Oko 220 osoba svih uzrasta iz Zagreba, Bjelovara, Senja, Čazme, Đurđenovca, Lipika i Pakraca danas sudjeluje na 22. memorijalnom planinarskom pohodu „Fokina staza“.

Planinarsko društvo Psunj Pakrac od 1996. godine organizator je ovog najmasovnijeg zimskog planinarskog pohoda u ovom dijelu Hrvatske u znak sjećanja na svog predratnog člana Marijana Kulhavija Foku koji je zajedno s bjelovarskim braniteljima Ivanom Bedekovićem, Antom Ćurićem, Franjom Gašparom, Draženom Hudecom, Željkom Novoselom i Darko Perošem poginuo u četničkoj zasjedi 29. prosinca 1991. godine u sjevernim pakračkim vinogradima.

Pohod je krenuo u 10 sati s glavnog gradskog trga, stalnom stazom kroz istočne pakračke vinograde, a prva okrepna stanica je bila već tradicionalno kod kapele sv. Roka na imanju Blanke i Srećka Brusa  gdje su počašćeni toplim napitcima i domaćim mesnim specijalitetima.

Na mjestu pogibije, kod spomen obilježja minutom šutnje, paljenjem lampiona i polaganjem vijenaca u ime Grada Pakraca i PD „Psunja“ odana je počast braniteljima.

Nakon što je Zoran Milaković, predsjednik PD Psunj, svim sudionicima zahvalio na odazivu unatoč nepogodnom vremenu i u ime Grada Pakraca to isto je učinio Miroslav Ivančić, predsjednik Gradskog vijeća, zahvalivši Društvu na dugogodišnjoj organizaciji pohoda, ali i svim učesnicima koji na taj način održavaju sjećanje na Pakračanina Foku i poginule Bjelovarčane što ovu manifestaciju čini drugačijim od uobičajenih planinarskih pohoda, čime se na poseban način obilježava ova domoljubna žrtva koji su ovi ljudi dali za neovisnost Hrvatske, ali i prenosi značaj Pakraca u Domovinskom ratu.

Pohod je nastavljen uobičajenom kosom iznad sela Kraguj i preko planinarskog odmorišta Tromeđa do planinarskog doma Omanovac gdje će ih čekati topli čaj dobrodošlice i planinarski grah. Nakon ručka, planinarsko druženje nastavlja se uz živu muziku, a organizirani pješački povratak u Pakrac je u 17 sati.

Kao i ranijih godina,  od 9 do 10 sati, sudionici su mogli besplatno pogledati stalni postav Muzeja vojne i ratne povijesti te na štandu PD „Psunj“ kupiti prigodne suvenire.

 

 

 

Ugovor o partnerstvu na projektu „Poboljšanje vodno – komunalne infrastrukture aglomeracije Lipik – Pakrac“ u vrijednosti 155,3 milijuna kuna potpisali su jučer Marijan Pierobon, direktor Voda Lipik te čelnici gradova Pakraca i Lipika Anamarija Blažević i Vinko Kasana. Ovim ugovorom, što je neophodan korak do raspisivanja natječaja za izvođače radova, gradovi Pakrac i Lipik obvezali su se na sudjelovanje u financiranju projekta s oko 5,8 milijuna kuna što je oko 4 posto njegove ukupne  vrijednosti  pri čemu će Pakrac sudjelovati s oko 3,4 milijuna, a Lipik s oko 2,4 milijuna kuna. Sredstva se moraju osigurati u gradskim proračunima u naredne četiri godine.  

Ostala sredstva osiguravaju fondovi EU oko 110 milijuna te po 19 milijuna kuna Hrvatske Vode i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike  o čemu je Pierobon ugovor potpisao 1. prosinca u Osijeku.

Projektom će se unaprijediti javni vodoopskrbni sustav u svrhu osiguranja kvalitete i sigurnosti usluga opskrbe pitkom vodom kroz osiguranje dovoljne količine kvalitetne pitke vode i povećanje stope priključenosti stanovništva na javne sustave opskrbe pitkom vodom. Projekt obuhvaća dijelove 10 naselja s pakračko – lipičkog područja: Pakrac, Prekopakra, Kusonje, Filipovac, Lipik, Dobrovac, Japaga, Gaj, Kukunjevac i Donji Čaglić, a sastoji se od izgradnje i rekonstrukcije kanalizacijske mreže i dovodnog cjevovoda, izgradnje crpnih stanica, rekonstrukcije vodoopskrbne mreže te dogradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Početak radova očekuje se polovinom iduće godine.

 

Tradicionalni memorijalni planinarski pohod „Fokinom stazom 1991“  ove godine će biti održan subotu 16. prosinca. Pohod u organizaciji Planinarskog društva „Psunj“  se održava po 22. put  u znak sjećanja na Domovinski rat i pogibiju bjelovarskih  branitelja – Ivana Bedekovića, Antu Čurića, Franju Gašpara, Dražena Hudeca, Željka Novosela, Darka Peroša  i Pakračana Marijana Kulhavija Foku po kojem pohod nosi i ime, a koji su poginuli u istočnim pakračkim vinogradima u četničkoj zasjedi 29. prosinca 1991. godine.

Kao i ranijih godina,  od 9 do 10 sati, sudionici mogu besplatno pogledati stalni postav Muzeja vojne i ratne povijesti te obaviti prijavu sudjelovanja na informativnom štandu PD „Psunj“.

Polazak je u 10 sati s Trgu bana Josipa Jelačića i kreće se  uhodanom trasom prema istoku grada. Iznad crkvice Svetog Roka simpatizer planinara, naš sugrađanin Srećko Brus sa svojim prijateljima i ove će godine pod trijemom svoje kuće sudionike pohoda počastiti toplim okrepljujućim napitcima i slavonskim mesnatim prerađevinama.

Na kraju Ulice Sveti Rok, kod spomen–obilježja braniteljima, položit će vijence, zapaliti svijeće i odati počast uz prisjećanje na Domovinski rat.

Kosom iznad sela Kraguj i preko planinarskog odmorišta Tromeđa uobičajenim markiranim planinarskim pravcima nastavit će se pješačenje do planinarskog doma Omanovac uz topli čaj dobrodošlice i planinarski grah po cijeni od 25 kuna. Nakon ručka, planinarsko druženje nastavlja se uz živu muziku, piše u dopisu Zoran Milaković, predsjednik PD Psunj.

Kao i uvijek pakrački planinari u ponudi će imati prodaju raznih suvenira i propagandnih planinarskih materijala.

Organizirani pješački povratak u Pakrac je u 17 sati.

Lani je u pohodu bilo više od 300 polaznika iz 32 planinarska društva, od čega i tri Slovenca, a u najboljim godinama je bilo čak i do 400 planinara.

U Gradu Pakracu do sutra traju prijave za zapošljavanje u novom ciklusu javnih radova koji će započeti idućeg tjedna i trajat će šest mjeseci. Riječ je o izvanrednim mjerama Vlade RH kojim se u potpunosti financiraju radovi na preventivnim mjerama zaštite od požara i poplave kao što su sanacija  nerazvrstanih cesta i poljskih putova, divljih odlagališta smeća, oteretnih vodnih kanala, šumskih prosjeka, čišćenje drveća i šikara, snijeg i još mnogo toga drugog.

Gardu Pakracu je odobreno je pet takvih radnih mjesta iz ciljanih skupina koje su teže zapošljive poput dugotrajno nezaposlene osobe, osobe s invaliditetom, branitelje, osobe u nepovoljnom položaju na tržištu rada, mlade osobe  i slično pri čemu neke kategorije moraju provesti određeno vrijeme u evidenciji Zavoda za zapošljavanje, a neke niti to.

Vlada, koja snosi trošak njihove plaće u potpunosti,  je propisala za njih plaću u bruto iznosu od 3.840 kuna (neto oko 2800).

Kroz redovni program ovogodišnjih javnih radova, koji je završen 11. prosinca je u Gradu Pakracu ove godine prošlo 20 osoba radeći na raznim komunalnim  poslovima šest mjeseci.

Prometna problematika je bila najčešća tema Aktualnog sata sjednice Gradskog vijeća Pakrac koja je održana 11. prosinca. Otvorio ju je Vijećnik Igor Cavalli (HDZ) pitanjima  koja su se odnosila na željeznički promet kroz Pakrac te na projekt brze ceste Pakrac – Lipik – Lipovljani.

Odgovarajuća gradonačelnica Anamarija Blažević  je rekla kako su u nekoliko navrata kontaktirali Hrvatske željeznice te da prema svemu sudeći putnički vlak neće ponovo voziti kroz Pakrac od prosincu nego bi to bilo realno za očekivati u veljači iduće godine. Po pitanju brze ceste, gradonačelnica je istaknula kako je s lipičkim gradonačelnikom Vinkom Kasanom bila u resornom ministarstvu. Hrvatske ceste su  preuzeli projektnu dokumentaciju i rade  na idejnom projektu. Slijedeći korak je izmjene prostornog plana na području Sisačko-moslavačke županije. Očekuje  građevinsku dozvolu u 2020. godinu i s tim  rokovima bi bila  zadovoljna jer su takvi projekti spori.

Mihajla Pavković (SDP) se uključila u prometnu problematiku ukazujući na lošu povezanost sa Zagrebom, posebno u danima vikenda. Nju je interesirala i mogućnost obnove pješačke staze  na Lozincu na što je gradonačelnica odgovorila da je ona djelomično sanirana, ali će novo asfaltiranje još pričekati.

Dio prometne problematike je bilo i pitanje Zorana Krejčija (SDP) hoće li se grad uključiti u subvencioniranje autobusnog prijevoza za 179 pakračkih učenika-putnika. Krejči će dobiti odgovor pismeno, ali je gradonačelnica rekla da problem nije tako jednostavan jer  ne vidi načina da subvencionira putovanje učenika daruvarske gimnazije koji u školu putuju kraj pakračke gimnazije te je pozvale vijećnike da i oni ponude neko pravedno rješenje.

Drugo  Krejčijevo pitanje odnosilo se na razliku u cijeni godišnje parkirne karte koje za građane iznosi 600 kuna, a za pravne osobe 2.000 tražeći izjednačavanje  cijene na što mu je gradonačelnica odgovorila da je cijenu parkiranja utvrdilo Gradsko vijeće kojim je on predsjedavao.

Za razliku od uobičajene prakse ovog puta vijećnici su uglavnom izostavili komunalnu problematiku iz svog najbližeg životnog okruženja, a postavljali pitanja šire važnosti.

Tako je Ivana Fričera (HDZ) zanimalo je  li vlasnik  bivše robne kuće u Pakracu plaća  naknadu za neaktivni poslovni prostor te što je s uklanjanjem preostalih ruševina koje se nalaze na području Grada Pakraca. Odgovarajući  gradonačelnica je rekla da PPK Bjelovar  naknadu plaća uz opomene, a po pitanju preostalih ruševina, iskazala nadu u ponovni dolazak Hrvatske vojske.

Dragan Marina je iz „arhive“ izvukao dva neodrađena posla koje je Vijeće pred gradsku upravu stavilo u prošlom mandatu. Jedno se odnosilo na mjerenje  utjecaj na okoliš lokalnih  odašiljača mobilne telefonije na što mu je Marija Čar, odgovorila da svi odašiljači prilikom postavljanja moraju imati  građevinsku dozvolu što podrazumijeva  studiju utjecaju na okoliš. Drugo Marinovo pitanje se odnosilo na ranije dogovoreno postavljanje spomen-ploče Ursu Weberu, švicarskom državljaninu koji je sredinom devedesetih kao volonter poginuo prilikom obnove zgrade današnjeg muzeja, o čemu će se razgovarati s konzervatorima.

Mirsada Popović Damjanović (SDSS) interesirala se je za mogućnost postavljanja ograda oko groblja u naseljima istočno od Pakraca jer sada po njima hoda divljač.  Zamjenik gradonačelnice Nikola Ivanović je prihvatio da je to problem pri čemu je ograda postavljena na grobljima Bučja, Dereze, Glavice, Cikota  i Omanovca dok je  preostalo još nekoliko sela na čijem području je potrebno napraviti isto.

Kristina Milek (HDZ) je pitala ima li novosti oko kadrovskih pojačanja u bolnici. Gradonačelnica je rekla kako  postoje najave o dolasku anesteziologinje i jednog kirurga. U razgovoru s predstavnicima Ministarstva zdravstva te uz veliku pomoć dr. Glavića  uspjelo se ući u javnu nabavu za CT uređaj, a i nabavka ultrazvuka je također u tijeku, pri čemu su za taj uređaj oko 450.000 kuna donirale sve jedinice lokalne samouprave koje gravitiraju pakračkoj bolnici, rekla je gradonačelnica.  Nezavisni  Vjekoslav Anušić je ukazao na problem nereda na cestama koje ostavljaju prijevoznici prilikom eksploatacije šume.

Roberta Matijaševića (HDZ) je zanimalo učešće Grada Pakraca u izgradnji teniskih terena. Grad  je pružio  punu logističke potpore kroz rad komunalnog pogona pri čemu su samo bager i kamion radili 136 sati, a novčano je sudjelovao s 65.000 kuna. Osim Udruge mladih Mali most kao inicijatora značajno su sudjelovali i donatori pa se Blažević javno zahvalila:  Kamenu Sirač, Radniku Križevci, Bravariji Grgić, Elektroinstalaterskoj radionici Martinović, Komunalcu, Vodama Lipik, Termometalu, Metalku, Niskogradnji Jurčak, Autoprijevozniku Vladi Amiću i Stragatransu.

Bilo je još pitanja, a da vijećnici malo više čitaju lokalne novine i portal ne bi postavljali pitanja o energetskoj obnovi stambenih zgrada, projektu aglomeracije, vodozahvatu Šumeltica i povećanju novčanih naknada za novorođenčad koje smo u našim medijima ove godine pišući u više navrata obradili detaljno. Da više čitaju lokalne medije ne bi ni Ivan Fričer u ozbiljnoj parlamentarnoj raspravi izašao s kavanskom ocjenom da Pakrački list piše samo o nogometu i Poduzetničkom centru Pakrac.

 

Zahvaljujući radionici „Pišem ti pismo“ održanoj 12. prosinca u pakračkom Muzeju, više od trideset dječaka i djevojčica na trenutak je vraćeno u povijest – ne tako davnu, možda dvadesetak godina daleku - kad su se rodbini, prijateljima, djevojci ili momku, božićne i slične želje slale pismom ili čestitkom. Novoj generaciji nepoznata, sad već romantična preteča današnjeg sms-a ili Vibera, jučerašnjom je radionicom ponovo zaživjela.
„Radionica je odlično prihvaćena, svjedoči tome i tridesetak djece svih uzrasta koja su pokazala interes i došla naučiti pravilno napisati čestitku ili pismo, adresirati ga i markirati. Bili su doista kreativni, a gotovim radovima kao posljednji korak pred distribuciju poslužio je improvizirani poštanski sandučić iz kojeg ćemo čestitke i pisma proslijediti u one prave poštanske, a poštari će ih redovnim putem isporučiti na navedene adrese“, doznali smo od Jelene Hihlik, kustosice pakračkog Muzeja, koja je zajedno s Teom Lokner i vodila jučerašnju radionicu.
Odlična ideja ekipe iz Muzeja možda pomogne da u budućnosti u poštanskom sandučiću, umjesto uobičajenih strojno ispisanih računa, pronađete i pokoju šarenu čestitku s lijepim željama ili pismo ispisano vještim rukopisom... upravo onakvo kakvo, promislite li pažljivije, niste primili već dvadeset i više godina.