Kuća Grgurić, stara razglednica
piše: Jelena Hihlik
Pakrac duguje svoj razvoj brojnim pojedincima koji su ga kroz povijest oblikovali na različite načine, ali mnogi od njih danas su nepravedno zaboravljeni. Ovom prilikom prisjećamo se jednog od njih – čovjeka koji je ovaj grad doslovno gradio. Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, dok su mnogi hrvatski gradovi tek tražili svoj moderni urbani izraz, Pakrac je već dobivao prepoznatljiv gradski identitet zahvaljujući Stjepanu Golubiću (1860. – 1923.), graditelju, vizionaru i poduzetniku.
Iako nije rođen u Pakracu, svojim iznimnim graditeljskim opusom ovaj grad je svrstao uz bok većim sredinama koje se mogu podičiti vrijednim graditeljskim nasljeđem. To nasljeđe i danas čini jedan od najvrjednijih dijelova kulturne baštine ovoga kraja. U drugoj polovici 19. stoljeća, zahvaljujući naglom gospodarskom razvoju, Pakrac doživljava snažan urbanistički procvat. Izgled grada mijenja se iz temelja – niču veće, monumentalne kuće koje su podizali imućni trgovci i obrtnici, koristeći ih za stanovanje i iznajmljivanje poslovnih prostora. Upravo u ovom možda i najznačajnijem razdoblju za urbani razvoj grada Stjepan Golubić ostvaruje svoje životno djelo. Još uvijek nije poznato gdje je točno rođen, no u Statusu animarumu (Popisu duša) pakračke župe stoji da je došao iz mađarskog grada Nagyatáda.
Nacrt Kuće Grgurić, Stjepan Golubić
Prema svjedočenju njegova sina Ota Golubića (koji je kasnije naslijedio očev posao), Stjepan se najprije školovao u Grazu, a zatim u Budimpešti, gdje je radio kao suradnik jednog poznatog arhitekta. Godine 1885., u 25. godini života, dolazi u Lipik kako bi sudjelovao u izgradnji lječilišnih zgrada, nakon čega se više ne vraća u Mađarsku. Ostatak života provodi u Pakracu, a prema sjećanjima njegova sina, Stjepan je bio pravi entuzijast, pun elana i predan poslu. Nosio je naslov majstora graditelja, što mu je omogućavalo samostalno vođenje obrta. Bio je i vlasnik ciglane u Filipovcu te je, uz obiteljsku kuću, imao i vlastiti pogon za izradu fasadnih dekoracija. Zbog nedostatka dokumentacije – većina je stradala u Drugom svjetskom ratu – teško je sastaviti potpuni popis svih njegovih realiziranih projekata.
Nacrt kuće za dr. Vinka Matijevića, Stjepan Golubić
Ipak, znamo da je bio iznimno produktivan i da je u relativno kratkom razdoblju izgradio ili sudjelovao u gradnji niza reprezentativnih objekata, među kojima su najznačajniji oni u današnjoj Ulici Hrvatskih velikana (nekada glavna trgovačka ulica) i to kuće na brojevima 10, 11 i 12 te u Bolničkoj ulici kuće na brojevima 1 i 11. Na današnjem Trgu dr. Franje Tuđmana sagradio je nekadašnju kuća Kohn (na mjestu današnje zgrade PBZ-a), a na Trgu bana Jelačića kuće na broju 5 te nekadašnju zgradu parohijskog doma. U Ulici braće Radića graditelj je kuće Filipović dok je u Ulici kralja Tomislava sagradio svoju obiteljsku kuću, danas poznatu kao Kuća Golubić te još dvije kuće na brojevima 5 i 7 u toj ulici. Vodio je obnovu crkve Sv. Trojice ( 1893.-1896.), graditelj je crkve u Siraču, a njegovo najmonumentalnije djelo je svakako Kuća Grgurić, dvostruka stambeno – poslovna uglovnica koju gradi 1906. i koja će dugo biti prepoznata kao jedna od najljepših pakračkih građevina.
Obiteljska kuća Golubić, Stjepan Golubić
U dekoriranju zgrada usko je surađivao s Antom Štaferhoferom, đakom poznate Obrtničke škole u Zagrebu. Zahvaljujući Stjepanu Golubiću, Pakrac se danas može pohvaliti jednim od najvažnijih graditeljskih opusa s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Nažalost, ratovi, vrijeme i druge nepovoljne okolnosti gotovo su izbrisali sjećanje na ovog izuzetnog čovjeka. Muzej grada Pakraca čuva tek nekoliko njegovih originalnih vrlo vrijednih nacrta pronađenih u arhivu jednog drugog graditelja – Julijana Karlovića u Osijeku. Donedavno nismo imali čak nijednu njegovu fotografiju, no zahvaljujući gospodinu Kruni Klaiću, koji ju je dobio od unuka samog Golubića, napokon nam je poznato lice čovjeka koji je nepovratno promijenio lice ovog grada.
