Prema sadašnjim najavama 1. lipnja započinje konkretno kopanje za potrebe izvođenja radova na projektu pakračko-lipičke aglomeracije. Radovi te vrste bi, kako je rekao Marijan Pierobon direktor Voda Lipika, trebali započeti tog ponedjeljka na početku Ulice hrvatskih velikana, kod spomenika Franji Tuđmanu prema glavnom gradskom trgu. To bi trebalo značiti da ćemo tom prometnicom automobilom se moći provesti još samo 31. svibnja i -  nikada više. Naime, radi zahtjevnosti radova na uskom prostoru, ulica će biti zatvorena za sav automobilski promet, a nakon što se završe radovi na izmjeni kanalizacijskih i vodovodnih sustava koje kao glavni izvođač izvodi slovenska tvrtka „Gorenjska gradbena družba“ iz Kranja, što bi prema njihovom planu trebalo biti gotovo za tri mjeseca, Poduzeće za ceste Slavonski Brod će nastaviti modernizaciju ulice kojom je previđeno postavljanje betonskih opločnjaka i njeno pretvaranje u pješačku zonu u kojoj bi pod određenim uvjetima automobilski promet bio dostupan samo za opskrbu.

Početak tih radova vjerojatno će biti i početak ne malih prometnih teškoća koje nas čekaju naredne dvije godine, s naglaskom na razdoblje do kraja ove godine kada će se najviše raditi upravo u centru grada.

Kako je rekao Pierobon, slovenski izvođač je najavio da će u špici radova na različitim radilištima u Pakracu, Lipiku i okolnim naseljima raditi i do 15 ekipa s oko stotinjak ljudi. Na zahtjev koji je stigao iz naše gradske uprave, a izvođač ga je prihvatio, radovi će zbog potrebe nastavka modernizacije našeg glavnog trga, koje ovog proljeća stoje čekajući da se na tom prostoru najprije obave neophodni radovi u podzemlju, početi u samom središtu grada i širiti se u koncentričnim krugovima prema periferiji, dok u Lipiku idu od zapada (izlaz prema Dobrovcu) prema središtu.

Prema detaljnom kalendaru koji je izvođač priložio za svaki mjesec, s tim da je u startu koronavirus izazvao mjesec dana kašnjenja u odnosu na prvi plan, prvog mjeseca početka radova osim u Ulici hrvatskih velikana radovi bi počeli i u Prolazu baruna Trenka te u dijelu Aleje kestenova, što je bio također zahtjev gradske uprave radi potrebe asfaltiranja lani novoizgrađenog dijela te ulice. Radovi bi se potom kroz ljetne mjesece proširili na Trg bana Josipa Jelčića, Ulicu Kalvariju (gornji dio) te Kneza Branimira (prema Gavrinici), Matice hrvatske, a u listopadu na dio Bolničke ulice (od banke) i Strossmayerovu tako da bi do kraja godine veći dio središta grada trebao biti gotov.

Središte grada najzahtjevnije

Upravo u tom središtu grada su radovi najzahtjevniji, pojašnjava Pierobon, iz dva razloga: prvi je što su instalacije ukopane u same prometnice i uslijed toga će se morati zatvoriti za automobilski promet, a otežano će se odvijati i pješački. Drugi je razlog brojne podzemne instalacije (elektro mreža, plinska, telefonska). Kada se radovi odmaknu u ulice prema periferiji uglavnom se uz njih pojavljuje zeleni pojas u kojem su većim dijelom ukopane instalacije koje podliježi zamjeni te u tim ulicama neće biti zatvaranja prometa u potpunosti nego djelomičnog preusmjeravanja prometa na jedan kolnički trak i njegovo usporavanje.

Realizira li se početak radova „kod Tuđmana“ 1. lipnja promet će iz Ulice hrvatskih velikana biti preusmjeren u Bolničku ulicu što znači da će se iz zapadnog dijela grada (Prekopakra, Krndija…) do istočnog (Gavrinica, vinogradi) stizati okolnim putem kroz pakrački jug ili preko sjevernog dijela (Tomislavovom, Strossmayerovom). No još veći problem bi mogao nastati u listopadu kada se zatvori i Bolnička ulica i kada bi po planu radovi trebali trajati još i na Trgu bana Josipa Jelačića. Tada bi se komunikacija na relaciji zapad-istok morali odvijati čak preko petlje. No sve to još nije tako stroga definirano, kaže Marija Čar , voditeljica odsjeka za graditeljstvo i stambeno-komunalnu djelatnost u gradskoj upravi i u suradnji s izvođačem će se u kalendaru radova tražiti rješenja koja će najmanje štetiti odvijanju prometa u kojem će se tražiti i nova rješenja, privremena ili trajna, poput otvaranja Ulice braće Radić za prometovanje u obadva pravca i slično. Uglavnom pakrački vozači će, posebice u prvih šest mjeseci, ali i kasnije, u svom gradu morati voziti prema znakovima privremene regulacije, a ne više prema navikama.

Drugi neminovni problem vezani uz infrastrukturne radove odnositi će se na funkcionalnost. Kako je rekao Pierobon, uslijed zamjene uličnih cijevi, a posebice kućnih priključaka, lako je moguće da će potrošači ostati u dijelu ulice gdje se radovi izvode od jednog do tri dana bez funkcije te infrastrukture pa bi primjerice, umjesto svog sanitarnog čvora morali koristiti nekoliko dana kemijske toalete postavljene u blizini svojih kuća/stanova.

Sva ta kopanja imala bi i neke druge negativne posljedice na naš uobičajeni svakodnevni život pa će se događati da zbog radova, čak i ulicama gdje promet neće biti zatvaran u potpunosti uslijed raskopanosti na nekoliko dana stanovnici, uz otežan pješački, neće imati nikakav automobilski pristup svojim dvorištima i garažama. Pierobon je najavio da će njegovi zaposlenici prije početka radova u pojedinoj ulici obići svako domaćinstvo i zamoliti za razumijevanje. To je prilikom potpisivanja ugovora o izvođenju radova u siječnju već zamolio i direktor izvođača Stanislav Remic.

Novi problem za ugostitelje

Ovakve prometne i infrastrukturne teškoće stvorit će, nakon epidemije, probleme trgovačkim i ugostiteljskim radnjama. Moguće je da će i one na nekoliko dana ostajati bez ove infrastrukture, imat će otežano snabdijevanje, ali će biti otežan i pristup potrošača koji će do njih u vrijeme izvođenja radova morati doći pješke što baš i nije pakrački običaj. Pored toga zasigurno nije ugodno sjediti na terasi ugostiteljskog objekta nekoliko metara dalje od bagera u pogonu. No i to je dio cijene koju moramo svi platiti kako bi zapuštena infrastruktura, negdje starija i od pola stoljeća, bila dovedena u red.

Upitan potpuno novi izgled pakračkih ulica

Početak radova na aglomeraciji otvara staro pitanje, a to je izgled pakračkih ulica, odnosno stanje kolnika, nogostupa i ivičnjaka. Još je rat, što kroz granate, što kroz transportere na gusjeničarima UNPROFOR-a u velikoj mjeri uništio prometnu infrastrukturu u središtu grada koja je i do tada bila sve samo ne idealna. U prvim godinama poslije rata za njenu temeljitu obnovu nije bilo novaca nego su na razrovane pločnike i kolnike, najviše zbog postavljanja telefonskih kablova, ali i raznih drugih popravaka podzemne infrastrukture „lijepile zakrpe“. Nakon toga je gradskim čelnicima došao sjajan izgovor za nečinjenje po tom pitanju: nema smisla to sada uređivati kada će uskoro početi silna kopanja radi aglomeracije koja će to sve dovesti u red. To je počeo koristiti još prethodni gradonačelnik Davor Huška te smo bili uvjereni da će početak lipanjskog kopanja biti istovremeno i početak sređivanja zapuštene prometne infrastrukture. No prema informacijama koje smo dobili do Marijana Pierobona, a koje nam je potvrdila i gradonačelnica Anamarija Blažević, to baš neće ići tako.

Naime, izvođač radova ima obvezu prometnice ispod kojih će kopati dovesti u stanje kakvo je zatekao. Prema našim ranijim standardima to je u praksi značilo da izvođač radova mora ponovo asfaltirati rov – uglavnom širine 30-tak centimetara. Otuda i tolike silne zakrpe na našim ulicama. U Europskoj uniji su standardi ipak strožiji, odnosno obvezuju izvođača da  asfaltira cijeli prekopani kolnički trak ili traku u širini od 2,5 metra, asfaltira nogostup u dijelu u dužini u kojoj ga je prekopao, eventualno zamjeni oštećene ivičnjake. Uglavnom sve to skupa je znatno manje od naših priželjkivanja i potreba.

Znači li to da opet nećemo imati, bar u središtu grada, urednu prometnu infrastrukturu nego cik-cak kombinacije zakrpa prastarog, starog, novog i najnovijeg asfalta upitali smo gradonačelnicu Blažević, no niti ona nema jednoznačni odgovor. U najkraćim crtama potpuno sređivanje sva tri elementa (kolnik, nogostup, ivičnjaci) u nekoj ulici i u uvjetima raskopanosti će ovisiti o odnosu sredstava dodatno potrebnih za njihovo temeljito uređenje i o stanju u gradskoj blagajni. Uglavnom, kaže gradonačelnica, nastojat će se bar ulice u središtu grada u potpunosti zanoviti.

Poboljšani sustav zahtjeva poboljšano održavanje

Pred nama je razdoblje od dvije godine, možda i malo više, suživota s bagerima i drugom teškom građevinskom mehanizacijom zbog čega ćemo privremeno izgubiti dio svakodnevnog komfora koji se odnosio na razne prometne pogodnosti, mir i tišinu neobičnu za gradove, urednu opskrbu vodom, funkcionalnu kanalizaciju. Tijekom izvođenja radova, bar privremeno ćemo ostati prikraćeni za neke od tih sadržaja. No končani rezultat je vrijedan toga. Osim sigurne funkcije vodovoda i kanalizacije koja više neće podrazumijevati stalna kopanja radi popravaka, sustav će imati manje gubitaka. Neki naši sugrađani će dobiti po prvi put mogućnost priključenja na javni gradski vodovod, odnosno kanalizaciju. U Pakru ćemo nakon postavljanja bio-kemijskog pročišćivača iz našeg kanalizacijskog sustava u Dobrovcu vraćati znatno čišće otpadne vode i neopasne za daljnji tok naše rijeke. Vode Lipik će dobiti kompjutorizirani sustav za kontrolu funkcionalnosti te mehanizaciju za njeno održavanje o kojoj smo do sada mogli samo sanjati.

No sve to ima i svoju cijenu, upozorava Pierobon. Za održavanje tako pametnog sustava potrebno je i više ljudi nego sada s adekvatnom osposobljenošću, dakle i plaćom. Sve to će koštati više nego sada, a to netko mora platiti. Nema tko nego potrošači pa je za očekivati i poskupljenje vode. U kojoj mjeri, za sada nitko ne želi nagađati.

IZVOĐENJE VEĆ ZAPOČETO

Snima se kanalizacija

I prije nego će bager u ponedjeljak početi kopati, izvođenje radova je zapravo počelo. Ispiranjem kanalizacijskih cijevi u Ulici Matice hrvatske i Kralja Tomislava koju izvodi zagrebačka tvrtka Solmex, 12. svibnja su napokon počele konkretne aktivnosti na izvođenju radova projekta aglomeracije Kako nam je objasnio Marijan Pierobon, zagrebačka tvrtka, kooperant generalnog izvođača će strojno temeljito isprati postojeći betonski kanalizacijski sustav. Nakon toga će specijalnom kamerom snimiti do detalja unutrašnjost cijevi kako bi evidentirali sve detalje (priključke i dr.) te laičkim rječnikom rečeno, će strojno u postojeće cijevi uvući nešto što je laicima najlakše objasniti kao čarapu koju će strojno uz pomoć zraka obuhvatiti unutrašnjost cijevi. Nakon toga će se kroz unutrašnjost cijevi provući UV svjetlost te će „čarapa“ očvrsnuti u jedan centimetar debljine plastičnu masu. Robot s malom kamerom će proći i snimiti ispravnost nove obloge kanalizacije nakon čega će drugi robot izbušiti rupe i ponovo otvoriti postojeće kućne priključe. Tako će u potpunosti, bez kopanja kanalizacija dobiti nove cijevi. Na području Pakraca je planirana rekonstrukcija kanalizacijskog sustava klasičnom metodom (zamjena cjevovoda) 11.866, a ovom takozvanom bezrovovskom metodom 1530 metara. Na području Lipika klasičnom metodom 6594, a bezrovovskom 832 metra. Druga dobra stvar u tom poslu je što je u dijelu tih prometnica vodovodni sustav ukopan u zeleni pojas tako da neće biti potrebno njihovo prekopavanje, što znači da neće biti niti otežano prometovanje.

Slovenci stigli

Od ostalih aktivnosti do sada bilježimo još prije desetak dana dolazak prvih radnika izvođača radova. Među prvima je došao Tilen Klemenc, voditelj cjelokupnog projekta u kranjskoj tvrtki. Kako nam je potvrdio, već sada je tu njihovih desetak radnika, te nekoliko kamiona i kombija.

Prva njihova konkretna aktivnost u Pakracu je bila uspostavljanje deponija građevinskog materijala koji je u vrijeme pisanja ovog teksta bio u fazi pripreme na prostoru između policijske postaje i gradske tržnice gdje su postavljena tri kontejnera i u tijeku je dizanje žičane ograde. Pakračko sjedište uprave je u inkubatoru u poduzetničkoj zoni.

Gospodin Klemenc nam je najavio da će svakog 20. u mjesecu na našem portalu izvijestiti građane o radovima koji se planiraju idućeg mjeseca. I oni će kao izvođač radova obići svako domaćinstvo te pravovremeno izvijestiti korisnike o eventualnom višednevnom prekidu vodoopskrbe i usluge odvodnje.

OSOBNA KARTA PROJEKTA AGLOMERACIJE

U 28 mjeseci će se utrošiti 240 milijuna kuna

Radovi obuhvaćaju rekonstrukciju, dogradnju i proširenje 36,4 kilometara vodoopskrbnog sustava, od čega izgradnju 4,1 kilometar novog dovodnog cjevovoda Pakrac-Lipik, rekonstrukciju 7 kilometara dovodnog cjevovoda Gaj-Dobrovac, rekonstrukciju 25,1 kilometar vodoopskrbne mreže. Također je predviđena rekonstrukcija, dogradnja i proširenje 60 kilometara sustava odvodnje, uz čega i izgradnja 18 crpnih stanica. Projekt obuhvaća radove u dijelovima deset naselja: Pakrac, Prekopakra, Kusonje, Filipovac, Lipik, Dobrovac, Japaga, Kukunjevac i Donji Čaglić. No projekt “Aglomeracija“ nema samo za cilj sanaciju postojećih cjevovoda nego i njihovo proširivanje čime bi se priključilo novih 1950 stanovnika na sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, odnosno 225 stanovnika na sustav javne vodoopskrbe.

Najveća pojedinačna investicija

Projekt je na različitim razinama, lokalnim i državnim, pripreman 10 godina, a samo postupak izbora izvođača kroz međunarodni natječaj je uz žalbe trajao 15 mjeseci. U međuvremenu su odrađeni drugih pet pomoćnih natječaja (nadzor, dobavljač oprema, vidljivost…) vrijednih više od 8 milijuna pri čemu još slijedi natječaj za rekonstrukciju i dogradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Dobrovcu vrijedan oko 30 milijuna kuna bez PDV-a tako da će ukupna vrijednost projekta biti s PDV-om oko 240 milijuna kuna od čega Pakrac i Lipik sudjeluju u sufinanciranju s oko 4 posto, dok su ostala sredstva osigurana najvećim dijelom kroz fondove EU (72 posto), odnosno Ministarstva zaštite okoliša i energetike te Hrvatskih voda, zajedno oko 24 posto, o čemu je potpisan ugovor u prosincu 2017. godine. S tim iznosom to je daleko najveća pojedinačna investicija nakon rata na području Pakraca i Lipika i ne treba čuditi da je rok za dovršetak radova ugovoren na 28 mjeseci.