Na današnji dan 1992. godine na Gavrinici je razmijenjena posljednja velika  skupina od 60-tak logoraša zloglasnog logora Bučje koje su agresorske srpske snage mjesec dana ranije pred oslobodilačkom akcijom Hrvatske vojske preselile u tada okupiranu  Staru Gradišku. U više manjih ranijih i kasnijih akcija razmijenjeno je još oko 200-tinjak zarobljenika, ali za najmanje 22 se sudbina ne zna niti danas. Njima u čast, kao i u čast nemalim patnjama preživjelih logoraša i danas je održan komemorativni skup na mjestu nekadašnjeg logora gdje je unazad desetak godina izgrađena kapela sv. Antuna, spomenik i križ tim patnjama.

Na komemorativnom skupu vijence je položilo i zapalilo lampione 13 izaslanstava jedinica lokalne i regionalne samouprave od Siska do Osijeka, jer je agresor u logor smještavao zarobljenike sa znatno šireg područja od pakračkog i lipičkog te razne udruge stradalničke i braniteljske populacije kao i izaslanstva HV I MUP-a, a u svojstvu izaslanika Predsjednice RH odavanje počasti je predvodio Ferdinand Troha, zamjenik požeško-slavonskog župana.

Govoreći on je podsjetio na značajna događanja prije 25 godina kao što je 3. siječanj i Sarajevsko primirje, odnosno 15. siječanj Dan međunarodnog priznanja Hrvatske, događaje za koje su uvelike značajna ranija zbivanja na zapadnoslavonskoj bojišnici koja su predstavljala  prekretnicu Domovinskog rata i kada je postalo jasno i agresoru i međunarodnoj zajednici da je Hrvatska realnost. Otud i 16. siječnja ta čuvena razmjena zarobljenika kojom su se  na slobodu vratili bar dio zarobljenika ovog srpskog logora, ali ne i svi.  Stoga je ovo mjesto na kojem se dogodio strašan zločin i mi danas suosjećamo s obiteljima stradalih. Ne možemo puno toga razjasniti obiteljima nestalih, ali možemo podijeliti s njima suosjećanje što i činimo. Stoga mi je drago da su ovdje danas  i osnovnoškolci koji na taj način svjedoče događajima od prije četvrt stoljeća što je dio naše visoke cijene slobode koju smo morali platiti, rekao je izaslanik predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović.

Anamarija Blažević, pakračka gradonačelnica i sama potomak osobe kojoj se izgubio svaki trag na Bučju, pozvala je da se prisjetimo dr. Ivana Šretera, ali i još najmanje 21  osobe koji se iz ovog logora vode kao nestale.

„Uvijek u ovakvim prilikama potičem branitelje i stradalnike  da pišu i pričaju o teškim, ali slavnim događajima iz Domovinskog rata. Stoga hvala učiteljima koji su dovezli danas djecu na Bučje. Oni moraju znati što se ovdje prije 25 godina dogodilo. No, unatoč tom protoku vremena još uvijek ni mi odrasli ne znamo sve što se ovdje dogodilo. Znam da su svjedočanstva preživjelih logoraša teška, ali svejedno ih pozivam da ih  zapišu. Ponovo naglašavam da mi ne tražimo osvetu, tražimo samo istinu i pravdu. To su zaslužili svi oni koji su ovdje nestali, ali svi ostali zatočeni koji su ovdje dovedeni samo zato što nisu Srbi, rekla je pakračka gradonačelnica ponovivši apel svima koji nešto znaju o dr. Šreteru i drugim 22 nestalim  osobama da progovore bez ikakvog straha.

Ljiljana Alvir, predsjednica Saveza udruga obitelji i zatočenih i nestalih  hrvatskih branitelja,   posebno je pozdravila nazočnost Udruge antifašista Pakraca i Lipika jer su ovdje zatočeni oni koji su se suprotstavili velikosrpskom fašizmu, najvećem fašizmu na ovim prostorima koji je preko granice živ i danas odakle nam ponovo šalju agresivne poruke na što u Hrvatskoj nitko nije reagirao.

Ovo je mjesto na kojem mnoge obitelji osjećaju bol, ali i ponos, mada ova tišina ništa ne govori o ljudskim patnjama koje su se ovdje dogodile, a o čemu šute i hrvatski mediji, rekla je Alvir.

O teškoćama preživljavanja u logoru Bučje, ali i teškoćama koje proživljavaju i poslije oslobađanja kao i o nedovoljnoj brizi šire zajednice za bivše logoraše emotivno je kratko govorila Lipičanka Zlata Kranjčec, bivša bučka logorašica.

Molitvu je predvodio pakrački župnik Matija Juraković, a u povodu ove komemoracije Duško Štrbac i prijatelji su tradicionalno istrčali maraton od Pakraca do Bučja.

Vrlo dobro je godina počela za Specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju Lipik jer siječanj obara sve rekorde po broju noćenja pacijenata koji sami plaćaju boravak u ovim toplicama.

S 11. siječnjem je bilo 132 pacijenta koji sami plaćaju boravak te točno stotinu s uputnicom HZZO-a, a prema rezervacijama rekordan će  biti 19. siječnja kada će na bolničkom liječenju biti  ukupno 268 pacijenata što je čak osam više od službenog broja kreveta što je moguće zahvaljujući apartmanima u Ankinom dvoru. Od tog broja čak 154 će biti pacijenti s osobnim plaćanjem, što je najveći broj od 1992. godine. Tako će uvelike biti nadmašen i lanjski siječanj kada je bilo 2100 pacijenata s privatnim plaćanjem, a ove godine ih očekuju u tom mjesecu 3.100.

To je posljedica dvije vrlo dobre stvari koje su obilježili rad u bolnici lani i preklani. Popravljen je standard smještajnih kapaciteta, a za ovakvu dobru posjećenost uvelike ima zaslugu pokretanje marketinškog odjela koji je razvio sustav marketinških i promidžbenih akcija. Tako je u prosincu i siječnju u tijeku akcija 20 posto popusta na smještaj za pacijente s privatnim plaćanjem. Najjeftiniji pansion u dvokrevetnim sobama za umirovljenika tako umjesto 190 kuna košta 153. Nadalje kroz marketinške akcije ciljano se „gađaju“ pojedine skupine što je osiguralo da od lani u bolnicu o svom trošku po pitanju smještaja, ali s  uputnicom HZZO-a za terapije, dolaze organizirano skupine iz umirovljeničkih udruga odakle inače rjeđe dolaze pacijenti u Lipik, iz Zagreba, ali i s mora poput Vodica i Makarske. Ono što posebno veseli, naglašava ravnatelj Darko Kelemen, je da su neke od njih najavile dolazak i ove godine što znači da su bili zadovoljni s onim što su dobili za svoje novce. To ne čudi kaže Kelemen, kada se zna da je lani na uobičajenoj anketi koju  provodi Zavod za ispitivanje kvalitete u zdravstvu na nasumce odabranih 130 pacijenata prosječna ocjena bolnice bila 4,8, odnosno čak 80 posto  ih je ocijenilo bolnicu s ocjenom 5, a 18 posto ocjenom 4, pri čemu su najviše ocjene za sektor usluge u zdravstvu i čistoća.

U 2016. godini je bolnica zabilježila 20.500 pansiona s privatnim plaćanjem, a prema ovogodišnjim rezervacijama tijekom siječnja i veljače će ostvariti četvrtinu te brojke, tako da se Kelemen nada da će taj rekord ove godine biti nadmašen.

Inače s uputnicom HZZO-a se sada čeka na smještaj u bolnicu 2 do 3 mjeseca, a za ambulantni pregled kod specijaliste fizijatra oko 3 mjeseca. Za privatno plaćanje rokovi su znatno kraći.

 

Prema podacima koje vodi Turistička zajednica Grada Pakraca od 1. siječnja do 31. prosinca 2016. godine ostvareno je 3.627 noćenja, od toga 2.425 noćenja domaćih turista te 1.202 stranih, a u prošloj godini bilježi se porast dolazaka domaćih turista za 178 gostiju u odnosu na 2015. godinu, rekla nam je Gabriela Sabo Seleši, voditeljica ureda Turističke zajednice Grada Pakraca.

Pakrac je tako u prošloj godini posjetilo 1.044 domaćih (63 posto) i 624 (37 posto) strana turista koji su se u prosjeku zadržavali po dva dana. Najviše ih je u Pakracu boravilo u rujnu (237), zatim u studenom (204) dok ih je najmanje bilo u veljači (60).

Od 624 stana turista, najviše gostiju bilo je iz Italije (124), Srbije (75), Slovenije (71), Austrije (57), po četrdesetak turista stiglo je iz Mađarske, Češke i Slovačke, dvadesetak iz Njemačke i Nizozemske te desetak iz SAD-a, Australije, Francuske, Bugarske, Švedske i Švicarske.

Iako je zabilježen manji broj dolazaka stranih turista od domaćih, može se reći da se i njihov broj iz godine u godinu povećava i u Turističkoj zajednici Grada Pakraca uvjereni su da će se taj trend i nastaviti.

Tijekom prošle godine turistima u gradu Pakracu na raspolaganju je bilo četiri objekta za iznajmljivanje od kojih je najveći broj dolazaka i noćenja ostvaren u prenoćištu „Hotel Pakrac“, zatim u Planinarskom domu Omanovac, a nemale brojke ostvaruju i apartmani „Ariana“ te apartmani u Hrvatskom domu dr. Franjo Tuđman.

„Sve aktivnosti usmjerene na razvoj turizma idu u pravom smjeru što pokazuju i brojke koje svake godine sve više rastu, no to nije posao koji se radi preko noći. Činjenica je da naš grad posjećuju turisti koji su iz bilo kojih razloga čuli za Pakrac, a Grad Pakrac i Turistička zajednica grada će i u ovoj godini nastaviti s inicijativama, aktivnostima i projektima koji imaju za cilj promociju grada i upoznavanje turista s našom kulturnom i gastronomskom baštinom te na taj način nastaviti pozitivan trend dolazaka“, dodala je Gabriela Sabo Seleši.

Skupština Gradskog društva Hrvatskog crvenog križa Pakrac zakazana za danas odgođena je za 25. siječnja s početkom u 17 sati. Također su poništeni i rezultati izbora za zastupnike u Skupštini GD HCK Pakrac provedeni na kandidacijskim skupovima odvojeno održanim za područja gradova Pakrac i Lipik 9. siječnja, izvijestio nas je ravnatelj Danijel Pavlović. Razlog je prigovor dijela članstva da kandidacijski skupovi nisu održani u skladu sa statutom Društva. Uslijed toga kandidacijski skupovi će biti ponovljeni i to za članstvo s područja Grada Pakraca 18. siječnja u prostorijama HCK Pakrac s početkom u 17,30 sati, a dan kasnije u 17 sati u gradskoj vijećnici u Lipiku za članstvo s područja Grada Lipika.

O tome će se članstvo obavijestiti putem letaka, te javnim pozivom objavljenim na lokalnim portalima.

Lipičko članstvo će u Skupštinu Društva izabrati 8 članova, a pakračko 9. Na izbornoj skupštini sada sazvanoj za 25. siječnja  oni će između sebe izabrati deveteročlani izvršni odbor koji će Društvo voditi naredne četiri godine.

Akcija dobrovoljnog darivanja krvi

Prva od četiri redove akcije dobrovoljnog darivanja krvi koju organizira HCK u Pakracu i Lipiku će biti održana 16. siječnja. U Pakracu će se krv prikupljati uobičajeno u prostorijama HCK od 8 do 11, a u Lipiku, što je novost, u prostorijama vatrogasnog doma od 12 do 15 sati.

 

Zajednica ponuditelja koju čine tvrtke Viadukt, Brodska Posavina i Vodoprivreda Zagorje odabrana je za posao građenja rasute brane s pratećim građevinama i bujičnih pregrada uzvodno od pregradnog mjesta te pristupne ceste kruni brane akumulacije Šumetlica na vodotoku Sivornica, objavljeno je na internetskoj stranici tvrtke Viadukt 20. prosinca. U međuvremenu je prošao rok za žalbu na natječaj, te je odluka postala konačna. Potvrdio nam je jutros i Davor Huška, pomoćnik ministra u Ministarstvu regionalnog razvitka i fondova EU.

To znači da će nakon dvadesetogodišnje borbe i više početaka izgradnje pratećih sadržaja akumulaciji napokon početi izgradnja glavnog objekta.

Vrijednost izgradnje brane  je 73,6 milijuna kuna uz nešto  više od 18,4 milijuna kuna PDV  čime ova investicija se penje na vrijednost veću od 92 milijuna kuna i time će biti  daleko najvredniji poslijeratni objekt izgrađen na području Grada Pakraca, ali i šire. To je ujedno i prvi od 15 projekata koje je bivši gradonačelnik Davor Huška, kao i sadašnja Anamarija Blažević, često isticali kao pripremljeni projekti u ukupnoj vrijednosti većoj  od 380 milijun u kuna s područja Grada Pakraca za financiranje iz fondova EU.

akumulacija-sumetlicaInvestitor u akumulaciju Šumetlica su Hrvatske vode koji su prilikom raspisivanja natječaja za izbor izvođača 2. lipnja 2015. godine predvidjeli za investiciju 113 milijuna kuna i rok izvođenja od 36 mjeseci. Od tada je raspisano više natječajnih postupaka koji su nakon žalbe nekih od ponuđača poništavani, ali sada je napokon odluka o izboru izvođača od 20. prosinca konačna.

O tome će, najavio nam je Huška, vrlo brzo biti potpisan ugovor između izvođača i investitora kojim će biti definiran i hodogram aktivnosti na konačnoj realizaciji ovog projekta.  No prije toga Upravni odbor Hrvatskih voda treba usvojiti Plan nabave za 2017. godinu, a sjednica je navodno zakazana za idući tjedan.

Ideja stara 40-tak godina   

Ideja o izgradnji akumulacije na području Šumetlice datira još iz kraja 80-tih godina kada je izdana i prva građevinska dozvola. S razvojem te ideje nastavljeno je odmah po oslobađanju toga područja u akciji „Bljesak“ u svibnju 1995. godine kada se pristupilo raznim poslovima preprojektiranja, izrada studije o utjecaju na okoliš i slično sve do izdavanja nove građevinske dozvole.  Nekoliko godina kasnije, sada već upokojena tvrtka Kamen Ingrad je izgradila temeljni ispust kao prvu fazu buduće akumulacije što je zajedno s raznom papirologijom košta više od desetak milijuna kuna. No radovi su ubrzo nakon toga stali, a aktivnosti su preseljene u domenu politike. Akumulacija je vraćena u projekt Hrvatskih voda prije 10-tak godina kada su investiciju procjenjivali na oko 150 milijuna kuna, a gradovi Pakrac i Lipik su preuzeli nerealnu obvezu da će iz svog proračunu financirati svaki po 10 posto vrijednosti investicije. Gledajući iz današnjeg ugla dobro je da do realizacije projekta tada nije došlo jer bi oba grada još uvijek otplaćivala nemali kredit za svoje učešće.

sumetlicaZadnji radovi 2013. godine

Zadnje konkretne građevinske aktivnosti na akumulaciji Šumetlica provođene su 2012. i  2013. godine kada je u vrijednosti od 4,8 milijuna kuna izgrađen kolnički most nizvodno od buduće akumulacije, te obilazni šumski put u dužini od 800 metara koji će služiti kao nadomjestak (obilaznica) za dio sadašnju cestu koju će potopiti akumulacija.

Nakon toga je 2013. godine po prvi put objavljen natječaj za  izvođača radova za ovu fazu izgradnje, tada procijenjenu na 103 milijuna kuna, ali je ubrzo poništen što je izazvalo negativne reakcije pakračkih gradskih vlasti nakon čega je otpočela politička borba za povratak ovog projekta u planove investicija Hrvatskih voda. To je postignuto 2015. godine kada je objavljen novi natječaj,  ali ovog puta se kao investitor spominje samo Hrvatske vode bez Pakraca i Lipika pri čemu se računa da će dio investicije biti financirano iz fondova EU, a dio iz vlastitih sredstava Hrvatskih voda.

Važna psihološka barijera

Kako je akumulacija Šumetlica čas bila u projektima Hrvatskih voda, u vladavini HDZ-a, odnosno izbacivanja iz nje u vladavini SDP-a, tako su tražena i alternativna rješenja, pa su Hrvatske vode unazad pet godina uložile 15-tak milijuna kuna u vodocrpilište Gaj koje može na ovom području ublažiti nestašice vode koje se javljaju u sušnim ljetnim vremenima, ali ju ne može u potpunosti eliminirati.

No akumulacija Šumetlica nije samo priča o opskrbi stanovništva pitkom vodom. Investicija od 90-tak milijuna kuna mora biti pokretač obnove građevinarskih potencijala ovog kraja koji su zamrli s početkom ekonomske krize pred skoro već 10-tak godina jer je za očekivati da će se pojaviti kao kooperanti izvođaču. No izgradnja akumulacije bi trebao biti i početak priče o navodnjavanju poljoprivrednih površina ovog kraja kao i izgradnja novog magistralnog cjevovoda te, napokon, početaka realizacije bar jednog projekta Pakraca pripremljenih za financiranje izu fondova EU s kojima Davor Huška maše već godinama. Dakle osim konkretne aktivnosti, vrlo je značajna i ta psihološka barijera „da već jednom nešto krene“. Stoga  s nestrpljenjem očekujemo potpisivanje ugovora između Viadukta i Hrvatskih voda.

 

 

 

 

Dječji vrtić Maslačak od 16. do 30. siječnja prima zahtjeve za upis djece u program „Predškole“ koji je obavezan za svu djecu godinu dana prije polaska u školu. Predškola je besplatna, a djecu se upisuje u zgradi matičnog vrtića u Pakracu kao i u područnim vrtićima u Badljevini i Donjoj Obriježi. Predviđeni početak programa je 1. veljače. Na upis je uz zahtjev potrebno ponijeti presliku rodnog lista te liječničku potvrdu.

ZAHTJEV ZA UPIS