali smo prošle godine, kada je naša novinarka razgovarala s Kristijanom Hrohom iz Hrvatskih voda, voditeljem ispostave za mali sliv „Ilova-Pakra“ – Daruvar. On je tada rekao kako su Hrvatske vode na zahtjev Grada Pakraca izradile tehničko rješenje sustava za zaštitu Grada Pakraca od bujičnih voda koji je podijeljen na dva dijela – zaštita lijeve obale se sastoji od ukupno četiri faze, dok se zaštita desne obale Grada sastoji od ukupno pet faza. „U sklopu cjelokupnog projekta planirana je izgradnja novih otvorenih i zacjevljenih kanala, zacjevljenje postojećih kanala, izgradnja mikroretencije te rekonstrukcija postojećih cestovnih propusta. Za pojedine faze su ishođene građevinske dozvole, za pojedine je u tijeku postupak ishođenja iste, dok se za preostale završava glavni projekt na temelju kojeg će se predati zahtjev za ishođenjem građevinske dozvole“, pojasnio je tada Hroh.
Gradonačelnica je potvrdila kako je jedan dio projekta zaštite od bujičnih voda već dovršen, uključujući tri propusta koja su jesenas rekonstruirana na Jugu, a Malogorski je potvrdio da ove godine kreću radovi i iznad Kalvarije. Upravo zbog projekta zaštite Grada Pakraca od bujičnih voda uzbrdica ulice trenutačno se neće asfaltirati sve dok Hrvatske vode ne odrade svoj dio posla, ali će se gornji, zaravnjeni dio ulice asfaltirati ranije.
Ivane Brlić-Mažuranić
„Na ovoj dionici vidimo da nemamo puno mjesta od ograde do ograde, plan je izvaditi 40 cm materijala, imamo tu i neke šahtove od aglomeracije, kanalizacije, vršit ćemo prilagodbu kako bismo kuće što učinkovitije zaštitili od vode. Tu se još rješavaju imovinsko-pravni odnosi i ne znamo još kad će Hrvatske vode točno krenuti sa zahvatom“, govori Malogorski, pokazujući prema cesti omeđenoj ogradama. „Ovom stranom izvest ćemo rubnjake, upuštene na kolnim prilazima i izvest ćemo tri do četiri slivnika gdje ćemo u gornjem dijelu morati položiti cijev za odvodnju i svu tu vodu upojiti u ovaj ulaz, u cijev promjera 300 mm koja ide skroz dolje prema pruzi. Tim upajanjem kuće ćemo zaštititi od vode koja se slijeva s brda i na taj način mislimo riješiti dosta velik problem. Naravno, uvijek će biti onih enormnih kiša gdje će između kanala i same ceste pasti određena količina vode, to je nemoguće spriječiti, ali mislim da će situacija biti kudikamo bolja nego što je sad“, prognozira pročelnik. Dodao je kako će nabavu za izvođača radova raspisati u drugoj polovici veljače te se očekuje kako bi u travnju mogli krenuti radovi i da će do svibnja ljudi dobiti asfalt. Nakon što Hrvatske vode prođu svojim kanalom, onda će se asfaltom nastaviti i spojiti se s ulicom Radničko naselje, što smo načelno već dogovorili s predstavnikom Hrvatskih voda Kristijanom Hrohom.
Gradonačelnica je nadodala kako ljude moli za razumijevanje, jer nastavit će slijediti principe utvrđene još tijekom provedbe projekta Aglomeracije, a to je izbjegavanje dvostrukog kopanja, zbog čega će se pričekati provlačenje cijevi za odvodnju oborinskih voda, nakon čega će se uzbrdica asfaltirati. „Centar grada je sav pod novim asfaltnim slojem, još se radi Branimirova, od Spahijskog do Česme, to je ostalo u centru grada, a sad se pomičemo prema periferiji. Nakon dovršenja Ulice Ivane Brlić-Mažuranić krećemo u novi projekt, a to je asfaltiranje ulice A. G. Matoša, a zatim ćemo ovisno o sredstvima vidjeti hoćemo li se upuštati u dodatne projekte ove godine; planovi postoje, ali ovisit će o proračunskim sredstvima“, zaključuje gradonačelnica.
Antuna Gustava Matoša
Koliko će to koštati?
Kad pričamo o proračunskim sredstvima, iz nadležnog Upravnog odjela za graditeljstvo i komunalne djelatnosti zatražili smo i cifre o kojima se u sanaciji navedenih prometnica radi. Izvijestili su nas kako su troškovi za asfaltiranje ulice I. B. Mažuranić procijenjeni na 36 tisuća eura, a planirani početak radova je travanj ove godine. Za ulicu A. G. Matoša troškovi asfaltiranja procijenjeni su na 45 tisuća eura, a planirani početak radova je srpanj ove godine.
Što se tiče troškova projektno-tehničke dokumentacije za rekonstrukciju ulice Dalibora Duchača (Pihirov sokak), oni iznose 7170 eura, a postupak izrade je u tijeku. U tijeku je i izrada projektno-tehničke dokumentacije za održavanje ulice Kneza Domagoja, od rampe u Pakracu do Prekopakre (Cro Army), uz trošak po gradski proračun od 2925 eura. U istoj fazi je i izrada dokumentacije za pješačko-biciklističku stazu uz državnu cestu u ulici Bjelovarskih vitezova u Kusonjama, koja će proračun opteretiti za daljnjih 8840 eura.
Daleko najzahtjevniji, kako izvedbeno, tako i cjenovno, cestovno-infrastrukturni zahvat je onaj u dijelu ulice J. J. Strossmayera i Trga bana Josipa Jelačića. Ukupan iznos radova u aktualnoj, drugoj fazi, jest 360 tisuća eura, od čega 278 tisuća sufinancira Županijska uprava za ceste, a ostatak od 82 tisuće eura pokriva Grad Pakrac.
Što se tiče rekonstrukcije dijela Vukovarske ulice, dovršeno je idejno rješenje, a u tijeku je jednostavna nabava za izvršitelja usluga izrade projektno-tehničke dokumentacije.
Novi kružni tok
Podsjetimo, kad se govori o potezu između Spahijskog podruma i Česme, centralni zahvat koji će ondje biti odrađen bit će novi kružni tok ispred Vladikinog dvora. Prva faza ovog opsežnog projekta koji je razlomljen na pet dijelova odnosila se na rekonstrukciju prometnice na Trgu bana Josipa Jelačića, a tijekom njezinog izvođenja promet se preusmjeravao preko ulice 30. svibnja. Nakon druge faze na Branimirovoj, čije provođenje je upravo u tijeku, uslijedit će rekonstrukcija pristupnog dijela Ulice Matice hrvatske. U četvrtoj fazi rekonstruirat će se pristupni dio ulice 30. svibnja, a u završnoj, petoj fazi na red će doći izgradnja kružnog toka kojim će se povezati ove četiri ulice te će uži centar Pakraca dobiti novu vizuru kojom će se istovremeno osigurati sigurnija i praktičnija regulacija prometa u tom dijelu grada.
Priča oko Vukovarske
Zanimalo nas je kakva je situacija s Vukovarskom ulicom. „Gornji“ dio ulice prošle je godine saniran i presvučen novim asfaltnim slojem, ali „donji“ dio, od Osječke prema Bolničkoj i dalje je u lošem stanju, a dobar dio ceste je još uvijek neasfaltiran, što je čini jednom od rijetkih prometnica u nekoj užoj urbanoj zoni koja još nije sanirana. „Početkom godine gradonačelnica i ja smo imali sastanak i dosta smo stvari dogovorili oko samog projektiranja cesta. Marija Čar, voditeljica odsjeka za graditeljstvo, upravo radi na nabavi projektne dokumentacije, a Vukovarsku ulicu upravo projektiramo jer nam je vrlo bitna, želimo riješiti taj spoj od Bolničke do Ulice Alojzija Janković koji je važan i zbog našeg budućeg sportsko-rekreacijskog centra. U Vukovarskoj se projektiraju kolnik, pješačko-biciklistička staza i rasvjeta same prometnice, ali i kanal koji je izuzetno bitan zbog sliva vode koji dolazi s okolnih brda, a na koji je spojena i Kalvarija. Taj će se kanal morati projektirati u ovom projektu, a pretpostavljam kako će kanal biti dosta velik, jer na njega se spaja jako puno priključaka vode, odnosno slivova“, rekao je Malogorski.
Gradonačelnici je bitno naglasiti kako se ništa ne radi ad-hoc. „Kad krećemo u bilo kakvo asfaltiranje, moramo imati projektnu dokumentaciju. Projektna dokumentacija danas iziskuje jako puno vremena i novaca. Za jedan projekt, da dođeš do onog cilja 100 metara asfalta postoji puno prepreka. Jedna od prepreka su nam često imovinsko-pravni odnosi. Zbog toga smo išli u katastarske izmjere, izuzetno važan projekt koji još nije posve dovršen, a na kojemu rade gruntovnica i katastar. To je izuzetno važan projekt nama u gradu, kako ljudima, tako i nama za neke naše daljnje planove“, prisnažila je gradonačelnica.
Pojasnila je kako tijekom izrade projektne dokumentacije postoji jedno razdoblje tijekom kojega se ishoduju građevinske dozvole i ostala dokumentacija. Nakon toga potrebno je krenuti u smjeru daljnjeg razmišljanja o krajnjem cilju, a svi ti koraci iziskuju dosta vremena i novca. „Ne radimo napamet, već svoje korake vežemo uz neke buduće planove i razvoj grada. Ideja o Vukovarskoj sad je sazrela u potpunosti, dovršili smo sve zamišljene projekte koje smo mislili, radimo sportsko-rekreacijski centar. Ta ulica mora biti gotova kako bismo mogli objediniti tu zamišljenu cjelinu“, zaključila je gradonačelnica priču o Vukovarskoj ulici.
Vukovarska
Osim Vukovarske, otkriva nam još jedan posve nov projekt koji ove godine ide u projektnu dokumentaciju, a radi se o Ulici 104. brigade. Ona je zamišljena kao ulica manje-više paralelna s Osječkom, koja bi spojila Vukovarsku i ulicu Križnog puta, izbijajući između Komunalca i Šumarije. Budući da Grad na tom potezu ima 10 gradilišta, to je strateški važna ulica za daljnje planove i ciljeve razvoja tog dijela grada. „Ona podrazumijeva 10 novih kuća, 10 novih obitelji, to su nekakve stvari koje mi planski radimo. Postoji idejno rješenje za tu ulicu s nacrtom iz 2020. godine. Prije tri godine krenuli smo u tom smjeru, ali da bi se došlo do cilja, treba napraviti puno koraka i uložiti puno novca“, otkriva gradonačelnica jedan od ambicioznijih infrastrukturnih planova gradske garniture kojoj je na čelu.
Nadovezujući se na priču o Vukovarskoj, pročelnik Malogorski potvrdio nam je kako će se svakako ići u realizaciju kružnog toka Vukovarska–Janković–Osječka koji je važan prvenstveno zbog sigurnosti, jer tamo se razvijaju dosta velike brzine, a kružnim će se tokom spriječiti brzina i potencijalno opasne situacije na raskrižju. Ipak, napomenuo je kako samo projektiranje zna trajati godinu i pol do dvije, naročito ako postoje određeni imovinsko-pravni problemi koje treba riješiti.
Prema Prekopakri i Kusonjama
„Projektiramo i ulicu Dalibora Duchača, to je županijska cesta. Grad Pakrac radi projektnu dokumentaciju o svom trošku, a kasnije će se zajedničkim sredstvima Županijske uprave za ceste i grada Pakraca ići u rekonstrukciju ulice Dalibora Duchača (poznatije kao Pihirov sokak). Idemo u širenje ceste, a budući da smo ograničeni prostorom, još nije sigurno hoćemo li uspjeti ubaciti pješačko-biciklističku ili samo nogostup, to ćemo vidjeti kad projektant dođe do te faze“, otkriva pročelnik.
Na samom rubu grada imamo jednu potencijalno opasnu situaciju, naročito za školarce, ali i za sve ostale pješake. Naime, uz državnu cestu u Kusonjama i dalje ne postoji nogostup. Taj je nedostatak u prošlosti možda bio nešto manje upadljiv, ali u zadnje vrijeme svjedočimo popunjavanju dosad praznih kuća u ovom prigradskom naselju koje su mnogi mladi ljudi prepoznali kao zanimljivu lokaciju za život. Samim time ondje je porastao i broj djece, pa nedostatak nogostupa postaje sve uočljiviji problem.
Kusonje
Pročelnik Malogorski potvrdio je kako je u tijeku izrada projektne dokumentacije za nastavak izgradnje nogostupa uz državnu cestu u Kusonjama, u ulici Ivana Gundulića, Bjelovarskih Vitezova i do novog kusonjskog mosta. „Radimo projektnu dokumentaciju, nakon čega bismo to predali Hrvatskim cestama na izvođenje, a prema zadnjim informacijama koje smo od njih dobili, pristupit će se i sanaciji popucalog nogostupa u ulici Ivana Gundulića. To su trebali sanirati još 2023., ali prema novom planu prebacili su nas u drugu polovicu 2024. Izvođenje nogostupa u Kusonjama ovisit će o Hrvatskim cestama i njihovim planovima. Čim izradimo projektnu dokumentaciju i dobijemo građevinsku dozvolu, mi ćemo im to predati i tražiti da se u realizaciju krene što prije. Pretpostavljam da će nas staviti u svoje planove odmah po ishođenju građevinske dozvole, a ako sve prođe kako se nadamo, Kusonje bi kroz dvije do tri godine trebale dobiti novi nogostup“, najavljuje Malogorski.
Ostali radovi u tijeku i planirani radovi
To nije sve od planiranih cestovnih zahvata. Pročelnik je najavio radove i u ulici 103. brigade, a radi se o ulici koja povezuje ulice Kalvarija i Pepe Polaka, za koje je u tijeku projektiranje. „Projekt je izuzetno zahtjevan, najviše zbog vode koja se slijeva niz brda, a koju baš i nemamo gdje upojiti. Našli smo neka rješenja s privatnim vlasnicima zemljišta te je u tijeku projektiranje te ulice. Još ne bih htio spekulirati o tome kad će biti gotova, ali mogu reći da ćemo obavijestiti javnost kad bude blizu kraja“, rekao je Malogorski.
103. brigade
Gradonačelnica se osvrnula na to da ljudi najčešće imaju razumijevanja kad se pokrenu aktivnosti na terenu. „Kad dođemo na teren i ljudima ispričamo što bismo trebali od njih, najčešće dobijemo i suglasnosti i sve potrebno s njihove strane. Nemamo većih problema s našim stanovnicima; naravno, uvijek ima nezadovoljnih, ali to je neizbježno. Kad bi svi bili zadovoljni, mi ne bismo imali posla. U redu je davati prijedloge Gradskoj upravi, predstavljati svoje prioritete, a mi smo ti koji moramo sve skupa sagledati, odrediti neke svoje ciljeve i vidjeti što je uistinu prioritetno. Što se tiče naših sugrađana, dosad se još nismo našli u problemu koji bi nas previše zakočio“, pohvalila je gradonačelnica susretljivost i kooperativnost Pakračana.
U tijeku je izrada izvedbenog projekta za sanaciju ulice Kneza Domagoja. Procedura za županijske ceste je takva da Grad Pakrac izvedbeni projekt radi u dogovoru sa Županijskom upravom za ceste. Kad bude dovršen, a Malogorski kaže kako se ne radi o vremenski zahtjevnom koraku, ubrzo nakon toga bi se trebalo pristupiti i radovima, a pročelnik se osobno nada kako bi to moglo ići već iduće godine.
Gradonačelnica je zaključno pohvalila suradnju sa Županijskom upravom za ceste (ŽUC) i s ostalim institucijama koje djeluju na našem području. „Ipak, mi smo ti koji dajemo inicijativu, primjerice asfaltiranjem ulice Ivana Gorana Kovačića koja je godinama imala samo osnovni sloj asfalta. Nakon što su prošle godine radovi ondje završeni, time smo pokazali da treba sanirati i ulicu Kneza Domagoja. ŽUC se s tim složio i dalje je sve bilo stvar dogovora, tko što i kad treba napraviti“, zaokružila je Blažević priču o pakračkim prometnicama i planovima za njihovu sanaciju.
Dosta se toga radi, dosta toga projektira, postoje i neki ambiciozni planovi. Iako će vjerojatno netko sarkastično primijetiti kako se u izbornoj godini očekivano lamentira o asfaltu, jer Hrvate je prema legendi navodno najlakše „kupiti“ upravo njime, moram primijetiti kako se u ovom slučaju radi o potrebnim i izvedivim zahvatima. Na kraju krajeva, ne pričamo o elaboratima za brzu cestu koja će našu mikroregiju spojiti s autocestom, kakvima su nam godinama znali potpirivati nadu.
Radi se o nekoliko novih asfalta, o obnovi lokalnih cesta koje za obnovom vape, o izgradnji nogostupa tamo gdje dosad nije postojao, a prijeko je potreban. Kod mojih sugovornika koji su bili umjereno ambiciozni, prilično realni i dosta suzdržani što se tiče rokova nisam primijetio bombastične najave ni lažna obećanja. A to što je asfalt u predizborno vrijeme dobra valuta u konačnici i nije tako loša stvar. Kao što se pred vjenčanje u koje smo pozvani isprsimo, pa si priuštimo neki novi komad garderobe koji nam ostane i za kasnije, tako je i s asfaltom. Svaki novi asfalt dobro je došao, pa čak i onaj odrađen u predizborno vrijeme.
- PIŠE: Franjo Delač
- 1657
U Hrvatskom domu „Dr. Franjo Tuđman“ glumačka skupina KPD „Sloga Pakrac“ sinoć je premijerno izvela predstavu „Eržika plemenita“. Po scenariju za predstavu iz 2020. godine zbog restrikcija uvjetovanih pandemijom Covid-a snimljen je istoimeni film, da bi predstava svoju kazališnu premijeru na daskama koje život znače doživjela tek četiri godine kasnije.
Publika u dupkom ispunjenoj kino-dvorani Hrvatskog doma mogla je uživati u praizvedbi kazališnog komada koju je vrijedilo dočekati. Osvježena glumačka postava u odnosu na onu koju smo imali prilike vidjeti u istoimenom filmu objavljenom prije tri godine izvedbi je dala novi „štih“, a i scenarij je djelomično izmijenjen te prilagođen kazališnom formatu.
U KPD-u Sloga pokazali su kako znaju napraviti kvalitetnu predstavu koja je istovremeno zabavna i poletna, a izvrsna ekipa mladih lokalnih glumaca dala joj je potrebnu dozu energije. Na kraju su se mnogobrojni gledatelji svih uzrasta kućama razišli s osmjesima na licu, a to je upravo ono što je ansambl KPD-a „Sloga“ ovom predstavom i nastojao postići.
Eržika Plemenita
Režija/scenarij: Dubravka Špančić, uloge: Stela Major (Zrinka), Dubravka Špančić (dr. Zolan), Leo Lapaš (Momir/Ištvan/Lajoš), Greta Špančić (Đeljana – Bica), Daron Lalić Duchač (Duje), Lara Zelenika (Eržika), tehnička podrška: Krešimir Mađaroši.
