- PIŠE: Pakrački List
- 1143
Smještajni kapaciteti u odmaralištu HCK Pakrac „Cvrčak“ na Viru popunjeni su do 6. rujna. Trenutno je slobodna tek jedna četverokrevetna soba u terminu od 19. do 28. kolovoza i zainteresirani se trebaju javiti u HCK Pakrac, rekla je Danijela Kiš koja od 1. lipnja nakon sedmomjesečnog mukotrpnog procesa izbora začinjenih ponavljanjima i žalbama je ravnateljica ove udruge/ustanove.
Odmaralište na Viru je ove godine počelo raditi 5. lipnja i u devet grupa do 9. rujna, u tih 89 dana rada će ostvariti oko 600 noćenja što je popunjenost na razini prošle godine. Većinom je riječ o različitim socijalnim grupama pa su tako da sada boravili u njemu iz Caritasa Oborove, Specijalne škole za djecu s posebnim potrebama Rudolf Štajner iz Daruvara. U nastavku ljeta termini su rezervirani za udruga koja okuplja osobe s posebnim potrebama „Golubica“ iz Vukovara, Srpsko kulturno društvo „Prosvjeta“. Tu su i dalje kao korisnici umirovljeničke udruge iz Daruvara i Siska, a od 10. kolovoza grupa djece čije ljetovanje plaćaju socijalna vijeća gradova Pakraca i Lipika za čega će HCK Pakrac osigurati i dodatnih šest volontera za animaciju djece. Kao i uvijek dio termina su popunili pojedinci iz Pakraca i Lipika, većinom već stalni gosti.
Na Viru tijekom ljeta stalno rade šestero zaposlenika, troje koji su kao sezonci dodatno zaposleni, dok se troje rotiraju iz redova stalno zaposlenih u Marinom Selu i Pakracu.
Ove godine nije bilo posebnih ulaganja u odmaralište osim što je povećan kapacitet zakupljene angažirane snage električne energije jer se postojeći pokazao nedostatnim, kaže D. Kiš.
Humanitarni paketi za Slavoniju
Od ostalih aktivnosti HCK Pakrac provodi akciju „Humanitarni paketi za Slavoniju 1“. Riječ je o akciji čiji nositelj je HCK Osijek kroz koju iz donacije Fonda europske pomoći HCK Pakrac za potrebe umirovljenika određenih maksimum primanja će do kraja godine dobiti 3 paketa dugotrajnih prehrambenih namirnica, te jedan paket higijenskih potrepština. Akciju provodi još 16 društava HCK na području Slavonije i Bjelovarsko-bilogorske županije, a na području Pakraca i Lipika je 420 korisnika koje je prema kriterijima primanja (65 godina i manja mjesečna primanja od 1500 kuna za jednočlanu obitelj, odnosno 2000 kuna za dvočlanu i tako dalje) odabrao Centar za socijalnu Skrb Pakrac. U tijeku je podjela drugog od ukupno četiri paketa.
Za 11. srpnja u pripremi je treća ovogodišnja akcija prikupljanja krvi, a u tijeku je i natječaj za višu medicinsku sestru za rad u domu u Marinom Selu koji do sada nije bio popunjen.
- PIŠE: Pakrački List
- 1155
Pakračka gradonačelnica Anamarija Bležević i lipički gradonačelnik Vinko Kasana u srijedu su prisustvovali u Selcu na Braču otkrivanju biste Martinu Kukučinu, slovačkom književniku koji kroz svoj život povezuje slovačka mjesta Jasenovu, Revoc, Donji Kubyn s hrvatskim Selcem, Lipikom i Pakracom.
Koliki je značaj Kukučina za slovački narod potvrđuje činjenica da je otkrivanju biste prisustvovao i slovački predsjednik Andrej Kiska.
Gradonačelnica je najavila u povodu 90-godišnjice njegove smrti postavljanje biste za idući Dan Grada i u Pakracu.
Martin Kukučin, pravim imenom Matej Bencur rođen je 1860. godine u Jasenovoj gdje je dobio i svoje prvo radno mjesto kao učitelj. Kukučin dugo nije bio poznat kao pisac, iako je počeo pisati još kao student, najčešće putopise, a za vrijeme studija medicine u Pragu, upoznao je Bračanina Petra Didolića, koji ga je pridobio da dođe kao liječnik raditi na Brač, gdje se i oženio Didolićevom kćerkom te se pred kraj života zbog njene bolest preselio u Lipik.
Od 1926. s bolesnom suprugom živio je u Lipiku, a umro je 21. svibnja 1928. godine u bolnici u Pakracu.
Zbog svojeg stvaralaštva u duhu realizma Slovaci ga uspoređuju s našim Krležom.
Na fotografiji: pakračka gradonačelnica Anamarija Blažević u društvu slovačkog predsjednika Andreja Kiska, lipičkog izaslanstva: Vinko Kasana i Antun Haramija, Rajmund Bradik, načelnik slovačke općine Jasenova i Davor Huška, pomoćnik ministrice regionalnog razvoja i EU fondova
- PIŠE: Pakrački List
- 2175
Zahvaljujući 115.000 kuna EU nepovratne potpore kroz mjeru 6.3. – Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava, više od 50.000 kuna vlastitih ulaganja te svom radu i radu obitelji, Antun Širac iz Prekopakre kod Pakraca izgradio je na svom imanju u Gornjim Grahovljanima uzgajalište crne slavonske svinje koje djeluje u sklopu njegovog OPG-a.
Uzgajalište se prostire na površini od oko 2 hektara, koje je većim dijelom ograđeno drvenom i metalnom ogradom ili električnim pastirom. Unutar njega je više različitih čvrstih objekata poput drvenog svinjca koje se koristi kao prasilište, različitih otvorenih i zatvorenih prostora kroz koje svinje prolaze ovisno o starosti i fazi uzgoja te tri šumarka i remize (polje kukuruza ili zobi na kojima se svinje same hrane). Svi prostori opremljeni su električnom energijom, vanjskom rasvjetom i vodovodom spojenim na automatskim pojilicama, ali i radi stvaranja kaljuža, prirodnog ambijenta potrebnog svinjama. Tu su i neophodni popratni objekti poput kukuruzane, alatnice, čak i male pilane, jer kako je objasnio Širac, u izgradnji je utrošena velika količina drvene građe, stupaca, dasaka i letava koje će trebati i kasnije zanavljati.
Znatan dio poticajnih sredstava je uložio i u opremu. Kupio je novi malčer i špricu te polovnu pneumatsku sadilicu za kukuruz, električnog pastira s pripadajućom opremom te izgradio prilazni put dužine oko 100 metara.
U uzgoju već 40-tak svinja
Kupio je i pet nazimica i jednog nerasta, a sada je na imanju i 27 oprašenih praščića te još 7 svinja za daljnje hranjenje, odnosno ukupno 39 crnih slavonskih svinja koje su autohtona pasmina i imaju status ugrožene vrste te su pod zaštitom Nacionalnog programa za očuvanje autohtonih i ugroženih pasmina domaćih životinja u Hrvatskoj.
Želja mu je da imanje proširi za još 5 krmača.
Sve to je predstavio na svečanosti simboličkog otvorenja uzgajališta kojom se, kako je rekao htio zahvaliti Grada Pakracu, Županiji i Poduzetničkom centru Pakrac na potpori i pomoći prilikom izrade projekta, kandidiranju na natječaj i njegovoj realizaciji.
Službeno mu je prvi čestitao pakrački dogradonačelnik Marijan Širac istakavši to kao pravi put za razvoj hrvatskog i slavonskog sela.
Župan Alojz Tomašević čestitajući na ideji naglasio je da u Slavoniji nitko ne može riješiti naše probleme nego mi sami i ovaj projekt je smjer kojim putem trebamo u tome ići. To je pokazatelj mladim ljudima da ne treba ići tražiti kruha preko granice nego da ga ima i ovdje, naglasio je župan.
Povratak raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem lokalnoj upravi daje novu mogućnost u razvoju poljoprivrede jer mi moramo nastojati da svaka stopa zemlje bude obrađena. Crna slavonska svinja je naša autohtona sorta čije meso i prerađevine kao kobasice, slanina ili čvarci, znanstveno dokazano, ne samo da je zdravstveno ispravno nego i kvalitetno gotovo kao lijek, zato joj u uzgoju trebamo dati posebno mjesto, istakao je župan.
Antun Zlatko Širac rođen je 1957. godine. Završio je višu školu u Karlovcu, studij lovstva, a na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, smjer lovstvo i pčelarstvo te stječe zvanje magistar - inženjer zootehnike.
- PIŠE: Pakrački List
- 1148
Oko 170 mladih vatrogasaca s područja Pakraca i Lipika, dječaci i djevojčice u starosti od 6 do 12 godina, te mladeži (M, Ž) u starosti od 12 do 16 godina natjecalo se jučer na Gradskom stadionu u dvije discipline: gađanju meta pomoću brentača te savladavanju različitih fizičkih prepreka.
Kod pomlatka u muškoj konkurenciji najbolja je bila ekipa DVD Veliki Banovac ispred pakračke ekipe, a kod djevojčica su Gajanke bile uspješnije od predstavnica DVD Donja Obrijež.
U konkurenciji mladeži ponovo su bili najuspješniji mladi vatrogasci iz Velikog Banovca ispred susjeda iz Donje Obriježi.
Mlade vatrogasce je na svečanosti otvaranja natjecanja prva pozdravila, zahvalila im što su u svom mladom životu pretrpanom obvezama izabrali još i vatrogasnu aktivnost te im poželjela uspjeha na natjecanju gradonačelnica Anamarija Blažević, potom i Josip Ugrin, zapovjednik Vatrogasne zajednice županije, Tomislav Stokić predsjednik Vatrogasne zajednice Pakrac-Lipik kao organizator i Ilija Turković stariji, predsjednik DVD Pakrac, društva domaćina ovog natjecanja.
Najuspješnije ekipe idu na županijsko natjecanje koje će biti održano u rujnu.
- PIŠE: Pakrački List
- 1106
Polaganjem vijenca na spomen-kosturnicu na Trgu bana Josipa Jelačića u organizaciji Udruge antifašista i antifašističkih boraca Pakrac-Lipik jutros je obilježen i u Pakracu Dan antifašizma.
Obraćajući se desetini prisutnih građana, među kojima je bilo i nekoliko gradskih vijećnika, predsjednica Udruge Mirjana Bilopavlović zahvalila je svim prijašnjim generacijama koje su boreći se na strani antifašizma omogućili da danas živimo u mirnoj i neovisnoj Hrvatskoj, a današnjim generacijama što se sjećaju te žrtve prethodnih.
Dogradonačelnik Nikola Ivanović je pozdravio prisutne u ime Grada i gradonačelnice, pojasnio zašto se danas polaže vijenac pred postamentom na kojem trenutno nije Radaušeov spomenik „Palom borcu“ te izrazio nadu da će on za tri mjeseca nakon restauracije biti vraćen. Istaknuo je zadovoljstvo što će i nakon preuređenja trga spomenik ostati, mada malo južnije, u središtu grada, dok se za spomen-kosturnicu još traži adekvatno rješenje, rekao je Ivanović.
Prije Pakraca u organizaciji iste Udruge vijenac je položen kod spomen ploče u Ulici Marije Terezije u Lipiku, nakon toga i u Kusonjama kod spomenika Prve partijske konferencije, a zatim u Kamenskoj.
- PIŠE: Pakrački List
- 1147
Arheološka iskapanja u potrazi za ostacima starog grada Pakraca iz srednjovjekovnog razdoblja jučer su dala prve rezultate. Kako nam je rekao voditelj iskapanja dr. sci. Juraj Belaj, na iskopini između zgrada „općine“ i policijske postaje na dubini nešto većoj od jednog metra, otkrivene su kamene strukture, a sada se mora dešifrirati čemu su služile.
„Prema georadarskim istraživanjima ovdje se nalazila crkva ili neki drugi dvobrodni objekt. Otkrili smo nekoliko ulomaka poput dovratnika ili doprozornika, jedan manji ulomak gotičkog rebra. Ovo su uglavnom razne zapune, ali još nismo došli do pravih netaknutih slojeva od prijašnjih stanovnika. Pretpostavljamo da smo sada na površini po kojoj su hodali prijašnji stanovnici ili malo iznad nje, kaže dr. Belaj.
Arheolozi i danas nastavljaju čistiti prve nalaze, a cilj je otkriti tlocrt. Također se istražuje u cilju pronalaženja pokretnih nalaza.
Arheološka ekipa je sve brojnija jer pored voditelja dr. Belaja, naše Tee Lokner, španjolska arheologinja Candela Martinez Barrio i arheologinja Nikolina Vrančić pridružila im se i Milica Radišić iz Arheološkog instituta iz Beograda te kao volonter naš profesor povijesti Stjepan Benković.
U iskopavanju pomaže i pet osoba iz gradskog komunalnog pogona koji kada je to moguće koriste i bager.
Istraživanje će potrajati do polovine srpnja, a daljnja sudbina istraživanja i cijelog tog prostora ovisit će o rezultatima.