Vijesti

: PIŠE: Pakrački List; 22. veljače 2017; 1010

Udruga udovica Pakrac-Lipik održala je danas u 16 sati u ugostiteljskom objektu Hookah redovnu godišnju izvještajnu skupštinu kojoj su između ostalih prisustvovali Marijan Širac, voditelj odsjeka za opće poslove i društvene djelatnosti Grada Pakraca, Slobodan Katunar, dogradonačelnik Lipika te Ana Feltrin kao podupiruća članica Udruge te predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata koji sudjeluju u koordinaciji udruga Pakrac-Lipik.

Izvješće o radu Udruge za 2016. godinu predstavila je predsjednica Dragica Želimorski, a kao najvažnije aktivnosti u protekloj godini navela je sudjelovanje u svim događanjima vezanima za stradanje hrvatskih branitelja na našem području, rad u koordinaciji udruga proizašlih iz Domovinskog rata Pakraca i Lipika te suradnju i druženje s udovicama iz cijele Hrvatske. Članice su hodočastile u svetišta Mariju Bistricu i Voćin.

Sredstva za svoje aktivnosti dobivaju iz proračuna, pa im je tako u prošloj godini Županija osigurala 3.000 kn, Grad Pakrac 4.500 kn, Lipik 5.000 kn, a na istu financijsku potporu računaju i u tekućoj godini.

Plan za ovu godinu je u okvirima aktivnosti koje su se provodile i do sada. Uobičajene aktivnosti se odnose na održavanje spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima u Pakracu, nastavak rada u koordinaciji udruga proizašlih iz Domovinskog rata, sudjelovanje u obilježavanju obljetnica stradanja branitelja i vojno-redarstvenih akcija na našem području i na području cijele Županije te sudjelovanje u radu i programima udruga udovica RH.

Pozdravljajući prisutne Marijan Širac je uputio čestitke i sve pohvale za rad u prošloj godini, zaželjevši puno uspjeha budućnosti, a istaknuo je kako Udruga može računati na podršku Grada naglasivši da je financiranje neupitno. Dogradonačelnik Lipika Slobodan Katunar je također uputio pohvale za uspješno provedene aktivnosti u 2016. godini naglasivši kako će Grad Lipik i dalje stajati uz Udrugu te da na pomoć mogu i dalje računati jer su udruge proizašle iz Domovinskog rata od posebnog značaja za naše područje.

: PIŠE: Pakrački List; 22. veljače 2017; 1607

Daniel Eraković je Zagrepčanin kojeg je u Pakrac prije osam godina dovela želja da se bavi uzgojem lješnjaka. Pakrac je odabrao radi toga što je ovdje u startu mogao, što kroz kupovinu od privatnih osoba, što kroz zakup državnog zemljišta osigurati dovoljno zemljišta za start, ali što je jednako bitno, i dovoljno veliku parcelu za obradu mehanizacijom. Od samog početka ušao je u posao ozbiljno, jer se nije namjeravao baviti uzgojem lješnjaka kao hobijem, nego kao ozbiljnom gospodarskom djelatnošću s kojom bi osiguravao svojoj obitelji materijalnu egzistenciju.

Od 2009. godine je podigao plantaže lješnjaka na skoro 40-tak hektara državne zemlje koju je kupio te na još 15 hektara zakupljene zemlje, dok na 12 hektara kupljene zemlje planira lješnjake posaditi ove jeseni.

Kupio je značajan dio neophodne mehanizacije, prvenstveno traktor s brojnim specijaliziranim priključcima kao što su prskalica, malčer, usisavač za berbu lješnjaka i slično. Na svom poljoprivrednom obiteljskom imanju zapošljava stalno dvije osobe, a povremeno, naročito u sezoni berbe, i više (uvijek iz najbliže - pakračke okoline).

Posađene lijeske su još u izuzetno mladoj dobi, jer ljeska daje puni urod tek od sedme godine starosti. U dosadašnjim, zbog mladosti ograničenim berbama, s plasmanom ploda nije imao problema jer je našao partnera, tvrtku koja ih plasira u izvoz u Njemačku, što je, s jedne strane, značilo možda manju cijenu od one koju bi eventualno mogao postići na tržištu, ali mu je, s druge strane, smanjilo troškove plasmana vezane uz marketing i izgubljeno vrijeme uz vrlo važnu sigurnost. Kako mu je veći dio lijeski zasađen 2008. i 2009. godine upravo lani su trebale dati prvi puni urod. No osujetio ih je krajem travanja mraz koji je „pobrao“ oko 80 posto planiranog uroda. Unatoč tome, Daniel ne odustaje i postoje ozbiljne namjere za proširivanjem, kako dokupom još jednog traktora i druge mehanizacije, tako i ostalom pratećom logistikom. No, problem je što zemlje u većim parcelama nema, osim u vlasništvu RH i Daniel je u jesen 2014. godine podnio zahtjev za zakup 30 čestica (djelomično fizički povezanih) ukupne površine 36 hektara na području Kusonja i Batinjana, ali već skoro dvije i pol godine državna administracija ne odgovora na njegovu ponudu:.Takav odnos ambicioznog poljoprivrednika ljuti jer mu ne omogućuje proširivanje, a gubitak vremena u uzgoju svakog voća pa i orašastog je zbog neophodno potrebnog protoka vremena do pune berbe veliki problem. Da je administracija reagirala u neko normalno vrijeme, Daniel bi 2015. godine već bio u zakupu i nakon neophodnog uređivanja, prošle jeseni ili ovog proljeća bi sadio na tisuće novih sadnica.

Od šikare do plantaže – puno truda i novaca

Naime, i ova zemlja, za koju je zainteresiran Daniel, je kao i gotovo sva druga zemlja u vlasništvu RH koja nije bila u zakupu, obrasla drvnom masom, koju je najbolje definirati kao šikara koja zahtijeva puno rada i truda da bi se privela mogućnosti sadnje ili sijanja. Prema Danijelovim iskustvima, za uklanjanje tog drvenastog nekontroliranog izraslog bilja, sada već starog 20-ak godina, potrebno je, osim puno ljudskog rada, i angažiranje bagera, traktora i kamiona da bi se dobila površina spremna za prvo oranje. Tako dobivena drvna masa, kako je riječ uglavnom o okruglicama promjera manjim od 15 centimetara, je krš koji nema tržišne vrijednosti, ali ga treba ukloniti. Nakon toga slijedi uklanjanje panjeva, pa tek onda zahtjevno oranje. U njegovom slučaju, kao podloga za plantaže lijeske sije se trava, a slijede i drugi radovi tako da u pripremi do sadnje treba potrošiti oko 15 tisuća kuna po hektaru.

Da je riječ o velikim ulaganjima, Daniel ilustrira i podatkom da se državno zemljište, ovisno o nekoliko čimbenika, prodaje u prosjeku za oko 23.000 kuna po hektaru što strašno opterećuje početna ulaganja u poljoprivredu ili proširivanje proizvodnje.

Kao nekoga tko, ne samo da želi živjeti od poljoprivrede nego i zapošljavati druge, to ljuti posebno zbog na velika zvona proklamirane politike o razvoju poljoprivrede kroz obiteljske poljoprivredna gospodarstva ili neke druge najčešće manje oblike registrirane poljoprivredne proizvodnje Uz to čudi ga i takav odnos administracije tim prije što kvalitetno korištenje zemljišta omogućuje i samoj državi prihode.

Također ne odobrava visoku cijenu bilo zakupa bilo prodaje poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu koji je sada na snazi. Misli da bi država osigurala sebi veći prihod od te zemlje i druge koristi da smanji cijene i omogući poljoprivrednicima razvoj koji bi na taj način uplaćivali u državne kase svih razina i druge razne vrste prihoda kao što su porez na dohodak, porez na dobit, PDV te brojne parafiskalne namete (slivne vode, ceste, šume i slično).

Pored navedenog, a što je i najvažnije, kroz korištenje zemlje porasla bi zaposlenost i spriječilo odlazak mladih iz Hrvatske. U svemu tome, prvi bitan pomak bi bio da državna administracija brže reagira na ponude pristigle od onih koji žele tu zapuštenu zemlju obrađivati.

Danijel i dalje strpljivo čeka svoju priliku da kroz zakup državnog zemljišta širi proizvodnju lješnjaka pokraj Pakraca i zapošljava, kao i do sada, radnu snagu isključivo iz najbliže okoline. Zajedno se nadajmo da će kroz najavljenu ovoproljetnu izmjenu niza zakona koji reguliraju poljoprivrednu proizvodnju dobiti priliku da već ove godine sa državnog zemljišta počne krčiti šikaru i pretvarati je u kultivirano korištenje. Možda na taj način u nekoj budućoj čokoladi „Milka“, ili nekog drugog svjetskog imena, ova slastica bude profilirana lješnjakom uzgojenim u Pakracu.

: PIŠE: Pakrački List; 21. veljače 2017; 946

U tijeku su radovi na sanaciji parkirališta između zgrada „općine“ i policije koji su započeli jučer. Parkirališna površina, djelomično veća nego do sada, nasuta je novim slojem pijeska i traje postupak njegovog valjana.

Kako nam je rekao Saša Lapaš, stručni suradnik u odsjeku za graditeljstvo i komunalne poslove Grada Pakraca, riječ je o privremenoj sanaciji prostora radi potrebe obilježavanja 1. ožujka, početka Domovinskog rata, manifestacije na kojoj je najavljen i dolazak predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović.

Prilikom sanacije razmišljalo se i o potrebama za buduće trajno uređenje ovog prostora za što su projektne pripreme u tijeku. Kako je rekao Lapaš očekuje se da će u tijeku dana ova faza radova biti završena i površina otvorena za promet.

Neposredno prije 1. ožujka bit će nasipan i uvaljan još jedan sloj pijeska.

: PIŠE: Pakrački List; 21. veljače 2017; 940

Proteklog tjedan radna delegacija Grada Pakraca na čelu s gradonačelnicom Anamarijom Blažević posjetila je Međimurje, točnije grad Prelog gdje su se kroz razgovor s gradonačelnikom Ljubomirom Kolarekom upoznali s razvojnom strategijom grada. Tijekom posjeta Pakračani su u društvu domaćina posjetili poduzetničke zone te razmijenili iskustva na polju strategije razvoja poduzetništva.

Glavni razlog odlasku u Prelog, obzirom da je sanacija budućeg pakračkog odlagališta na Crkvištu u završnoj fazi, bio je posjet tamošnjem komunalnom poduzeću PRE – KOM i reciklažnom dvorištu, sortirnici, kompostani te novouređenom Centru za ponovnu uporabu koji je u pripremi za otvaranje. Budući CPU bi trebao biti na usluzi građanima i omogućiti im da predaju razne rabljene stvari (namještaj, igračke, odjeću i sl.) koje više ne koriste, ali su još uvijek upotrebljive. Dalje bi ih PRE-KOM trebao popraviti i očistiti te ih uz simbolične cijene (pokrivanje troškova popravka i čišćenja) ponovo pustiti u prodaju. Za potrebe daljnje distribucije izrađuju i web aplikaciju za pregled robe te eventualnu web aukciju za istu.

Zgodna ideja koja je u svojoj završnoj fazi, no valja podsjetiti da je Grad Prelog je jedan od vodećih gradova koji već dugo ima uređeno odvojeno skupljanje otpada pa je ovakav posjet pakračke delegacije tom mjestu značajan tim više što su određene stvari koje sutra očekujemo primjenjive i na pakračkom Crkvištu.

: PIŠE: Pakrački List; 21. veljače 2017; 1188

Talijanska tvrtka „Detas Adria“ d.o.o. početkom veljače započela je s krčenjem šikare na pakračkom jugu u budućoj poduzetničkoj zoni Pakrac 5. To su pripremni radovi za početak izgradnje nove tvornice za koju bi građevinski radovi trebali započeti u ožujku, a useljenje i početak rada je predviđeno za rujan ove godine.

Riječ je o izvorno talijanskoj tvrtki „Deta s“ SpA s dugogodišnjom tradicijom (osnovana 1896. godine u Puli) koja danas ima sjedište u Bresci, te podružnice, osim u Hrvatskoj („Detas“ d.o.o. sjedište M. Gupca 114, Pakrac i prodajni ured u Svetoj Nedjelji), Francuskoj, SAD-u odakle pokriva regionalna tržišta postavši vodeći svjetski brend u elektroničkoj opremi za industrijsku automatizaciju. Njihovi najpoznatiji brendovi su DPOWER za proizvodnju i prodaju ulične LED rasvjete, sigurnosnih uređaja za raskrižja i bljeskalica za prioritetna vozila; DLEDS za proizvodnju vrhunskih uličnih svjetiljki, svjetiljki za garaže, parkirališta i industriju.

U Pakrac je stigla posredstvom našeg sugrađanina Zdravka Bartoša, dugogodišnjeg uspješnog poduzetnika sa zagrebačkom tvrtkom „Piraex“. Upravo njegovom inicijativom u jesen 2013. godine je od pakračke bolnice kupljena parcela veličine 18.200 četvornih metara s namjenom izgradnje buduće tvornice. Parcela se nalazi s desne strane Bolničke ulice, tik do nekadašnjih zgrada pakračke bolnice.

Direktor cjelokupne talijanske tvrtke Detas Giorgio Durin je u međuvremenu registrirao podružnicu Detas Adria d.o.o. na adresi u Staklanskoj ulici u Lipiku ) s namjerom prebacivanja dijela proizvodnje iz Italije. Za prokuristu (zastupnika s ugovorenim ovlaštenjima i odgovornostima) imenovan je Sebastijan Bartoš, Zdravkov mlađi brat, također rođeni Pakračanin, 26-godišnji elektrotehničar koji je unazad dvije godine 8 mjeseci bio na školovanju u Italiji u matičnoj tvrtki.

Do izgradnje pakračke tvornice tvrtka Detas je zakupila radni prostor u lipičkom inkubatoru, u kojem je 1. prosinca 2015. godine započela s dva radnika s proizvodnjom LED svjetiljki za uličnu rasvjetu, da bi se broj zaposlenih tijekom 2016. godine povećao na 12 i tijekom te godine su proizveli u Lipiku oko 8000 svjetiljki pri čemu je taj broj bio limitiran nedostatkom prostora te se odlučuju aktivirati gradilište kod pakračke bolnice.

Kako nam je rekao Sebastijan Bartoš plan je na njemu do kraja srpnja izgraditi objekt ukupne veličine oko 2000 četvornih metara od čega će oko polovine biti namijenjen proizvodnji. Njegovim otvaranjem zaposlit će ukupno oko 40-tak radnika, pretežno elektrotehničara i elektromehaničara.

U ovoj fazi razvoja iz tvrtke nisu više htjeli govoriti, što je u usporedbi da će Pakrac do jeseni dobiti jednu modernu suvremenu tvornicu s 40-tak radnih mjesta nebitno. Važna su zapošljavanja i bitno je da će njenom izgradnjom napokon oživjeti ideja o poduzetničkoj zoni na pakračkom Jugu Pakrac 5.

Tvrtka Piraex i Zdravko Bartoš

Tvrtka PIRAEX d.o.o. osnovao je Zdravko Bartoš 1993. godine kao društvo s ograničenom odgovornošću. Osnovne djelatnosti tvrtke su proizvodnja crpki i kompresora za sve aktivnosti vezane uz montažu, održavanje i servisiranje ponajprije benzinskih tvrtki. Tvrtka je akreditirano inspekcijsko tijelo za ovjeru mjernih uređaja za istakanje goriva i sva druga mjerenja u svakodnevnom poslovanju benzinskih crpki za što ima ovlaštenja od Državnog zavoda za mjeriteljstvo RH kao i ovlaštenja od Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva za izvođenje cijevnih i električnih instalacija.

S vremenom je uspostavljena suradnja s tvrtkom Detas na području proizvodnje, prodaje i montaža led rasvjete koja je rezultirala planovima izgradnje tvornice u Pakracu.

O kvaliteti tvrtke govore brojna priznanja koje je dobila: dobitnik je nagrade Prva hrvatska kuna za najviše rezultate u poslovanju za 2003 godinu. Također posjeduje priznanje u izboru za Gazele 2006, 2007 i 2008. kao brzorastuće poduzeće koja transparentnim poslovanjem predstavlja partnera za sigurne poslove

Renomirani proizvođač opreme za benzinske tvrtke Tokheim dodijelio joj je priznanje prema kojem je Piraex zauzeo drugo mjesto po prometu opreme u 1999 godini na tržištu Srednje i Istočne Europe, te treće mjesto po prometu opreme u 200. i 2001. godini na istom tržištu.

Direktor Zdravko Bartoš je dobitnik priznanja " Najuspješniji poduzetnik" u 2005 godini.

: PIŠE: Pakrački List; 21. veljače 2017; 1501

Čak 12 parova iz Pakraca, Siska i Banja Luke nastupilo je na 10. bridge kupu „Za banovac Grada Pakraca“, prvom s međunarodnim karakterom, što je održan 18. veljače u prostorijama pakračkog bridge kluba u Bolničkoj ulici pri čemu su pakrački igrači ostvarili vrlo dobre rezultate.

Pobijedila je pakračko-sisačka kombinacija Vjekoslav Šuperina i Alen Pahić ispred pakračkog para Valentin Senci i Damir Rendić što je vrlo lijep uspjeh za Rendića kojem je to tek drugi službeni turnir. Od ostalih Pakračana Darko Baronica i Ivan Švajghart su bili sedmi, a Goran Nikles i Branko Đaniš dvanaesti.

U skladu s dosadašnjom tradicijom pobjednici su nagrađeni brončanim replikama povijesnog banovca po kojem turnir i nosi ime, te staklenim plaketama, a osvojili su i bodove za službenu hrvatsku rang listu. Na njoj je Vjekoslav Šuperina trenutno 332. No taj rezultat je zbog udaljenosti službenih natjecanja i rijetkog nastupanja nerealan i sigurno je riječ o igraču iz najboljih šezdesetak hrvatskih briđista što pokazuje i činjenica da u paru sa Sencijem ove godine igrajući za Bridge klub „Sisak“ se natječu i u 1. hrvatskoj ligi.

Poslije Siska Pakrac je najveći centar bridga u Hrvatskoj istočno od Zagreba, a članovi kluba žele ga i dalje omasoviti te pozivaju zainteresirane da se uključe u besplatni početni tečaj bridga koji će započeti u ožujku. Informacije i prijave na brojeva mobitela 098 752 292 (Šuperina) ili 091 421 1002 (Senci).