Bravarski obrt Ive Grgića i tvrtka T-M projekt u vlasništvu Zdenke Vukoje prvi su stanovnici nove pakračke poduzetničke zone koju Grad utemeljuje u bivšem industrijskom dvorištu DI „Papuka“ otkada ga je prije dvije godine otkupio u stečajnom postupku. Oni su tijekom zime uselili u bivšu upravnu zgradu propalog pakračkog drvoprerađivačkog diva.

U najnužnije osposobljavanje ove devastirane zgrade Grad je uložio tijekom zime oko 90.000 kuna u zakup električne energije i osposobljavanje instalacija, a Poduzetnički centar Pakrac, koji upravlja cijelom zonom još oko 10.000 kuna. Prizemni dio prostora veličine oko 500 četvornih metara pregrađen je po pola tako da je svaki od poduzetnika zakupio oko 250 četvornih metara.

Proizvodnja u Pakracu, montaža po cijeloj Hrvatskoj

Obrtnik Ivo Grgić u sjeverni dio objekta je uselio sa svojim bravarskim obrtom koji djeluje oko 12 godina kada je počeo s radionicom u vlastitom dvorištu na Krndiji. Prije četiri godine je preselio u poduzetnički inkubator u prvoj pakračkoj poduzetničkoj zoni. U međuvremenu mu je i taj prostor postao premali, a rješenje je pronašao u suradnji s PCP-om u bivšoj upravnoj zgradi. U njemu od travnja radi sa dva zaposlenika obavljajući sve vrste bravarskih poslova, najviše razne metalne ograde i konstrukcije za nadstrešnice.

Kako je rekao, najmanje posla ima u Pakracu tako da u radionici priprema elemente koje montira po cijeloj Hrvatskoj, ali i u Austriji. Posao pronalazi temeljem usmenih preporuka osoba kojima je već pružao svoje bravarske usluge, ali i kao kooperant ili podizvođač različitih građevinskih tvrtki. Kako je u vrijeme epidemioloških mjera i građevina zastala, tako je i on imao znatno manje posla, ali se sada pomalo sve budi.

Seljački podovi za Francusku

Tvrtka T-M promet je registrirana za proizvodnju seljačkih podova i stolarskih proizvoda po narudžbi kupaca iz Europske unije. Kako je rekla vlasnica Zdenka Vukoja među prvima su u Hrvatskoj prije pet godina počeli s proizvodnjom seljačkih podova. Riječ je o elementima koje izrađuju iz pune hrastovine u dužini između 60 i 200 centimetara koje montiraju sličnim sustavom kao klasični parket. Kako je riječ o skupim podnim oblogama koje s montažom i lakiranjem koštaju oko stotinu eura po četvornom metru rijetki su kupci u Hrvatskoj tako da oko 90 posto proizvodnje prodaju u Francuskoj isključivo krajnjim korisnicima s montažom jer i u takvoj cijeni nema prostora za posrednike. Tim više što su se u tih pet godina pojavili i drugi proizvođači pa su proizvodni asortiman morali širiti na stolariju, drvene štandove, a sada usvajaju nove proizvode koji se odnose na parkovnu opremu. Sve što izrađuju rade isključivo za poznatog kupca prema unaprijed dogovorenim narudžbama, kaže Vukoja. Imaju osam zaposlenih, a za lokalni značaj je važno da osnovnu sirovinu, drvo, nabavljaju od malih lokalnih pilana ili izravnim otkupom trupaca od vlasnika koje pile u svojoj pilani u privatnom dvorištu dok su završnu obradu do sada obavljali, kao i Grgić, u poduzetničkom inkubatoru iz kojeg sada sele strojeve u novi prostor koji su zakupili na pet godina.

Tijekom epidemioloških mjera proizvodili su normalno, ali uslijed otežanog transporta, a naročito montaže, robu nisu isporučivali, što je ipak predstavljao problem u poslovanju.

Što se tiče daljnjeg oživljavanja Papukovog dvorišta uskoro bi trebao zaživjeti objekt desno od ulazne porte, koji je zadnji koristila tvrtka Staklo SLS. U njemu još od kraja prošle godine, nakon što je PCP i Grad proveo nužnu građevinsku sanaciju, zagrebački poduzetnik Robert Kovačević montira opremu za proizvodnju optičkih kablova i prema njegovoj izjavi s početka ove godine proizvodnja, koju sada ima u Zagrebu, je trebala tijekom proljeća već započeti u Pakracu, ali su epidemiološke mjere i tu uzele danak.

Na ljeto u ponudi i preostale parcele

U tijeku je sanacija glavne prometnice kroz zonu koja je započela još lani proširivanjem i asfaltiranjem jednog dijela glavne ceste. U tijeku je priprema za asfaltiranje i drugog tako da će uskoro biti moguć normalan promet od ulazne porte do spoja u Šokačkim Kusonjima s ulazom u postojeću zonu. U tijeku je i parcelacija oko 18 hektara zemljišta koja bi trebala biti gotova tijekom ljeta kada će biti ponuđene na otkup poduzetnicima, kaže Vladimir Gazić, direktor LRA PCP, pa je realno očekivati da će, uz tvrtku Mont metal koja tamo radi već dvadesetak godina, ovaj do rata najvažniji industrijski dio grada ponovo oživjeti proizvodnjom.