- PIŠE: Pakrački List
- 956
KK Pakrac se s gostovanja iz Đurđenovca u 16. kolu 1.B HKL vratio s neriješenim rezultatom i osvojenim bodom. Pojedinačne pobjede upisali su Juranović (584) i Štor (542). Mada su ostala četiri igrača poražena u konačnosti Pakrac je srušio više čunjeva (3236:3213) što je dovelo do neriješenog rezultata (4:4) i podjele bodova. Pakračanima ostaje žalovati za izgubljenim bodom jer je Gnezda (572) pojedinačni meč izgubio za samo dva čunja, a do pobjedničkog boda se lako moglo u drugom bloku da je R. De Zan bio malo raspoloženiji od loših 483 čunja jer se protivnik nudio (495).
Pakračani su zadržali 6. mjesto na tablici, a do priključka s vrhom idućeg vikenda će teško doći jer im u goste dolazi zagrebački Medveščak 1985 koji je u dosadašnjem dijelu lige upisao svih 16 uvjerljivih pobjeda.
U 3. HKL u lokalnom derbiju Slavonski banovac je formalno kao gost pobijedio „Papuk“ s uvjerljivih 6,5:1,5 i s ta dva boda napokon pobjegao s posljednjeg mjesta na tablici. Banovac je u petak odigrao solidno (3127 srušenih čunjeva), a Papuk očajno srušivši samo 2974 čunja. Kod Banovca uvjerljivo je najbolji bio A. Marin (567) ostvarivši dodatnu veliku prednost nad D. Majorom (518) koji je ovoj utakmici najviše srušio za Papuk. Pojedinačne bodove su još upisali Štampf (535), Špelić (524), Jirasek (534), a jedini bod Papuku je donio Popović (516). Neriješeno sa skromnih 478 čunjeva su odigrali Rendić i I. Turković stariji.
U istoj ligi Lipik 1974 je kao gost izgubio u Sl. Brodu od Zanatlije s 5:3. Pojedinačne bodove za Lipik su odnijeli I. Hormot (537), D. Šubert (519) i D. Tušim (529), no Lipičani su zbog jednog lošeg rezultata u drugom bloku kada su se na stazi izredala čak tri igrača zaostali za Brođanima u ukupnom rezultatu 101 čunj.
Na tablici, sada u zgusnutoj sredini u samo dva boda razlike su se stisnuli između četvrtog i devetog mjesta sva tri naša kluba pa od ispadanja nije siguran nitko. Sigurnost nakon idućeg kola mogu povećati Papuk i Lipik koji igraju protiv nešto lošije plasiranih klubova, dok Slavonski banovac će imati na svojoj kuglani tešku zadaću protiv vodećih Novih nada iz Požege.
U četvrtoj ligi Sloga je kao domaćin pobijedila Zanatliju, izravnog konkurenta, te se učvrstila na trećem mjestu. U pobijedi od 6:2 pojedinačne bodove su donijeli odlični D. Špelić (561), Dumnačić (505), Juranović (524) i Katalinić (477), srušivši ukupno i 32 čunja više. Idućeg vikenda gostuju u Požegi protiv predzadnje Elektre pa je mogući proboj i na drugo mjesto.
- PIŠE: Pakrački List
- 1053
Grad Pakrac po ekonomskoj razvijenosti nalazi se u samoj sredini među 556 jedinica lokalne samouprave, tvrdi Ministarstvo regionalnog razvoja koje je po treći put u hrvatskoj neovisnosti (2010. godine, 2013. i 2017.) krajem prošle godine objavilo službeni rang listu i koeficijente razvijenosti za sve hrvatske općine, gradove i županije.
Naš službeni koeficijent razvijenosti naredne tri godine iznosi 98,37 posto i s tim indeksom smo na 305. mjestu u konkurenciji 556 hrvatskih općina i gradova. To nas svrstava u četvrtu, od osam skupina razvijenosti, odnosno u prvu (najsnažniju) skupinu nerazvijenih (4. do 1. skupina). Što se tiče oporezivanja, bilo građana bilo tvrtki, ili bilo kakvih drugih fiskalnih nameta i privilegija ovim razvrstavanjem niti građani niti pravne osobe niti što dobivaju niti gube: poreze i parafiskalne namete plaćat ćemo kao i svi ostali (najrazvijenija Kostrena, Medulin.., najslabije općine Ervenik i Civljani) izuzevši oni koji su dodatnim zakonom oslobođeni kao Vukovar te neke otočka i planinska području. Razvrstavanjem među nerazvijene ostvarujemo tek dodatne benefite prilikom natjecanja za sredstva Ministarstva regionalnog razvoja kao i fondova EU i to je zapravo jedan od najvažnijih, osim statističkih, razloga, izrade ove rang liste.
Naravno da ekonomska razvijenost nije egzaktna sportska disciplina pogodna za natjecanja, ali je dobro znati da li se razvijamo i koliko sporije ili brže od okoline ili u odnosu na najrazvijenije sredine u Hrvatskoj
Postupak star 12 godina
Radi toga, obvezom pred EU-om, a nekada i radi poreznih benefita Ministarstvo regionalnog razvoja, ili njegove ranije inačice, su pred 12 godine krenuli s izračunom koeficijenta razvijenosti za općine, gradove i županije sa zakonskom obvezom da svake tri godine izrađuju i objavljuju novu rang listu i pripadajući koeficijent. Tako smo prvi koeficijent (76,7 posto u odnosu na prosjek Hrvatske) dobili 2010. godine, a on se odnosio na statističke pokazatelje za razdoblja 2006. i 2008. godine za parametre kao što su dohodak po glavi stanovnika, prihod lokalnog proračuna po glavi stanovnika, prosječnoj stopi nezaposlenosti, udio obrazovanog stanovništva (SSS) te kretanje (migracije) stanovništva.
Tri godine poslije, sada prateći iste parametre u razdoblju od 2010. do 2012. godine, naš koeficijent razvijenosti je porastao na 79 posto, ali nam Vlada uredbom, ne želeći da brzo izgubimo povlastice kao nekadašnje Područje od posebne državne skrbi skinula 10 posto, ostavivši nas u drugoj skupini (predzadnjoj) razvijenosti gdje je dospio i susjedni Lipik s realnim koeficijentom razvijenosti od 74,8 posto.
Novi indeksi neusporedivi sa starim
Ministarstvu je ostala zakonska obveza da u 2017. godini ponovo izračuna koeficijent razvijenosti promatrajući parametre u godinama 2014-16. No promijenjena je metodologija što su oni pojasnili potrebom usklađivanja s takvim postupkom u ostatku Europske unije. Stupanj promatrane obrazovanosti stanovnika je podignut sa SSS na VŠS i VSS. Promijenjena je i formula za izračun stope nezaposlenosti, a uvedena je i šesta kategorija „Indeks starenja“ te je time promijenjena i ponderirana (složena) formula za izračun indeksa. To je utjecalo na to da smo dobili posve nove koeficijente – Pakrac 98,4, a Lipik 97,7 posto od hrvatskog prosjeka koji se izražava s indeksom 100. Promijenjen je i sustav razvrstavanja po razvojnim kategorijama. Ukupno 252 jedinice lokalne samouprave s većim indeksom od 100 su matematički, dakle bez primjene ikakvih životnih kriterija, podijeljene na 4 jednako brojne skupine po 63 JLS od 8. (najrazvijenije) do 5. najmanje razvijene kategorija. Preostale 304 JLS su ponovo matematički podijeljene u četiri razvojne skupe s po 76 JLS i razvrstane od 5. (najbolje) do 8. (najslabije). Pakrac je tako kao 306. jedinica lokalne samouprave po razvijenosti s koeficijentom od 98,4 dospio u 4. razvojnu skupina, a matematika je htjela da Lipik s koeficijentom od 97,7 (tek 0,7 manjim od pakračkog) dospije u treću, dakle manje razvijenu skupinu. No iskazani indeksi su uglavnom neusporedivi s onima od prije tri godine i posve krivo bi bilo pomisliti da je naš indeks razvijenosti se u tom razdoblju popeo za 20-tak indeksnih poena u odnosu na hrvatski prosjek. Ako već želimo usporedbu po godinama radi uvida u kretanje, za to imamo dva najvažnija ekonomska nepromijenjena čimbenika - dohodak po glavi stanovnika i proračunski prihod (vidi tablicu 1), o čemu ćemo u nastavku teksta.
Ako pak želimo usporedbu s drugima ostaje činjenica da smo na rang listi razvijenosti JLS u tri godine, uz izmijenjene parametre i formulu, napredovali za jedno mjesto s 306. na 305 mjesto. Tablica 2, napravljena za potrebe ilustracije ovog teksta, nas s konačnim koeficijentom stavlja u odnosu prema gradovima iz najbližeg okruženja.
Poslije Požege najbolji u županiji
Nakon Požege (indeks 103,1) najbolji smo u županiji, ispred trećeg Lipika (97,7), četvrtog Kutjeva (96,7) i pete Pleternice (96,8). U okruženju od nas bolje indekse imaju Kutina (102,7) Daruvar (102,7) te nešto malo Nova Gradiška (99,4), a lošiji su Novska i Garešnica. Općine nismo niti uspoređivali jer su oni sve redom znatno slabije i s obzirom na naš povijesni značaj i status niti ne želimo se uspoređivati s Okučanima, Lipovljanima, Siračem... . Interesantno je da manje indekse razvijenosti imaju i oni za koje smo mislili da to nije slučaj poput: Belog Manastira, Knina, Iloka, dok je tek neznatno razvijeniji od nas u obnovi toliko razvikani Vukovar čiji indeks iznosi 99,45.
Kvalitetnije promatranje nam nudi naša Tablica 1 gdje možemo u razdoblju od 10 godina (2006-2016.) promatrati što se je događalo s našim prosječnim novčanim prihodima, kako onima u obiteljskim, tako i u gradskim budžetima. Evidentno je da nam je dohodak po glavi stanovnika u ta tri promatrana razdoblja porastao na godišnjoj razinu s 24.470 kuna (2010.) na 27.198 lani što je porast u 10 godina za nešto više od 11 posto. Prevedeno na svakodnevni jezik to znači da je svaki stanovnika Grada Pakraca, bez obzira na dob i zaposlenost, u razdoblju 2014-2016. prosječno godišnje legalno zaradio 27.198 kuna (četveročlana obitelj dakle oko 108.000 kuna) ili 11,1 posto više nego u razdoblju 2006-2008. godine pri čemu je porast te zarade znatno intenzivniji u posljednje dvije godine (2014-16.) promatranog razdoblja, nego u dvije godine u sredini tog razdoblja (2010-12.), odnosno naglašeniji je trend rasta.
Drugi usporedivi pokazatelj je proračunski prihod po glavi stanovnika i on nam govori koliko je naš gradski proračun imao vlastitih (izvornih) prihoda po svakom stanovniku na području JLS. U razdoblju 2006-08. godine on je iznosio 1.060 kuna godišnje, a osam godina poslije 1.550 kuna što je respektabilan porast od 46 posto. Naravno i ova statistička usporedba ima svojih manjkavosti. Prvenstveno s toga jer treba uvažiti činjenicu da je u tom razdoblju bilo i promjene porezne politike, a najvažnija je činjenica da je uveden gradski prirez koji nam je uvećao proračunski prihod za 800-900 tisuća kuna godišnje koje time nedostaju u iskazanoj veličini prihoda po glavi stanovnika pa dolazimo do ispravnog zaključka do postojanje gradskog prireza (ili ne postojanje) ne utječe na veličinu indeksa razvijenosti.
U Lipiku manje novca u obitelji, više u proračunu
Tablica 1 je ujedno zato napravljena da se kod ta dva parametra možemo uspoređivati sa susjednim Lipikom pri čemu je naš ukupni koeficijent 2010. godine bio nešto bolji (+1,28) kao i 2013. godine prije oduzimanja Uredbom 10 posto (+4,16), da bi se 2017. uz izmijenjenu formulu prednost smanjila na +0,7.
U tom razdoblju prosječni stanovnik Lipika je imao manji godišnji prihod od prosječnog stanovnika Pakraca: 2010. godine za oko 2.600 kuna, tri godine poslije za nešto malo više od 3.000 kuna, a u razdoblju od 2014-16. za oko 2900 kuna. No unatoč tome u sva tri promatrana razdoblja gradski proračun Lipika je prihodovao prosječno više novca po glavi stanovnika od pakračkog: u prvom razdoblju za 70 kuna, u drugom za tek 14, a u posljednje dvije godine bilježi dodatno povećanje na 185 kuna. Zbog manjih prosječnih obiteljskih prihoda i manjeg broja stanovnika, ali i činjenice da do ove godine Lipik nije imao prirez, ovaj veći prihod nije rezultat prihoda od poreza na dohodak nego ostalih poreznih i parafiskalnih nameta kao što je porez na dobit ili prosječno veća komunalna naknada, veći prihod od koncesija, poreza na vikendice, iznajmljivanja i slično. Također uspoređujući ova dva susjedna grada, do 1993. godine jedinstvene općine, vidljivo je da Lipik u cijelom tom razdoblju ima manju stopu nezaposlenosti. Kod novih parametara uvedenih pri zadnjem izračunu Lipik je nešto bolji u odlivu stanovništva (koeficijenti 84,7:81,0 u korist Lipika) izjednačeni smo po kriteriju starenja stanovnika, dok je pakračko stanovništvo obrazovanije (koeficijenti 0,1408:0,1094 u korist Pakraca).
Županija među srednje (ne)razvijenima
Osim za jedinice lokalne samouprave Ministarstvo je izradilo i koeficijente za regionalnu (županijsku) upravu, ponovo uz sve one probleme s promjenom metodologija. No i takva je adekvatan pokazatelj da je Slavonija najnerazvijeniji dio Hrvatske, pri čemu je Požeško-slavonska županija čak i među razvijenijima, odnosno kada promatramo pet slavonskih županija samo od nje je bolja Osječka koja je, kao i naša, razvrstana u drugu (predzadnju) od 4 skupina razvijenosti hrvatskih županija. U posljednjoj skupini nerazvijenosti se nalazi šest županija: Brodsko-posavska, Bjelovarsko-bilogorska, Ličko-senjska, Vukovarsko-srijemska, Sisačko-moslavačka i Virovitičko-podravska kao najnerazvijenija.
Naša je s koeficijentom od 93,95 na 15. mjesto u konkurenciji 21 županije. Naravno daleko najrazvijenija je Grad Zagreb, potom Istarska, Dubrovačka, Zagrebačka, Primorska.
Usporedimo li naš pakrački dohodak po glavi stanovnika, naš je bolji od županijskog prosjeka (22.925 kuna) za oko 4.100 kuna godišnje, a bolji je i lipički za oko 1.300 kuna. Pakrački proračun uprihoduje po glavi stanovnika godišnje gotovo identično kao županijski. Lipik i više.
Život teško stane u brojke
Sve u svemu novi izračun koeficijenta razvijenosti ostavio je statističare i analitičare razočaranima jer je promjenom metodologija onemogućena kvalitetnija analiza s ranijim razdobljem čime smo ostali bez mogućnosti da jasno odgovorimo razvijamo li se sporije ili brže od okruženja, odnosno zaostajemo li više ili manje od najrazvijenijih. Na ta pitanja dobit ćemo jasan odgovor za tri godine kada Ministarstvo bude ponovo izračunavalo koeficijent razvijenosti. Naravno uz uvjet da ponovo ne „čačkaju“ po metodologiji. Stoga nam je ova ne mali posao tek omogućio zaključak da smo po ovim kriterijima razvijenosti gotovo u samom prosjeku hrvatskog bogatstva ili siromaštva (čaša napola puna ili napola prazna?). Vjerojatno će većina građana teško prihvatiti te argumente koje nas svrstavaju u hrvatski prosjek razvijenosti jer kod nas ipak većina misli da živimo znatno lošije od većine drugih i da nas država treba znatno pomagati kako bi smo taj zaostatak smanjili. Dojam je jedno, brojke su nešto sasvim drugo i uvijek će ostati činjenica da je život teško iskazati brojkama. 
- PIŠE: Pakrački List
- 907
Šezdeset minuta trebalo je sinoć gradskim vijećnicima Pakraca da na sjednici neuobičajeno sazvanoj za nedjeljno predvečerje usvoje četiri, uglavnom tehničke odluke, te još 35 minuta potroše na aktualni sat.
Tako je skoro bez rasprave jednoglasno usvojena izmjena Statuta Grada Pakraca, što je i bio najviše razlog za sazivanje sjednice nedjeljom. Zakonodavac je ostavio 60 dana od objave u Narodnim novinama (13. prosinca) jedinicama lokalne i regionalno samouprave da svoj temeljni akti - statut usklade s izmjenama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, za dio javnosti i oporbu 'lex šerif', koji redefinira postupak usvajanja proračuna, institut raspuštanja predstavničkog tijela i razrješenja gradonačelnika.
Ispred kluba SDP-a Dragan Marin je rekao da će oni glasovati za Statut, ali se ne slažu s nekim odredbama zakona za što u ovoj vijećnici nije nitko kriv na što je gradonačelnica Anamarija Blažević upozorila da se ne raspravlja Zakon nego nužne izmjene u Statutu nametnute Zakonom, odnosno njegova implementacija. Tako su za pet minuta donesene jednoglasno obvezne izmjene Statuta Grada.
Slično je bilo i s druge dvije točke koje dodatno reguliraju zbrinjavanja komunalnog otpada, a čije usvajanje je zakonodavac jedinicama lokalne samouprave nametnuo do 28. veljače. Prvom odlukom propisane su mjere za sprečavanje nepropisnog odbacivanja otpada i mjere za njegovo uklanjanje, a drugom je djelatnost prikupljanja otpada još jednom povjerena Komunalcu.
I četvrta odluka je usvojena jednoglasno, a njome su vijećnici u ocjenjivački Odbor za dodjelu javnih priznanja Grada Pakraca imenovali Teu Lokner, Željku Pejšu Božić, dr. Nenada Peića, Roberta Ružićku, Stipu Hodaka, Višnju Klobučar i Sadmira Delihodžića.
Kako je objasnila gradonačelnica pozvani su da dostave prijedlog za sastav ovog Odbora prosvjetne i kulturne institucije Grada, Bolnica, Sportska zajednica, Udruženje obrtnika i braniteljske udruge. Dragan Marin pozdravio je ovakav način depolitizacije radnih tijela i pozvao da to bude i praksa ubuduće uz mogućnost proširivanja predlagatelja na još neke institucije.
Aktualni sat
U aktualnom satu vijećnici su propitivali gradonačelnicu i čelnike gradske uprave tek 35 minuta pri čemu će neke odgovore, poput pitanja Antuna Fričera (HDZ) o kadru u srednjoj školi dobiti naknadno pismeno, a neki zapravo i nisu bila pitanja nego prijedlozi i primjedbe. Tako je predsjednik vijeća Miroslav Ivančić (HDZ) zamjerio organizatoru Svetosavske akademije koja je nedavno održana u gradskoj vijećnici što je za vrijeme njenog trajanja uklonjena slika dr. Franje Tuđmana i predložio da se što prije donese kućni red o korištenju ove sale. On je nezadovoljan i ocjenom u Pakračkom listu da sporazum o subvencijama putnih karata u vlaku za učenike i studente treba uzeti s rezervom. Igora Cavallia (HDZ) je interesiralo koliko Grad ima na raspolaganja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH i postoje li prioriteti u njegovom korištenju?
Od gradonačelnice smo tako doznali da u Gradu ima 4300 hektara poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH od čega je u privremenom korištenju tek 1100 hektara. Čekaju se zakonske i izmjene kada će zemljište biti vraćeno Gradu na raspolaganje, a prioritet će vjerojatno imati stočari.
Zoran Krejči je potencirao nove cijene naplata odvoza kućnog smeća s kojima je on izrazito nezadovoljan jer po njegovoj računici ono poskupljuje 30-45 posto ovisno od broju predanih kanti mjesečno pri čemu mičemo iz otpada sirovine koje postaju dodatni prihod Komunalcu. Otkud onda drastično povećanje cijena i gdje će završiti ekstra profit od prodaje sirovine, pitao je Krejči gradonačelnicu. Ona se nije složila s takvom ocjenom naglašavajući da se otpad treba odvajati na kućnom pragu pa neće biti četiri pražnjenja i povećanja cijena, nego dva i zadržavanja postojećih troškova.
Prometna problematika je imala cijeli set pitanja koja su se odnosila najvećim dijelom na buduće planirane investicije poput one skore u Aleji kestena (Krejči), ali i one koje su tek ideja kao izgradnja spojne ceste na autoput kod Lipovljana (Neven Garača – SDP), te izgradnji nove prometnice na jugu Gavrinice i izgradnja pješačkog nogostupa u Pihirovom sokaku (Mihajla Pavković – SDP) pa su izostali i konkretni odgovori, kao i Marinovo pitanje o uvođenju širokopojasnog besplatnog interneta.
- PIŠE: Pakrački List
- 972
Vesela povorka malih maškara, koju će ove godine činiti mališani Dječjeg vrtića "Maslačak" iz Pakraca, učenici OŠ Braća Radić te djeca iz udruge "Latica", prošetat će gradom 13. veljače (utorak), a polazna točka bit će im ispred Osnovne škole u 10 sati. Povorka će ići kontra smjerom Bolničke ulice, kroz ulicu Hrvatskih velikana sve do općinske zgrade gdje će ih dočekati friške krafne i sok.
"Pozivamo vas da se priključite i pozdravite veselu povorku. Postanite i vi barem na jedan dan lik iz mašte i dobro se zabavite", stoji u dopisu koji smo dobili iz ureda TZ Pakrac.
- PIŠE: Pakrački List
- 968
Brojka od čak 294 aktivnosti rezultat je radnih djelovanja članova Dobrovoljnog vatrogasnog društva Pakrac tijekom 2017. godine, rečeno je na godišnjoj skupštini održanoj 10. veljače u prostorijama Društva. Skupština je ovaj put bila samo izvještajnog karaktera, jer će u rujnu biti održana Svečana skupština povodom 140. godišnjice postojanja DVD-a Pakrac. Ispod respektabilne brojke krije se čak 19 požarnih intervencija od čega 8 na gospodarskim i stambenim zgradama, 10 na otvorenom prostoru te jedna u cestovnom prometu. Ostatak čine tehničke intervencije i ostale usluge pod kojima se podrazumijevaju rad s autoljestvama, motornim pilama, ispiranja kanalizacije, ispumpavanja bunara ili prijevoza vode.
U sklopu izvješća o radu koje je podnio zapovijednik Ilija Turković ml., rečeno je i da su tri vatrogasca DVD-a Pakrac išla na izvanrednju dislokaciju na opožareno područje na priobalju tijekom ljetne krize u kolovozu. Od redovnih aktivnosti navedena je združena vježba održana u svibnju u Poljani, gdje su pakrački vatrogasci demonstrirali gašenje objekta „unutarnjom navalom“ i spašavanje unesrećenih osoba.
Turković je zaključio da je za kvalitetnu i pravodobnu intervenciju vatrogasaca nužno konstantno uvježbavanje postrojbe pa je u prošloj godini stoga održano 15 vatrogasnih vježbi internog karaktera na kojima je odziv članova bio zadovoljavajuć.
Rad Zapovjedništva se vidi kroz održanih 6 redovnih i više neformalnih sastanaka, sve u cilju unapređenja kvalitete vatrogasne usluge.
„U peridou koji je ispred nas, operativna postrojba DVD-a Pakrac nastavit će s obukom i uvježbavanjem kako bi, kad to bude najpotrebnije, mogla pomoći stanovnicima Pakraca i Hrvatske“, završio je Turković ml.
- PIŠE: Pakrački List
- 947
Na proljeće će započeti izgradnja nove prometnice u dijelu Aleje kestenova. Riječ je o sadašnjem improviziranom putu koji započinje u Držićevoj ulici (križanje na semaforu „kod Ančića) i pruža se uz uvučeni red kuća prema „pedagoškoj akademiji“. Cjelokupan projekt je prema predračunu tehničke dokumentacije vrijedan 942.000 kuna, a sa 711.033,09 kn će biti financiran iz programa „Ruralnog razvoja RH“ o čemu je jučer ugovor potpisala gradonačelnica Anamarija Blažević u Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Preostalih 230.000 kuna je rezervirano u gradskom proračunu.
Natječaj za izvođača će biti raspisan ubrzo i Marija Čar, voditeljica odsjeka za graditeljstvo u gradskoj upravi, očekuje početak radova koji će trajati oko pola godine u svibnju.
Projektom je predviđena izgradnja asfaltne prometnice u širini od pet metara i pješačkog nogostupa u širini jednog i pol metra. Dužina je 275 metara i završava okretištem kod „pedagoške akademije“ tako da će u buduće biti moguća izgradnja komunikacije i s tim objektom. Uz to bit će izgrađena i infrastruktura za odvodnju oborinskih voda koja će poslužiti i kao kanalizacija koje sada nema u tom dijelu Aleje.
Ideje izgradnje prometnice paralelno s Alejom kestenova datira još od 2007. godine, a građevinska dozvola, nakon rješavanja vlasničkih odnosa, je ishodovana 2014. godine.