- PIŠE: Pakrački List
- 884
Godine 2006. Uprava za zaštitu kulturne baštine rješenjem je utvrdila kulturno-povijesnu urbanističku cjelinu grada Pakraca zaštićenu kao spomenik kulture. Tim rješenjem u nju je ušao strogi centar Pakraca koji omeđuje na jugu Bolnička ulice (zaključno s kućnim brojevima 26 i 29), Ulica M. Gupca (zaključno s 14 i 29) Trg dr. Ivana Šretera, Ulica A. Cesarca (zaključno s 1 i 8), Obala Petra Krešimira (zaključno s 3) južna strana Šenoine ulice, Ulica kralja Tomislava (zaključno s 21 i 26) Strossmayerova (zaključno s 29 i 26) i cijeli Trg bana J. Jelačića, kao i neizgrađene granične katastarske čestice. Unutar te cjeline utvrđeno je 12 pojedinačnih građevina kao zaštićena pojedinačna kulturna dobra (crkve, kapele, kompleks Janković, Vladikin dvor, Trenkov dvor, Spahijski podrum, „hotel Krndija“, stara „općina“ i dvije bivše bolničke zgrade) za koje se podrazumijeva strogi nadzor Konzervatorskog odjela Požega prilikom svakog zahvata na građevini koji može uzrokovati promjene na tom kulturnom dobru.
Ostali objekti su tek dio zaštićene cjeline i prilikom raznih radova vidljivih s ulične strane (krovište, fasade, stolarija) vlasnici su dužni o tome obavijestiti Konzervatorski ured u Pakracu te za te radove dobiti prethodno odobrenje Konzervatorskog odjela Požega.
Nakon što je Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture izdala dopunsko rješenje s popisom svih katastarskih čestica unutar zaštićene Kulturno-povijesne cjeline grada Pakraca izvršena je zabilježba u vlasničkim listovima da je nekretnina kulturno dobro. Po tome bi se moglo zaključiti da su sve te katastarske čestice kulturna dobra, ali nisu, one se samo nalaze unutar zaštićene kulturno-povijesne urbanističke cjeline.
Isto se je dogodilo i sa zaštićenom Kulturno-povijesnom urbanističkom cjelinom grada Lipika koja također obuhvaća središte Lipika uglavnom Ulicu Marije Terezije dok su pojedinačno zaštićeni objekti samo zgrade unutar lječilišnog kompleksa i kompleksa nekadašnjeg ZRC-a te stara pučka škola, Vila Savić i zgrada stare apoteke.
Na to su se požalili pakračkom konzervatorskom uredu vlasnici koji su nedavno vadili gruntovne izvatke o čemu je obaviješteno Ministarstvo kulture. Konzervatorski odjel Požega je na zahtjev vlasnika, napisao dopise s objašnjenjima statusa njihovih nekretnina. Prošlog mjeseca jednoj pakračkoj tvrtki za prodaju nekretnina na njeno traženje, pomoćnik ministrice kulture napisao je dopis u kojem između ostalog piše: „Uvidom u zemljišne knjige k.o. Pakrac utvrdili smo kako je nadležni Sud udovoljio zahtjevu Ministarstva kulture za upisom zabilježbe na svim česticama koje se nalaze unutar zaštićenog obuhvata Kulturno-povijesne cjeline grada Pakraca na temelju Dopunskog rješenja od 20.veljače 2017.godine, ali iz upisanih zabilježbi nije razvidno radi li se o pojedinačnom kulturnom dobru ili nekretnini unutar zaštićene cjeline. Ministarstvo kulture uputit će Zemljišno knjižnom odjelu Pakrac zamolbu za preciznijom formulacijom zabilježbi u zk ulošcima kako bi se izbjegle nedoumice o pravnom statusu zaštićene nekretnine i obvezama koje iz stog statusa proizlaze.“
Stoga vlasnici objekata unutra zaštićenih cjelina Pakraca i Lipika mogu očekivati uskoro da će im u gruntovnim listama biti ispravljena stanja, odnosno unesena formulacije iz koje će biti vidljivo da se ne radi o pojedinačno zaštićenim kulturnim dobrima, već o dijelu zaštićene kulturno-povijesne cjeline, rekla je Danela Vujanić viša stručna savjetnica konzervatorica pakračkog konzervatorskog odjela.
- PIŠE: Pakrački List
- 794
Uskoro započinje obilježavanje blagdana sv. Josipa i dan Grada Pakraca. Uobičajeno u to vrijeme radimo intervju s pakračkim čelnicima, ove godine po drugi put s gradonačelnicom Anamarijom Blažević koju smo zatražili da ocijeni razdoblje između dva gradska praznika, najavi očekivanja u ovoj građevinskoj sezoni, pojasni buduće projekte, migracijskim kretanjima kako onima negativnim, tako i o mogućim doseljavanjima te funkcioniranju gradske kase.
Idući mjesec obilježavamo još jedan Dan Grada. U odnosu na razdoblje od lanjskog praznika našeg zaštitnika, sv. Josipa, što je u osnovi novo i drugačije?
Rekla bih da je osnovno obilježje višegodišnji kontinuitet u radu. Vrijeme pokazuje da su ranije željeni i planirani projekti sada u različitim fazama realizacije i da je taj kontinuitet dobar.
Lani u svibnju smo imali lokalne izbore. Vi ste dobili prvi svoj puni gradonačelnički mandat, a nakon dva mandata HDZ ima sam apsolutnu većinu u vijeću. Što se time promijenilo u upravljanju gradom?
Nije se puno toga promijenilo. Izvršna vlast je ostala ista tako da smo nastavili provoditi ranije programe HDZ-a i moj predizborni program. Upravo sam ga nekidan analizirala i zaključila da će on već iduće godine biti ispunjen tako da ćemo ga morati nadograđivati. Dakako da je lakše kada stranka ima većinu u Vijeću. Lani u ovo vrijeme u isto takvom razgovoru za List sam predvidjela HDZ-u devet vijećničkih mandata. Dobili smo deset i lakše je raditi.
Znači li to da je HDZ u Gradskom vijeću dobio oporbu?
Uvijek je bilo oporbe i rasprave. Mislim da SDP sada nije dovoljno jak. Oni doduše pokušavaju biti oporba. To im je i zadatak i od toga ne treba bježati. Ponekad me iznenadi njihov način. Primjerice, jednoglasno usvojimo proračun, a kada ja podnosim izvješće o radu, što nije ništa drugo nego moj opis realizacije dogovorenog proračuna, SDP bude protiv. U takvim situacijama ne znaju kako da se postave, ali to je zadatak oporbe.
Žao mi je što oporba nije podržala posljednje poticajne mjere i za liječnike i za gospodarstvo jer bi sinergija ojačala mjere. No, ja im ne zamjeram. Oni su rekli svoje mišljenje. Osobno bih voljela da imaju neke konkretne prijedloge, a ne samo da budu protiv.
Uskoro nam počinje građevinska sezona. Osim brojnih skela oko stambenih zgrada koje su već prisutne, što će ju još obilježiti?
Veći dio ove zime je vrijeme bilo tako blago da zapravo i nismo imali neki izražajniji prekid građevinske sezone. Cijele zime radilo se pomalo. Nisu to samo ove vidljive građevinske skele. Tijekom studenog i prosinca se kontinuirano radilo na programu sanacije nerazvrstanih cesta oštećenih u poplavama 2014. godine, što financira Vlada RH. S obzirom da su oni zbog kompliciranosti postupka javne nabave krenuli tek u listopadu, bojala sam se za njihovo izvođenje, ali hvala Bogu, na lijepom vremenu koje nam je omogućilo rad tijekom tih zimskih mjeseci. Radilo se i na sanaciji Spahijskog podruma, a bilo je još nekih manjih radova. S druge strane u uredima su se pripremali novi projekti i sada kada se to zahuktava pokazuje se da smo u gradskoj upravi potkapacitirani s ljudima. Bit će stoga novog zapošljavanja, ali ćemo najprije napraviti neke promjene u ustroju kako bi najprije postigli bolju iskorištenost postojećeg kadra i dobili jasniju sliku gdje i tko nam dodatno treba.
Očekuje nas bogata građevinska sezona
Za početak nove građevinske sezone imamo puno planova i očekivanja. Uskoro idemo s objavom natječaja za izvođača radova na projektu aglomeracije koji je pripreman zadnjih 8 godina. Iza 15. ožujka napraviti ćemo kanalizaciju u dijelu Bolničke što nam je već dugo u planu. Nastavit ćemo radove na kanalizaciji u Badljevini. Čekamo objavu natječaja za izvođače radova na izgradnji sustava vodoopskrbe naselja sjeverozapadnog dijela, očekujemo nastavak radova na Crkvištu, ovoj fazi koja je pri kraju, pri čemu pratimo natječaje i radi eventualnog nastavka u drugoj fazi. Očekuje nas nastavak izgradnje spomen obilježja poginulim braniteljima, nastavak arheoloških istraživanja što me posebno veseli, nastavak radova na Spahijskom podrumu, biti će izgradnje novih nogostupa. Nedavno smo potpisali ugovor za izgradnju nove prometnice u dijelu Aleje kestenova što će početi na proljeće. Bit će još asfaltiranja. Dakle radit će se puno.
Što je s akumulacijom Šumetlica?
U stalnom smo kontaktu s Hrvatskim vodama, održan je sastanak sa zamjenikom generalnog direktora, Davorom Vukmirovićem koji se dao u rješavanje te problematike. Važno je da je u ovogodišnjem proračunu Hrvatskih voda, Šumetlica i dalje prisutna. Po meni nije „smak svijeta“ ako se mora ići u novi natječaj za izvođača, mada Hrvatske vode pokušavaju radi manjeg gubitka vremena iznaći rješenje da nastali problem stečajem Viadukta to riješe u sklopu postojećeg natječaja i postojeće zajednice ponuditelja. Važno je da i dalje imamo potporu u tome Hrvatskih voda što nam daje sigurnost da će akumulacija biti prisutna u Hrvatskim vodama i ove godine mada u ovom trenutku ne možemo govoriti o nekim rokovima.
Kreće li građevinski ove godine projekt modernizacije glavnog trga?
Gradski trg je apliciran u projektu Ruralnog razvoja, Mjera 7.4.1. Očekujemo rezultate do kraja veljače. Najiskrenije se nadam da će nam taj projekt proći na tom natječaju čime bi krenuli s izvođenjem radova što mi u gradskoj upravo ocjenjujemo kao jedan od najvažnijih projekata. Mnogi projekti su povezani s izvođenjem radova na glavnom trgu, kako se ne bi nekoliko puta prekopavale ulice i nogostupi, a ista stvar je i s projektom aglomeracije.
Građani vole razgovore o građevinskim projektima iz dva razloga: jedan je što donose nove sadržaje ili poboljšavaju postojeće uz popravak vizualnog identitete grada. Drugi je mogućnost zapošljavanja. Nažalost, naša građevinska industrija se još uvijek nije oporavila od ekonomske krize 2008.-2014. godine. To pokazuje i ovaj projekt energetske obnove stambenih zgrada gdje na gotovo svim većim radilištima imamo gostujuće izvođače. Je li to problem?
Lokalna građevinska operativa nedostatna
Bila bi najsretnija da imamo takvu građevinsku operativu da se domaći izvođači mogu pojavljivati na tim javnim natječajima. Međutim, mi smo mali grad, imamo nekoliko manjih tvrtki orijentiranih na manjim radovima. Ne znam da li je to posljedica toga što smo mali grad, ili je u pitanju nedostatak kapitala ili poduzetničkih ambicija. No i velike građevinske tvrtke koje se natječaju za višemilijunske projekte često trebaju kao kooperante domaće podizvođače i mi uvijek kada započinjemo razgovor s izvođačem nekog većeg lokalnog projekta skrećemo pozornost da u dijelu gdje im trebaju kooperanti angažiraju lokalne male građevinske tvrtke.
Unazad dvije godine građani su poprilično pozdravili aktivnosti na uklanjanju ruševina koje je provodila inženjerija Hrvatske vojske. Ruševina još uvijek imamo u naseljima oko Pakraca. Da li smo i dalje u kontaktu s HV oko mogućnosti njihovog ponovnog angažiranja?
Još imamo oko 150 ruševina u naseljima oko grada, mada ih još nešto malo ima i u samom gradu pri čemu je riječ o složenijim zahvatima jer se radi o ruševinama koje se direktno naslanjaju na čitave objekte, u funkciji, što komplicira njihovo uklanjanje. U nekim slučajevima su problem i neriješeni vlasnički odnosi. Nastojimo to riješiti. Mi smo u kontaktu s Ministarstvom obrane, ali su sada dodatni problem velike prošlogodišnje poplave i požari u Dalmaciji gdje je inženjerija HV angažirana na uklanjanju posljedica ili prevenciji. Nadam se njihovom ponovnom dolasku ove jeseni ili u proljeće iduće godine do kada mi imamo vremena administrativno pripremiti rješenja za sve ruševine.
U svim tim projektima obvezni udio sufinanciranja ima gradski proračun kao i u nekim manjim projektima poput Aleje kestenova, arheološkim iskapanjima i još nekima. Mogu li sve te investicije ugroziti sadašnje funkcioniranje proračuna na način da Grad bude primoran na ponovno zaduživanje ili će se umanjiti sredstva za udruge, socijalu, kulturu i slično?
Nisam protiv zaduživanja
Proračun za sada jako dobro funkcionira i mislim da to svi korisnici proračuna mogu potvrditi. S obzirom na novi Zakon o financiranju jedinica lokalne samouprave dobro se i puni. Činjenica je da se u svim projektima traži proračunsko financiranje, ali načini postoje da se udio vlastitih sredstva u takvim projektima osigura i na drugi način. O tome hoćemo li se morati zaduživati odlučit će Gradsko vijeće. Uvijek se trudimo imati to pod kontrolom. No ja nisam apriore protivnik zaduživanja ako nam to donosi neku korist i ako se pokaže da smo u budućnosti sposobni vraćati kreditna sredstva, a da ne štetimo ostalim funkcijama proračuna. Primjer za to je upravo u tijeku, a to je katastarska izmjera koju radimo po prvi puta nakon sto godina. To će donijeti veliku korist kako samom Gradu tako i građanima, ali i budućim investitorima. U takvim projektima većina gradova je donijela odluku da s dijelom sredstava takve aktivnosti sudjeluju i građani. Ja sam bila u startu protiv toga uvažavajući specifičnosti našeg grada u kojem ima podosta nekretnina u kojima nitko ne živi, a teret financiranja uvijek pada samo na one građane koji tu žive. Stoga nisam htjela da i katastarska izmjera bude dio udara na primanja stanovnika koji su odlučili ostati tu živjeti i zajedno s nama graditi svoju budućnost. Proračun financira 60 posto troškova katastarske izmjere i ove godine je glavnina udara od tih nekih četiri ukupno predviđenih milijuna kuna za taj projekt. Koliko točno, znat ćemo na proljeće kada krenu pune aktivnosti na tom projektu.
U svemu tome dodatni su problem međusobni utjecaj investicija i njihova vezanost. Jedno uvijek otvara drugo. Krene li ovog proljeća aglomeracija to znači veliko kopanje po ulicama, a kada sve već jednom raskopamo onda je poželjno i sve dovesti u red, a ne da za par godina ponovo kopamo isto, tako da to uvijek zahtijeva dodatno investiranje. Naravno, dodatna okolnost je što svaki novi natječaj otvara nove mogućnosti za koje nitko ne može tvrditi da će se ponoviti dogodine ili za par godine i šteta ih je propustiti. Zbog toga, uz ona dva spomenuta uvjeta poput korisnosti investicije i mogućnost uredne otplate, kažem da zaduživanju, ali o tome će odlučivati vijećnici.
Raste li još uvijek kod stanovništva potreba za socijalnim pomoćima iz gradskog proračuna kao što je to bilo pred sedam ili osam godina?
Socijalna davanju su uvijek prisutna u našem proračunu na što nas obvezuje dijelom i zakonodavac. Mogu reći da pritisak koji ste spomenuli više ne raste, čak i da je dijelom u opadanju. Riječ je o manje-više uvijek o istim obiteljima, ali koje se znaju snaći i na druge načine tako da je taj broj je u blagom opadanju.
U tijeku je opsežni socijalni program „Zaželi“ koji bi trebao pomoći dvojaka: kroz zapošljavanje 30 žena iz teško zaposlivih skupina, ali izravna fizička i materijalna pomoć za 180 starijih obitelji. Kako se odvija taj program, ima li zainteresiranih i kada će zaživjeti?
U suradnji s partnerima Zavodom za zapošljavanje, Centrom za socijalnu skrb i našim Gradskim društvom Crvenog križa mi smo pri kraju u pripremi provođenja projekta. Na natječaj za zapošljavanje je bilo 50-tak ponuda, odabrano je njih 30-tak u čemu nisam sudjelovala i oni bi trebali početi 1. ožujka s radom. Prije toga će proći određenu edukaciju neophodnu za obavljanje tog posla jer je riječ o osjetljivim socijalnim stvarima. Radit će dvije godine, a naš rok za provođenje projekta je 30 mjeseci. Onih šest preostalih ćemo koristiti na način da će tri mjeseca biti potrošena na pripremu samog provođenja, a tri zadnja mjeseca na analize, pisanje izvješća i administrativne stvari koje nam nameće financijer, Europski socijalni fond, a riječ je o 5,5 milijuna kuna. To ne dozvoljava nikakve improvizacije.
Što se tiče korisnika, oni još nisu u potpunosti izabrani. Uglavnom ima ih i mi nastojimo pokriti sva naselja što je bitno jer ćemo na taj način i svim zaposlenim ženama omogućiti rad u bližoj životnoj okolini. Mislim da će to biti riješeno na zadovoljstvo svih.
Lani ste proširili sustav stipendiranja studenata, uveli mogućnost stipendiranja srednjoškolaca, povećali naknade novorođenčadi, potičete na još uvijek aktualnim javnim pozivima gospodarstvo i prisutnost liječnika. Kakav je kod stanovništva interes za tim demografskim mjerama?
Ne želim samo gledati odseljavanje
Sa zadovoljstvom kažem da ima interesa. Ne želim sjediti skršenih ruku i po pitanju migracija čekati što će nam se dogoditi. Zato smo i osmislili ove mjere uvažavajući pri tom ono što smo čuli da se radi u drugim gradovima i što nam zakonodavstvo dozvoljava te sve to implementirali u vlastiti program. Stoga me stvarno veseli da ima interesa i očekujem u dogledno vrijeme neke pomake.
Mislite li da se te mjere mogu odraziti na smanjivanje interesa kod stanovništva, posebice mlađe dobi, za odlazak u inozemstvo koji je toliko prisutan?
Mi ćemo svim svojim snagama nastojati da smanjimo iseljavanje. Iseljavanja ima i od toga nitko ne bježi. Članica smo Europske unije, granice su otvorene i svatko može otići. Meni je važno da ti ljudi kada odu i vide kako je u Njemačkoj, Irskoj ili Švedskoj, naročito mlađa populacija, znaju da se imaju gdje vratiti i da ono što su naučili ovdje donesenu i prenesu svima nama.
S obzirom na nepovoljna demografska kretanja, smatrate li da je ukupna atmosfera u Gradu takva da možemo postati interesantna imigracijska sredina. Da li je to u interesu Gradu i tko su nam poželjni potencijalni novi stanovnici? Što nam u tome mogu biti prednosti, a što nedostaci?
Svakih 30-40 godina se događaju ti migracijski valovi, dakle niti ta pojava nije nešto posebno novo. U tome se stalno pitam gdje su ti Irci čija mjesta mi popunjavamo u njihovoj domovini. Neki kažu da mladi Irci odseljavaju u Ameriku. Taj problem odseljavanja je prisutna i kod naših prijatelja u Slovačkoj o čemu smo razgovarali i to je i nama i njima donijela Europska unija. Mladi ljudi su danas globalniji, manje su vezani uz prebivalište, sve gledaju globalno. U jednu ruku mi je drago da je tako, ali s druge strane treba naći načina da i ovdje doseljavaju ljudi. Jer sve što smo pričali o našim projektima, da bi bili održivi i da bi išta značili moraju biti napravljeni da bi služili ljudima. Oni sami za sebe ništa ne znače: ni trg, niti vodovod, pa niti tenisko igralište koje je pri kraju. Tko su nam potencijalni doseljenici? I sama se to puno pitam, ali nemam odgovora i bit će mi drago ako netko ima kakav savjet pa da krenemo na tu stranu svijeta. Nadam se da će netko prepoznati Pakrac i njegove prednosti: mala smo sredina, sve je blizu i dostupno, sigurni smo po pitanju kriminaliteta, nezagađeni smo, pitka i zdrava voda, veliki broj nekretnina je u ponudi po prihvatljivim cijenama, blizu smo Zagrebu, društveno smo bogati pod čim podrazumijevam kino, muzej, knjižnicu, udruge, sportske objekte, u prosvjeti smo dobro pokriveni od vrtića do visokog obrazovanja, imamo sve neophodne zdravstvene ustanove. Nisam sigurna da li smo svjesni svih tih naših prednosti.
Izgrađujemo li dovoljno svijest na neophodnu prisutnost različitosti kod mogućih doseljenika?
Mislim da je Pakrac uvijek bio spreman na to, oduvijek smo multietička sredina.
U tijeku su i natječaji za programe udruga. Ostaju li u proračunu za njih ista sredstva u ovoj godini kao i lani?
Ukupni dio sredstava je isti, no to ne znači da će svi dobiti kao i lani.
Bivše „Papukovo“ industrijsko dvorište je ponovo na bubnju. Kakav je tu interes Grada i hoćemo li se u narednom natječaju natjecati?
Ne bih otkivala naše namjere mogućim ponuditeljima na natječaju. O tome ćemo kad natječaj završi, a Gradu je svakako u interesu da se tamo počne nešto konkretno događati na gospodarskom planu. Sagledavamo situaciju iz svih uglova.
Događa li se išta u istom kompleksu, na parceli koju smo lani kupili?
Priželjkujemo investicije u dva „Papuka“
Nažalost poklopilo se to sa stečajem „Ferdinanda“, a mi imamo idejno rješenje izgradnje pristupne ceste koja djelomično koristi zemljište koje je bilo u vlasništvu „Ferdinanda“, ali nam stečajni upravitelj to nije mogao odobriti tijekom stečajnog postupka, jer taj postupak mijenja stečajnu masu, pa čekamo da završi sadašnji natječaj.
Ljudima je jednako tako interesantna lanjska promjena vlasništva u Trgovini „Papuk“. Mi novinari ne uspijevamo doći do adekvatnih informacija. Imate li Vi saznanja kakvi su planovi s obzirom na interesantne objekte novih vlasnika, Centar za vozila Hrvatşke?
Imam dobre kontakte i odnose s njima, ali ne bi bilo korektno da ja govorim o njihovim planovima. Riječ je o ozbiljnoj tvrci koja isto tako ima ozbiljne planove i na vrijeme, vrlo skoro, će te o tome biti obaviješteni.
Učenika u Srednjoj školi Pakrac je iz godinu u godinu manji, što nije samo problem demografije, nego i statičnosti u upisnim programima. Kako Grad može utjecati na to da se u Školi potakne proširivanje upisnih programa na zanimanja interesantna mladim Pakračanima, naročito dječacima s vrlo dobrim i dobrim uspjehom koji se sada pokazuju kao manjkavi ako se netko od njih ne želi školovati u zdravstvenom ili građevinskom usmjerenju?
Predstavnici osnivača u Školskom odboru već nekoliko godina ukazuju da se nešto treba mijenjati oko upisne politike i uvođenja novih programa. Nedavno smo čuli na Gradskom vijeću da je Srednja škola podnijela zahtjev Ministarstvu za dva nova upisna programa. Svakako treba težiti obrazovnim programima koji bi bili interesantni upravo populaciji koju ste spomenuli. Politički sam u poziciji da mogu pomoći, spremna sam to, želim i čekam poziv.
Koje su novine u programu Dana Grada i na što bi ste naročito skrenuli pažnju?
U tijeku je uobičajeno višednevno obilježavanje našeg dana Grada i našeg nebeskog zaštitnika sve. Josipa. Jedna od većih novina ovogodišnjih takvih događanja je što smo odlučili svečanu sjednicu iz gradske vijećnice prebaciti u Hrvatski dom dr. Franjo Tuđman. Smatram da je to prostor koji trebamo više približiti našim sugrađanima. Reprezentativan je i treba ga pokazati našim gostima. Želimo da što više ljudi zalazi u taj prostor.
Ponovit ću ono što sam rekla i lani: pozvat ću ljude da uzmu učešće u tim događanjima, pozvat ću udruge da dođu na sajam udruga i predstave sugrađanima svoj rad i mogućnosti. Malo nas je u svakom slučaju. Događanja će tih tjedana biti dosta i ako se na njih ne odazovu građani gledališta će biti prazna, a to ne vole niti izvođači, sportaši, nitko. Ne organizira ta događanja gradska uprava za sebe, kao što niti ne postoji radi sebe, nego radi građana. Dođite, dragi moji sugrađani, bez ljudi mi nismo grad.
- PIŠE: Pakrački List
- 796
Poticajne mjere za razvoj gospodarstva koje su na snazi od siječnja bit će glavna tema ovogodišnjeg Dana gospodarstva koji se u sklopu obilježavanja Dana Grada Pakraca sutra održava u kongresnoj sali Poduzetničkog centra Pakrac. Njih će prezentirati Ivana Orban, direktorica Lokalne razvojne agencije PCP, a na pitanja poduzetnika i gospodarstvenika će odgovarati i gradonačelnica Anamarija Blažević.
Direktorica Orban će također predstaviti i planirane aktivnosti PCP u ovoj godini.
U drugom dijelu Igor Matek, upravitelj Lokalne agencije „Zeleni trokut“, predstavit će natječaj “Ulaganje u rast i diverzifikaciju malih poljoprivrednih gospodarstava” iz Lokalne razvojne strategije za razdoblje 2014-2020. godine koji će biti otvoren od 22. ožujka do 21. travnja. Ukupan iznos raspoloživih sredstava na ovom natječaju iznosi 673.632 kune, a visina potpore po nositelju projekta iznosi 15.000 €, odnosno 111.678 kuna. Pojednostavljeno rečeno nositelji 6 najboljih projekata će dobiti svaki nepovratno po 15.000 eura kojima mogu financirati razvoj različite poljoprivredne proizvodnje pri čemu nisu uvjet dodatna vlastita ulaganja.
Dan gospodarstva započinje u 10 sati.
- PIŠE: Pakrački List
- 1237
Nakon javnog poziva objavljenog u lokalnim medijima u siječnju, te pozitivnog mišljenja Ocjenjivačkog odbora za javna priznanja Grada Pakraca gradski vijećnici na sjednici što je održana u petak jednoglasno su odlučili da ovogodišnja priznanja dobiju: Zlatnu plaketu „Grb Grada Pakraca“: Vladimir Tessari za područje drugih društvenih djelatnosti; prof. dr.sc. Veljko Đorđević, prof. dr. sc. Marijana Braš, dr. sc. Jadranka Pavić i Vlado Čutura za područje zdravstva i socijalne skrbi i Zdravko Andabak za područje obrane i sigurnosti.
Pečat Grada Pakraca će dobiti Moto klub „Vitezovi tame“ Pakrac i Udruga maratonaca Virovitičko-podravske županije „Glasnici istine“.
Kako piše u obrazloženju Odluke Ocjenjivačkog odbora za javna priznanja Vladimir Tessari je samozatajni dugogodišnji obrtnik, biciklist, motociklist, pčelar, turistički djelatnik. Strpljivo i vrijedno godinama obogaćuje gospodarski, sportski i društveni život našeg grada.
Još 1982. godine postaje obrtnik, a kao jedna od najaktivnijih članova Udruženja obrtnika Pakrac-Lipik sudjelovao je u osnivanju Županijske obrtničke komore. Inicijator je izrade monografije „Obrt kroz povijest Pakraca i Lipika“ i osnivanja Obrtničke štedno-kreditne zadruge Pakrac.
Kao veliki zaljubljenik u sport, već 1974. godine pokreće rad moto-kluba, a nakon Domovinskog rata i današnjeg Moto-kluba Pakrac-Lipik, koji je najzaslužniji za izgradnju motocross staze na Matkovcu. Godine 2005. kao jedan od osnivača Biciklističkog kluba „Titan“ s entuzijastičkom skupinom mladih ljudi pokreće izgradnju biciklističkih staza za brdske utrke. Uz sve nabrojano Tessari je dugogodišnji aktivni član Turističkog vijeća, Nadzornog odbora Sportske zajednice Grada Pakraca.
Predlagateljica je gradonačelnica Anamarija Blažević.
Prof. Veljko Đorđević je ugledni hrvatski psihijatar, pročelnik Poliklinike Klinike za psihološku medicinu KBC-a Zagreb, izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, osnivač i predstojnik Centra za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine, predsjednik Zagrebačkog instituta za kulturu zdravlja, predsjednik Upravnog odbora Zagrebačke zaklade za pomoć osobama oboljelim od cerebralno-vaskularnih bolesti, urednik i voditelj radijske emisije „Čovjek je čovjeku lijek“ i televizijske emisije „Povjerljivo s dr. Đorđevićem“.
Prof. Marijana Braš psihijatrica je i predstojnica Klinike za psihološku medicinu KBC-a Zagreb i docentica na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Članica je Američkog društva za bol, Europskog društva za komunikaciju u medicini i zdravstvu, voditeljica Jedinice za upravljanje boli Svjetske federacije društva za biologijsku psihijatriju, zamjenica voditelja Centra za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine, članica jedinice „t-EACH“ Europskog društva za komunikaciju u medicini i zdravstvu, članica Međunarodne škole za medicinu usmjerenu osobi i predavačica u nekoliko međunarodnih škola o boli.
Dr. Jadranka Pavić pročelnica je Katedre za zdravstvenu njegu na Zdravstvenom veleučilištu Zagreb i dugogodišnja suradnica tjednika Glas Koncila u kojem prati područje zdravstva i socijalnu tematiku. U svom djelovanju aktivno radi s medijima u cilju promicanja zdravlja i edukacije stanovništva.
Vlado Čutura novinar je Glasa Koncila, pokretač i urednik nekoliko časopisa, knjiga, radijskih i televizijskih emisija. Kao autor, najviše se bavi problematikom socijale, zdravstva, hrvatskim braniteljima i Domovinskim ratom. Dobitnik je Međunarodne nagrade za fotografiju sakralnog objekta, Nagrade za životno djelo Hrvatskog katoličkog novinarskog društva, Zlatne plakete Glasa Koncila, te više priznanja za promicanje istine o Domovinskom ratu.
Navedene osobe su svojim stručnim znanjem, iskustvom, sposobnostima, upornošću, ali i velikim entuzijazmom i osjećajem za dobra djela učinili ogroman doprinos u promociji Grada Pakraca. Knjigom „Pouke o čovječnosti“ uspjeli su osvijestiti i upoznati hrvatsku, ali i širu međunarodnu javnost s najhumanijom akcijom u Domovinskom ratu – spašavanjem psihijatrijskih bolesnika iz pakračke bolnice 1991.g.
Predlagatelj je Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata, Ogranak Pakrac-Lipik.
Zdravko Andabak hrvatski je branitelj, dragovoljac, pripadnik i zapovjednik najelitnijih postrojbi specijalne policije i Hrvatske vojske, aktivni sudionik redarstvenih i vojnih operacija u Domovinskom ratu, pa i početka Domovinskog rata 1./2. ožujka 1991. u Pakracu. Svojim djelovanjem promiče istinu o stvarnoj ulozi Pakraca u stvaranju Republike Hrvatske, te je nezaobilazni suradnik u organizaciji obilježavanja početka Domovinskog rata u RH.
Gospodin Andabak je za svoj rad i djelovanje odlikovan Redom kneza Domagoja s ogrlicom, Redom bana Jelačića, redom hrvatskog trolista, Redom hrvatskog pletera, Spomenicom Domovinskog rata, Spomenicom domovinske zahvalnosti, medaljama Bljesak i Oluja, te je u više navrata pohvaljivan od strane ministra obrane, pomoćnika ministra obrane, državnog tajnika i načelnika Glavnog stožera OSRH.
Predlagatelj je Udruga hrvatske policije branitelja Pakraca i Lipika.
Moto klub „Vitezovi tame“ Pakrac osnovan je 2011. godine s ciljem da na poseban način odaju počast poginulim braniteljima. Unatoč temeljnoj zadaći, njihova nazočnost u gradu je vidljiva tijekom gotovo svih društvenih događanja u organizaciji Grada, ali i udruga i ustanova. Bezrezervno su na usluzi i uvijek žele dati svoj doprinos bilo da se radi u Božićnom sajmu kada uveseljavaju najmlađe kao moto-mrazovi ili kada je potrebno organizirati humanitarne akcije. Najzapaženiji su kada sudjeluju u karavanama motorista i kao domaćini dočekuju motoriste iz cijele Hrvatske, od kojih posebno ističem: karavanu kojom se obilježava „Bljesak“, karavanu Prevlaka – Vukovar, „25 krunica za 25 godina“, „Zajedno u ratu, zajedno u miru“ i nama najvažnija Fokina staza.
Predlagateljica je gradonačelnica.
Udruga maratonaca Virovitičko-podravske županije „Glasnici istine“ već dugi niz godina organizira i sudjeluje u organizaciji memorijalnih utrka, maratona i ultramaratona s ciljem da tako obilježe događanja iz Domovinskog rata.
Između ostalih, memorijalni maraton Čavoglave – Knin, „Da se ne zaboravi Baranja 91.“, Četekovac – Voćin, Maslenica te ultramaraton kroz Virovitičko-podravsku županiju. Ono na čemu se ovim priznanjem želimo zahvaliti je što su članovi ove udruge, posebno njihov počasni član Duško Štrbac dugogodišnji sudionici Memorijalne utrke Pakrac – Omanovac, te Pakrac – Bučje. Svojim činom pokušavaju osvijestiti hrvatsku javnost o tragičnim događajima iz Domovinskog rata na našem području, ali i na sebi svojstven način odati priznanje poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima i svim zatočenim i nestalim osobama.
Predlagateljica je gradonačelnica.
Njima će priznanja biti uručena 19. ožujka na svečanoj sjednici Vijeća u povodu Dana Grada.
Javna priznanja Grada Pakraca, kao zahvala za iskazan doprinos, uz manje izmjene datiraju od 1995. godine. U tih 24 godine 10 osoba su proglašeni za počasne građane ( kronološki - Veljko Barbieri, Marko Ajhner, prof. dr. Ivica Kostović, mr. Marko Širac, Jadranka Kosor, prof. dr. Andrija Hebrang, dr. Ivan Šreter, generali Mladen Markač, Ante Gotovina i Đuro Dečak). Pečat Grada Pakraca za različita područja je dobilo 101, a Javno priznanje Grb Grada Pakraca 117 osoba ili institucija s područja Pakraca, ostatka Hrvatske i inozemstva.
- PIŠE: Pakrački List
- 1049
U organizaciji i prostorijama Gradskog društva Crvenog križa Pakrac održano je u subotu redovito godišnje natjecanje u pružanju prve pomoći na kojem su nastupile tri ekipe učenica i učenika Osnovne škole braće Radić Pakrac. Najbolja je bila ekipa koju su činile Nina Babojelić, Magdalena Dumančić, Ema Kozić, Donatella Orzes i Ana Pjerabon.
Pobjednička će ekipa predstavljati GD CK Pakrac i na međužupanijskom natjecanju u koje će biti održano 14. travnja u Iloku.
Pobjedom su već osvojile besplatno ljetovanje u Dječjem odmaralištu „Cvrčak“ na otoku Viru u trajanju od deset dana na koje će ih pratiti mentorica Danijela Franekić i školska pedagoginja Željka Maic.
- PIŠE: Pakrački List
- 800
Aktivno sudjelovanje u društvenom životu grada kroz organiziranje Uskršnjeg i Božićnog sajma, izlaganje rukotvorina na gradskim događanjima te izrada istih, poneki izlet za svoju dušu, ali i odaziv na brojne aktivnosti prijateljskih udruga, koje su vlastitim aktivnostima potpomogle i obogatile, glavne su značajke rada udruge „Hrvatska žena“ iz Prekopakre, izdvojene iz izvješća o radu predsjednice Dubravke Laučan, predstavljenog na skupštini Udruge održanoj 10. ožujka u Prekopakri.
Osim temeljitog izvješća predsjednice, financijsko poslovanje i stanje blagajne te aktualne brojke unutar nje, predočila je blagajnica Maja Oblak, a ispravnost poslovanja u ime Nadzornog odbora potvrdila je Ivana Martinović.
Osim spomenutih prošlogodišnjih aktivnosti, predsjednica Laučan predstavila je i plan i program rada za tekuću godinu koji se ne razlikuje značajno od uobičajenog pa se od brojnih aktivnosti, između ostalih, podrazumijevaju organizacija skorog Uskršnjeg sajma s neophodnim višednevnim pripremama, kolovoška izrada novih suvenira i delicija kojima će se predstaviti na najznačajnijem pakračkom događaju - Sajmu „Slavonski banovac“ ili tradicionalna organizacija Božićnog sajma… Nema sumnje da će, sudeći po planovima, vrijedne žene iz Prekopakre i ubuduće biti neizostavan subjekt života našeg grada.
Uz pohvale za rad koje su stigle od Dubravke Arland (Seljačka Sloga) i Antuna Novaka (Češka Beseda) te predstavnika ostalih prekopakranskih udruga, riječi hvale na račun Udruge uputio je i Miroslav Ivančić, predsjednik pakračkog Gradskog vijeća, koji je potvrdio sveprisutnost ovih vrijednih žena u gradskom društvenom i kulturnom životu. Obraćajući se, izrazio je i zadovoljstvo nazivom ove udruge koja u imenu nosi nacionalni predznak koji se, kako je rekao, u danas modernoj internacionalizaciji identiteta sve rjeđe primjenjuje i koristi.
Gabrijela Sabo Seleši, voditeljica ureda TZ Pakrac je pohvalila prošlogodišnje aktivnosti žena te im zaželjela da istim ritmom nastave i u budućnosti. Ujedno je pozvala domaćine da se predstave i na skorašnjem Sajmu Udruga koji će biti održan 17. ožujka ispred Gradske sportske dvorane.