banner delfin od 1.2.20224. - 31.7.2024.

Liječnici su najveći kadrovski problem u Hrvatskoj. Ovakva konstatacija proizlazi iz mnogobrojnih medijskih objavljivanja bilo da je riječ o uopćenom problemu ili vezano iz informiranje iz pojedinih bolnica. Naravno da tog problema nije pošteđena niti pakračka. Čak dapače u njoj je taj problem izraženiji  nego u mnogim većim sredinama.

U veljači 2015. godine, u Listu smo imali intervju s dr. Željkom Glaviće, ravnateljem Opće županijske bolnice Požega koja pravnom osobnošću pokriva i našu bolnicu

Tada nam je ovaj iskusni zdravstveni djelatnik rekao: „Poseban problem pakračke bolnice je liječnički kadar, prije svega nedostatak mladih liječnika. Ako želite da vam mladi ljudi dođu raditi u bolnicu, morate im nešto ponuditi. Morate im osigurati da se osjećaju zadovoljni na poslu, morate im dati da rade, potrebna je ugodna atmosfera. No tijekom prošle godine vidio sam da je klima takva da je logično da mladi specijalisti izbjegavaju tu bolnicu, a i oni koji su došli, vrlo brzo su je napustili. To je dalje neodrživo i to moramo mijenjati. Prošle godine smo u požeškoj bolnici dali 8 novih specijalizacija mladim liječnicima, u pakračkoj samo jednu. Za više nije bilo interesa. U Požegi u ovoj godini već imamo sedam mladih liječnika koji su sada stažisti i čekaju specijalizaciju koju će dobiti do sredine godine. U Pakracu nemamo niti jednog. Dugoročno to nije dobro bez obzira na pravni status. Oboljele liječe liječnici, a ne pravni status. Mi već sada u Pakracu imamo premalo liječnika i s tim brojem je teško organizirati i četiri osnovne bolničke djelatnosti. S ovom kadrovskom bazom perspektiva je takva da će svake godine po koji liječnik otići u mirovinu, jer je takva starosna struktura. Istovremeno novi, mladi liječnici ne dolaze. Očito je da se nešto mora mijenjati želi li bolnica ostati ustanova koja će skrbiti o zdravstvenom stanju stanovništva koje joj gravitira“

Dvije godine poslije dr. Glavić nam je rekao da i danas potpisuje sve što je tada rekao, „s time da se u cijelom hrvatskom bolničkom sustavu, osobito u općim bolnicama, kadrovska situacija pogoršala zbog odlaska liječnika specijalista ili u druge države ili iz općih bolnica u kliničke, osobito u zagrebačke bolnice. Danas problem Pakraca imaju i daleko veći gradovi, u nekim općim bolnicama reduciraju se pojedine djelatnosti a ima i primjera zatvaranja pojedinih odjela zbog nedostatka liječnika“.

Nažalost stariji liječnički kadar

Nažalost sve to potvrđuje i statistika zaposlenih liječnika u pakračkoj bolnici koju smo dobili od njene predstojnice Marine Major. Prema toj statistici 2010. godine smo imali u pakračkoj bolnici 35 liječnika specijalista i 7 specijalizanata. Taj broj uz jednog liječnika manje ili više održavao se sve do 2015. godine. Tada smo ostali bez 4 liječnika specijalista i jednog specijalizanta. U 2016. smo ostali bez još jednog liječnika specijaliste, a ove godine bez još jednog, tako da je u pakračkoj bolnici sada zaposleno 30 liječnika specijaliste i 6 specijalizanata. Nikada manje. Naravno da je to problem. No gore od toga je činjenica da će stanje po svemu sudeći za nekoliko godina  biti još i gore čak i bez nenajavljenih i neplaniranih odlazaka.

Od sadašnjih 30 specijaliste dvoje su već stariji od 65, dakle imaju uvjete za mirovinu, a  sedmore je starije od 57 godina, dakle do mirovine im treba još osam godina. Tu granicu smo uzeli za promatranje  jer obično toliko treba vremena maturantu da završi medicinski fakultet i odradi obvezni staž. Daljnjih pet godina specijalizacije čak nismo niti računali.

Od ovih 30 liječnika specijalista sedam je internista. pet je kirurga, po četiri anesteziologa i pedijatra, tri ginekologa i radiologa te po jedan urolog, neurolog, transfuzija i patologija.

Dio nažalost ostarjelog pakračkog liječničkog specijalističkog kadra, dakle ova dva koja već imaju uvjete za mirovinu i sedam starijih od 57 godina od kraja 2018. do 2020. godine trebali bi zamijeniti specijalizanti kojima naša bolnica plaća specijalizacije, a to su po jedan anesteziolog, opća interna, opća kirurgija, psihijatrija, klinička radiologija i ginekologija.

Sadašnji broj liječnika je, uz dodatna opterećenja  u vidu dežurstva dostatan za organizaciju rada četiri osnovna odijela, osim u hitnom medicinskom prijemu gdje dežura trenutno jedan liječnik iz Požege, dakle iste matične ustanove. No problem su ambulante za kojih nemamo adekvatne specijaliste pa nam na rad ambulante jednom ili dva puta tjedno trenutno iz Požege dolaze oftamolog (očna), otorinolaringolog (uho, grlo, nos) dermatolog (koža), ortoped, kardiovaskularni kirurg, plastični kirurg, ultraradiolog, a nalaze nam očitava požeški mikrobiolog.

Ostali zdravstveni kadar bez teškoća

Naravno kada se u medijima spominju odlasci Hrvata u druge zemlje EU, poslije liječnika najspominjaniji su kao problem raznu drugo medicinsko osoblje poput sestara i tehničara. No, prema podacima pakračke bolnice unazad dvije godine iz njihovog kadra je otišlo tek dvoje: medicinska sestra 2015. u Njemačku, odnosno tehničar 2014. u Veliku Britaniju i tu problema nema jer ih konstantno ima i na pakračkom zavodu za zapošljavanje dovoljno da prate potrebe lokalnih zdravstvenih ustanova.

Na zavodu ih je trenutno 10 sa SSS i jedna s višom koje bar djelomično  mogu zamijeniti neke od sada zaposlenih: tri sa VSS, 19 sa višom, 75 sa srednjom, tri primalje VŠS, tri primalje SSS, jedan fizioterapeut SSS, i dva farmaceutska tehničara SSS i kod tog kadra nisu imali u pakračkoj bolnici poteškoća, odnosno taj broj je uz vrlo male oscilacije konstanta unazad nekoliko godina.

Što se tile laborantskih inženjera i inženjera radiologije taj broj je čak i porastao od 2012. godine sa 6 na osam laborantskih, odnosno sa 6 na sedam radioloških.

Obiteljske ambulante preopterećene pacijentima

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje  31. ožujka je Pakrac (cijela jedinica lokalne samouprave) je  imao 8273 osiguranika, a Lipik 5895.  Naravno broj potencijalnih pacijenata pakračke bolnice je daleko veći jer njemu gravitiraju i osiguranici s područja Daruvara, Garešnice, dijela Kutine, Novske, Okučana.

No interesantno je vidjeti koliko uopće liječnika skrbi kroz primarnu zdravstvenu zaštitu i hitnu medicinu skrbi za ovih 14.168 pakračko-lipičkih osiguranika.

Što se tiče ugovorenih ambulanti obiteljske medicine na ovom području ih djeluje  7 (Poljana, dvije Lipik i  četiri Pakrac) svaka s po jednim liječnikom i medicinskom sestrom pri čemu četvero liječnika ima specijalizaciju obiteljske medicine, a dvoje su pred njenim završetkom. Nažalost u trenutku pisanja teksta na stranicama HZZO-a podaci o ugovorenim ambulantama i broju njihovih pacijenata  nisu bili dostupni, ali ako su svi ili skoro svi naši osiguranici za svog obiteljskog liječnika izabrali neku od spomenutih lokalnih ambulanti   u prosjeku oni imaju oko 2000 pacijenata što je blizu maksimalnog limita (2125). S tim brojem pacijenata je teško raditi kažu naši liječnici, ali nemaju izbora jer ne smiju odbiti niti jednog novog pacijenta.

Od njih sedam četvero ima deset ili manje godina do mirovine, pokazuje naše istraživanje,  približno taman razdoblje koje je potrebno da se današnji maturant stručno osposobi za otvaranje ambulante obiteljske medicine. No, kažu liječnici, ta specijalizacija nije baš na cijeni među mladim liječnicima, a razloga je više: najčešće se radi  u ambulanta s vlastitom pravnom osobnosti što podrazumijeva financijski i administrativni posao za koji se nisu veliki broj godina školovali, potrebna su značajna ulaganja u početak rada vlastite ambulante, čak i 30-tak tisuća eura ako se želi dobro opremljena ordinacija koja će obavljati i dodatne preglede od kojih se živi. Ovi specijalisti su nerijetko podcijenjeni od strane pacijenata koji imaju osjećaj da ta vrsta liječnika najviše piše uputnice što nije točno, kažu liječnici.

Naravno da je i negativnost što ugovorena ambulanta se ne može ostaviti u naslijeđe ili prodati već po zatvaranju, bez obzira na razlog, ona pripada županiji, odnosno domu zdravlja koji raspisuje koncesiju. Može li se dogoditi da nam u narednih deset godina usfali ovakvih ambulanti? Teoretski da i o tome trebaju brinuti županijske zdravstvene službe, odnosno dom zdravlja. No pokazat će se u nastavku teksta  da to nije lako  i da je to najma nje stvar dobre volje ravnatelja ili neke druge odgovorne osobe.

Druge važna ustanova za ukupan zdravstveni dojam je Dom zdravlja koji je organiziran na županijskoj razini s mrežom ambulanti. Na našem području spomenute ambulante obiteljske medicine u Pakracu, Lipiku i Poljani  formalno i organizacijski djeluju kroz Dom zdravlja, odnosno ubrojene su u njegovu djelatnost već i spomenutom koncesijom kao i šest zubnih ambulanti (tri Pakrac, dva Lipik i jedna Poljana).

No izvan tih ambulanti Dom zdravlja obavlja slijedeće djelatnosti: patronažna  ( zapošljava tri prvostupnice sestrinstva bez liječnika), zdravstvena zaštita žena (u Pakracu liječnik ginekolog i medicinska sestra) zdravstvena zaštita predškolske djece (liječnik pedijatar i medicinska sestra),  kućna njega (tri medicinske sestre) te je u tijeku osnivanje palijativne skrbi  koji će zapošljavati dvije prvostupnice.

Lako ističe Darko Puljašić, ravnatelj Doma zdravlja Požeško-slavonske županije sva radna mjesta su popunjena u skladu sa zakonom i kadrovskim normativima, „ali je gorući problem nedostatak liječnika koji mogu obavljati zamjenu tijekom porodiljnog dopusta ili dužih bolovanja jer slobodnih liječnika na tržištu rada nema“.

Najteže u hitnoj

Slijedeća važna lokalna medicinska ustanova za stanovnioštvo je Hitna medicinska pomoć, također organizirana na razini županije s ispostavom u Pakracu i po svemu sudeći kod njih je najviše kadrovskih problema o čemu svjedoči podatak da radnim danom od 7 do 19 sati dežuraju dva umirovljena liječnika. No problem liječnika u hitnoj ilustrira još bolji pokazatelj koji nam je rekao njegov ravnatelj Fabija Barišić – prije tri mjeseca su raspisali natječaj za pet liječnika s radnim mjestom Pakrac i  nije se nitko javio („ni pitao“). Natječaj će biti ponovljen idući tjedan, ali teško je očekivati drugačiji rezultat.

U ovom kraju od zdravstvenih ustanova još djeluje ispostava Zavoda za javno zdravstvo, ali bez liječnika osim „putujućih“ iz Požege dva puta tjedno, ako i dvije privatne ljekarničke ustanove s četiri ljekarne koje sve rade u s kladu sa zakonskim normativima, ali ne bi imale ništa protiv da se kadrovski pojačaju pakračko-lipičkim farmaceutima, ali se tako osiguraju i za smjenu generacija koja nije, gledajući na dužinu obrazovanja tog kadra, tako daleko. Ono što građani često brkaju, dežurstva kada su u pitanju zubari i apoteke, nema veze s kadrovskom slikom nego s brojem stanovnika, odnosno osiguranika i tu teško da će se narednih godina promijeniti.

Najbolje u lipičkoj bolnici

Od zdravstvenih ustanova ovog kraja kadrovski najbolje stoji, zapravo uopće nema problema Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Lipik koja ima devet liječnika i dva specijalizanta. Osim brojčana u odnosu na normative i potrebe oni daleko najbolje stoje sa stručnošću: od tih devet liječnika jedna je doktorica znanosti, jedna će tu znanstvenu titulu steći ovog ljeta, četvero liječnika su primarijusi, a četvero su specijalisti fizioterapeuti. Tek jedan od njih je pred umirovljenjem, ali će već ovog ljeta, i prije njegovog odlaska,  sa specijalizacije će se vratiti liječnica fizioterapeut, a jedna za dvije godine tako da ako ne bude nenajavljenih i nepredviđenih otkaza, oni neće niti dugoročni problema, kaže ravnatelj Darko Kelemen, mada će dogodine tražiti novu specijalizaciju. .

U njihovoj ustanovi vrlo dobro stoje i s ostalim zdravstvenim kadrom. Osim što su brojčano ekipirani stalno se podiže i stručna sprema takozvanog nižeg zdravstvenog osoblja što duguju i činjenici da se njihov kadar škluje u Pakracu. Osim toga na lokalnoj burzi rada uvijek postoji zamjene; u ovom trenutku  14 fizioterapeuta sa SSS i 6 sa višom čeka posao.

Premalo mladih studira medicinu

Što se tiče mladih Pakračana na fakultetima koji obrazuju zdravstveni kadar, prema podacima odsjeka za društvenu djelatnost gradske uprave koji provodi program stipendiranja u ovom trenutku na medicini imamo dva  studenta stipendista na petoj godini i jednog na četvrtoj. Što se tiće stomatologa  imamo jednog studenta na petoj godini i jednog na četvrtoj kao i pet stipendista u ostalim medicinskim zvanjima: sanitarno inženjerstvo, farmacija, laborantska dijagnostika i sestrinstvo. Evidencijom nisu obuhvaćeni studenti prve godine koji još nisu u programu stipendiranja, ako niti eventualni studenti koji se nisu u gradsku upravu javili radi stipendiranja.

Što se tiče mladih Pakračana na fakultetima koji obrazuju zdravstveni kadar, prema podacima odsjeka za društvenu djelatnost gradske uprave koji provodi program stipendiranja u ovom trenutku na medicini imamo dva  studenta stipendista na petoj godini i jednog na četvrtoj.

Osim što je to premalo studenata, posebice  na medicinskom (liječničkom) studiju neka ozbiljna garancija njihovog povratka u Pakrac ne postoji. Dokaz tome su brojni mladi ljudi koji su unazad desetak godina završili studij medicine  i otišli raditi izvan Pakraca. Prisjetili smo se samo nekih:  sestra i brat Kardum,  braća Nikles, Džulabić, Bagarić ..., mada ima i i iz našeg ugla gledanja pozitivnih primjera (brat i sestra Hodak, Marošević...). Upravo zbog njih bi vrijedilo razmisliti o nadopuni modaliteta stipendiranja studenata medicine da se ono proširi, osim na stanovnike Pakraca i na susjedne gradove Lipik, Daruvar i Novsku, eventualno Garešnicu i Kutinu,  čiji građani kao pacijenti, ali i liječnici gravitiraju pakračkoj bolnici pri čemu niti dodatni stimulans poput većih stipendija od drugih zvanja bi možda mogao biti motiv nekima da ugovore nakon nakon stjecanja liječničke diplome dolazak na rad u pakračku bolnicu ili drugu zdravstvenu ustanovu.

Bolnica je izuzetno ekonomski, društveno, za imiđ  i na svaki drugi način važna za Pakrac. Ona je jako važna i za našu srednju školu u kojoj je dvije trećina učenika u zdravstvenom usmjerenje i sam ravnatelj Čilić i u ovom broju Lista ističe da je bez nje nezamislivo funkcioniranje pakračke srednje škole.

Bez bolnice i srednje škole Pakrac je mrtav grad, ekonomski opustošen i vjerojatno s prepolovljenim brojem u odnosu na sadašnje stanje ugostiteljskih i trgovačkih radnji. Stoga nam nikako ne bi smjelo biti svejedno  s koliko liječnika raspolažemo u gradu. Kao što kaže dr. Glavić, pacijente ne liječi pravni status nego liječnici i z6drvastvene ustanove će u ovako malim gradovima kao Pakrac imati oni koji osiguraju kadar. Stoga u tome ne treba štedjeti – ni na stipendijama niti na stanovima niti na jednom drugom zakonskom resursu koji bi mogao biti nagrada liječniku za dolazak  ili ostanak u našu sredinu.

banner delfin od 1.2.20224. - 31.7.2024.