- PIŠE: Pakrački List
- 872
U utorak (3. prosinca) na Međunarodni dan osoba s invaliditetom policijski službenici prometne policije u pratnji članova Udruge slijepih i slabovidnih osoba Pakrac-Lipik provode pojačani nadzor korištenja parkirališnih mjesta rezerviranih za invalide i te kontroliraju moguću zlouporabu znaka pristupačnosti. Akcija se provodi na razini cijele Hrvatske na inicijativu TISPOL-a, mreže prometnih policija država Europe.
Policijski službenici Krunoslav Želimorski i Darko Major te predstavnici Udruge Mirsada Madžarević i Stanko Kovačić obišli su nekoliko gradskih lokacija na kojima se nalaze obilježena parkirna mjesta za osobe s invaliditetom te su vlasnike nepropisno parkiranih vozila putem promotivnih letaka MUP-a dodatno educirali, ali i obavijestili kako nesavjesnim parkiranjem riskiraju novčanu kaznu od 700 kuna. Akcija danas umjesto represivnog ima preventivni karakter, no iz policije poručuju kako će u budućnosti u istom postupku biti rigorozni.
U dijeljenom promo-materijalu je skrenuta pozornost vlasnicima vozila i na novu karticu - Znak pristupačnost - koja je od ulaska EU zamijenila stare plave naljepnice (koje i dalje važe sve do isteka valjanosti) i mora biti vidljivo istaknuta ako ju vlasnik propisno posjeduje.
- PIŠE: Pakrački List
- 875
Festival duhovne glazbe “Hodočašće u došašće” koji se održava 22. godinu za redom, bit će upriličen 7. prosinca u Hrvatskom domu "Dr. Franjo Tuđman" na kojem će, uz domaćine članove pakračkog župnog zbora Vita Nova, nastupiti još šest vokalno-instrumentalnih skupina.
Ovaj glazbeno-duhovni susret započet će svetom misom u 17,30 sati u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije koju će predvoditi požeški biskup mons. dr. Antun Škvorčević, a vjernici će prije mise u 17 sati imati prilike i za svetu ispovijed. Koncert je zakazan u 18,30 sati na kojem će vjernici moći uživati u duhovnoj glazbi, a koja je ujedno priprema za nadolazeći blagdan Božića.
Kao i ranijih godina, medijski pokrovitelj festivala “Hodočašće u došašće” je Hrvatski katolički radio, a organizator ovog duhovnog događaja je pakračka župa i glazbena skupina “Vita Nova” uz pokroviteljstvo Grada Pakraca.
I danas je ovaj glazbeno-duhovni susret dio pastoralnog programa za mlade Požeške biskupije, a prvi festival organiziran je 1998. godine.
- PIŠE: Pakrački List
- 1137
Paljenjem prve adventske svijeće večeras na Trgu dr. Franje Tuđmana započeo je program božićnih događanja koji narednih mjesec dana organizira Grad Pakrac, Turistička zajednica i druge kulturne institucije.
Događaj pod nazivom „Svjećice u došašću“, uz 80-tak nazočnih građana otvorio je prigodnom molitvom pakrački župnik Jozo Zorić, a u nastavku skromne i dostojanstvene svečanosti božićnom ugođaju doprinijeli su članovi KUD-a „Seljačka sloga“ iz Prekopakre otpjevavši narodne božićne pjesme dok su članice udruge Hrvatska žena Prekopakra prisutne počastile kolačima i kiflicama, poslužene uz kuhano vino i čaj. Već ranije prostor oko spomenika dr. Franji Tuđmanu uredile su za ovu svečanost i pripremile članice Zajednice žena „Katarina Zrinski“ Pakrac.
Preostale tri adventske svijeće bit će zapaljene na istom mjestu subotama 7. prosinca u 17 sati, 14. prosinca u 17,30 sati, a paljenje 4. adventske svijeće je predviđeno za 21. prosinca u 17,30 sati pri čemu je svaka od njih istoga dana, prije ili poslije, popraćena prigodnim programom kako smo to objavili nedavno u adventskom programu Grada Pakraca.
- PIŠE: Pakrački List
- 1388
Općoj županijskoj bolnici Pakrac i bolnici hrvatskih veterana posljednjeg tjedna studenog uručene su u Ministarstvu zdravstva dvije službene potvrde i priznanja o zadovoljavanju kriterija kvalitete.
Najprije 21. studenoga su u Ministarstvu zdravstva objavljeni rezultati vanjske procjene pokazatelja DLI6 koji se provodi u sklopu Programa poboljšanja kvalitete i djelotvornosti pružanja zdravstvenih usluga vezano uz zajam Svjetske banke. Vrednovanje je obavljeno, osim u pakračkoj bolnici, još u 32 akutne bolničke zdravstvene ustanove u razdoblju od 29. svibnja do 19. srpnja 2019. godine. Na svečanosti u Ministarstvu predstavnicima bolnica (na stranicama Ministarstva ne kaže se koliko) uručena je potvrda o zadovoljavanju potrebnih kriterija uspostavljenosti sustava kvalitete zdravstvene zaštite, a primila je je i Ivana Žili, pomoćnica ravnateljice za kvalitetu.
Nadalje, 27. studenog Općoj županijskoj bolnici Pakrac i bolnici hrvatskih veterana uručeno je priznanje za uspješno provedenu reocjenu u programu „Rodilište-prijatelj djece“.
Program „Rodilište-prijatelj djece“ je globalna inicijativa Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a, u koju se Republika Hrvatska uključila 1993. godine s ciljem zaštite, promicanja i podrške dojenju, a pakračka bolnica je taj status prvi put dobila u studenom 2011. godine. Od tada ove godine je prvi put Ministarstvo obavilo ponovno utvrđivanje ocjene ispunjava li rodilište pakračke bolnice uvjete (10 stručnih i etičkih kriterija). Od 31 rodilišta u Hrvatskoj status i priznanje je dobilo deset, dok su ostala ili u postupku ili se nisu niti kandidirala.
Svečanoj dodjeli priznanja za obnovljen naziv „Rodilište-prijatelj djece“ u srijedu u Ministarstvu uz nazočnost državnog tajnika prim. Željka Plazonića, predstojnice Ureda UNICEF-a za Hrvatsku Regine M. Castillo, prim. Anite Pavičić Bošnjak, voditeljice Odjela za podršku dojenju Banke Humanoga mlijeka KBC Zagreb i dr. Sanje Predavec, voditeljice Službe za organizaciju primarne zdravstvene zaštite, predstavnicima deset rodilišta su uručena priznanja o obnovi naziva „Rodilište-prijatelj djece“: OŽB Vukovar i bolnice hrvatskih veterana, OB Zabok i bolnice hrvatskih veterana, OŽB Našice, OŽB Požega, OŽB Pakrac i bolnice hrvatskih veterana, OB Pula, OB „Dr. Ivo Pedišić“ Sisak, DZ Metković, OB Dubrovnik i OB i bolnice branitelja Domovinskog rata Ogulin.
- PIŠE: Pakrački List
- 1329
Prije osam dana na portalu, a dan kasnije i u novinama, objavili smo tekst „GLASNA RAZMIŠLJANJA: Trgu ime Slavonski banovac“ koji se odnosio na još neslužbenu inicijativu da se sadašnji Trg bana Josipa Jelačića nakon preuređenja preimenuje u naziv novca koji je u 13. stoljeću kao prva hrvatska kovanica kovan u Pakracu. Tada smo vas, nudeći neke od argumenta „za“ i „protiv“ pozvali da ideju komentirate na društvenim mrežama. Do danas se odazvalo 25 čitatelja pri čemu su samo dva negativna, jedan neutralan, a 22 pozitivna. Neki čitatelji iznijeli su i velike pohvale.
Što se tiče onog jednog, kojeg smo ocijenili kao neutralnog, čitatelj u njemu raspravu usmjerava na potrebu prikupljanja mišljenja od samih stanara koji bi time bili izloženi trošku promjene osobnih dokumenta. Dosadašnja praksa prilikom promjena imena ulica ili trga (primjer Trg Ivana Pavla II) u gradskoj upravi je bila takva da taj trošak snosi gradski proračun, a to se izrijekom kaže i u odluci sa zadnje sjednice vijeća prilikom imenovanja Ulice Alojzije Janković. Dakle ta dilema je otklonjena.
Kako ne bismo samo gradskim vijećnicima prepustili pravo da odlučuju o imenu glavnog gradskog urbanog prostora, ili kako bismo im u tome pomogli, zatražili smo mišljenje i struke te zamolili Jelenu Hihlik, ravnateljicu Muzeja grada Pakraca, Stjepana Benkovića, predsjednika Povijesnog društva Pakrac-Lipik, Danelu Vujanić, višu stručnu savjetnicu konzervatoricu za nepokretna kulturna dobra pakračkog ureda Konzervatorskog odjela u Požegi, Duška Kličeka, autora brojnih knjiga o pakračkoj povijesti, i dr. sc. Vijoletu Herman Kaurić, višu znanstvenu suradnicu u Hrvatskom institutu za povijest, bivšu pakračku srednjoškolku i autoricu knjige „Krhotine povijesti Pakraca“, najstudioznijeg istraživanja pakračke povijesti, da se uključe u raspravu. Ukratko, struka se izjasnila pozitivno, pri čemu posebno skrećemo pažnju na tekst dr. Herman Kaurić (oprema redakcijska) koja si je dala truda da i šire od samog naziva elaborira izgled tog, nazovimo ga, spomenika banovcu i samog budućeg izgleda trga. Vaše daljnje rasprave na društvenim mrežama su dobrodošle.
JELENA HIHLIK: Asocijacija na važan dio povijesti
Pozdravljam inicijativu da se novouređeni glavni gradski trg prozove Trg slavonski banovac. Trg kao najznačajnije, središnje mjesto grada trebao bi nositi upečatljivo ime koje bi sada mogli povezati uz vrlo značajnu činjenicu iz pakračke povijesti. Naime, Pakrac je grad u kojem se još u 13. Stoljeću kovao slavonski banovac, srebrni novac koji predstavlja vrh europskog kovničarstva i to u prvoj hrvatskoj kovnici novca. Upravo po ugledu banovca današnja moneta, uvedena u novoj hrvatskoj državi, nosi naziv kuna. Znači, Pakrac je grad u kojem se još u 13. stoljeću iskovala prva hrvatska kuna. Kako srednjovjekovne utvrde više nema bilo bi zaista zgodno zadržati u imenu trga, naziv slavonskog banovca koji upravo asocira na ovaj važan dio pakračke povijesti. Na taj način bismo mogli dodatno promovirati ovu značajnu povijesnu činjenicu i kroz nju dodatno prezentirati svoj grad. Osim toga, kroz povijest je ovaj trg, inače nastao ispred zidina srednjovjekovne utvrde, bio stotinama godina važno mjesto trgovanja i sajmovanja što predstavlja dodatni argument za imenovanje trga po novcu. Kada bi se ostvarili i planovi o budućem arheološkom parku na mjestu nekadašnje utvrde bilo bi zaista prigodno da i trg ispred ovog parka, koji će prezentirati razvoj Pakraca, dobije ime po novčiću kovanom upravo u toj utvrdi u jednom od najznačajnijih razdoblja razvoja grada.
DANELA VUJANIĆ: Dodatni značaj kovnici novca
Mišljenja sam da bi bilo dobro da se Trg bana Josipa Jelačića preimenuje u Trg slavonskog banovca. Budući da je u Pakracu bila prva kovnica novca, bilo bi dobro tome dati veći značaj, a tome bi pridonijelo preimenovanje glavnog trga u Trg slavonskog banovca. Baš zbog toga što će se na trgu nalaziti svojevrsna skulptura slavonskom banovcu, dobro je da baš ovaj trg nosi to ime. Gotovo svaki grad u Hrvatskoj ima trg ili ulicu bana Josipa Jelačića, tako da bi bilo dobro da Pakrac ima autentično ime glavnog trga.
STJEPAN BENKOVIĆ: Promjena bez političkih konotacija
Smatram da promjena naziva trga ne bi trebala predstavljati neki veći problem ako postoji konsenzus gradske vlasti i nema nekog većeg protivljenja građana. U prilog joj ide i sama činjenica da promjena nema političkih konotacija. Poznato mi je da grad već desetak godina brendira slavonski banovac kao svoju najveću prepoznatljivost, pa ovo shvaćam samo kao nastavak tog procesa. Osim toga, ako se ime uklapa u novi izgled trga onda je to još jedan argument za promjene. Imena ulica i trgova su se često mijenjala kroz povijest. Smatram da se pogriješilo prilikom prijašnjih izmjena imena ulica i trgova kada su, u nedostatku inspiracije i stručnosti, brojne ulice i trgovi nazvani ustaljenim hrvatskim povijesnim imenima koje nose i ulice brojnih hrvatskih gradova. Smatram da ovaj grad zaslužuje da se mnogo više ulica i trgova naziva originalnim, važnim osobama i događajima iz stvarno bogate pakračke povijesti. Nažalost, problem je što će promjena adrese ići na teret pojedinih građana, a tu bi na određeni način trebao pomoći sam grad. Ako se mene pita: za ili protiv, u nekom povijesnom i promidžbenom kontekstu odgovaram sa za.
DUŠKO KLIČEK: Jedinstveno i prepoznatljivo
Razmišljanje da se glavnom gradskom trgu dade novo ime - „Slavonski banovac“, mi se čini vrlo zanimljivim i po mnogo čemu opravdanim. Naime, to bi bilo jedinstveno i prepoznatljivo ime najljepšem gradskom trgu i posebno samo za Pakrac.
Time bi se, vjerojatno konačno, dio bogate pakračke povijesti nastavio vraćati na ulice ovog našeg lijepog grada. Povezano mi je to i sa arheološkim nalazima upravo na tom mjestu koji otkrivaju i potvrđuju našu prošlost.
Osim toga, vjerujem da takva imena neće biti podložna bilo čijim idejama ili uvjerenjima, kao što je sve to prolazila naša glavna ulica koja je bila nekako rezervirana za sve pakračke vlasti i velikane iz ideologizirane naše prošlosti.
Vjerujem da će i naši sugrađani prihvatiti ovu promjenu i da će u narednom vremenu u svakodnevnom životu i sami nadograđivati ovaj brend s kojim se trebamo ponositi.
DR. SC. VIJOLETA HERMAN KAURIĆ: Ideja dobra, sporna realizacija
Pomalo sam iznenađena što ste me se sjetili obzirom da je od promocije moje knjige o Pakracu prošlo 15-ak godina, nakon koje su prestali gotovo svi kontakti s mojim bivšim gradom, naravno izuzev onih osobnih, obiteljskih. Kako je Pakrac i dalje sporedna tema mojih istraživanja, moje mišljenje o preimenovanju Trga bana Jelačića u Trg slavonskog banovca manje je stručno, a više je osobno stajalište izgrađeno tijekom dugogodišnjeg bavljenja istraživanjem prošlosti i pokušaja implementiranja povijesnih saznanja u svakodnevni život.
Jedan od primjera pozitivne prakse u Hrvatskoj je i pokušaj povezivanja imena grada Pakraca s kovnicom slavonskih banovaca i samim banovcem, iako je postojanje same kovnice novca na prilično klimavim znanstvenim nogama. Fizički nalaz banovca na području grada nije sporan, tako da temelj priče o novčiću nije upitan. Dodatna znanstvena istraživanja bi osnažila ili opovrgla tvrdnju o kovnici, što bi se u oba slučaja dalo uklopiti u postojeći narativ o povijesti grada, dok će arheološka iskapanja koja se provode zadnjih nekoliko godina sigurno donijeti nove, zanimljive spoznaje o srednjovjekovnom Pakracu koji će cijelu priču učiniti još zanimljivijom. Zbog svega navedenoga, a i onoga što je do sada učinjeno na promociji Pakraca i banovca, smatram da ne bi bilo loše promijeniti ime gradskoga trga. Doduše, ako me sjećanje ne vara, tu adresu uglavnom imaju poslovni subjekti i gradske institucije, što bi njima znatno zakompliciralo život jer moraju mijenjati sve službene memorandume, dok bi utjecaj na život običnih gradana bio neznatan. Privremeno brisanje bana Jelačića iz registra pakračkih trgova, koliko god ono potrajalo, ne smatram tolikom preprekom jer je ban Josip Jelačić jedan od hrvatskih uglednika s najvećim brojem ulica i trgova prozvanih po njemu, ne samo u Požesko-slavonskoj županiji nego u Hrvatskoj općenito. Trg slavonskog banovca imao bi samo Pakrac, što bi bilo jedinstveno u Hrvatskoj, a vjerojatno i u svijetu.
Medutim, nekoliko drugih stvari smatram spornim u ovom cijelom projektu preuređenja trga na koje bih vam skrenula pažnju iako me niste pitali.
Prije svega, smatram da je beton posve neprimjeren odabir materijala za izradu replike banovca. Njegova cijena jest njegova najveća kvaliteta, ali obzirom da živim u Novom Zagrebu svakodnevno se susrećem s betonom i vidim njegovu promjenu izgleda nakon nekoliko godina, da ne kažem desetljeća, boravka na otvorenom. Ne razumijem zašto se išlo na tako megalomansku veličinu replike od skoro 3 metara, što je izuzetno skupo, umjesto da je planiran i napravljen manji odljev u kvalitetnom materijalu otpornom na atmosferilije. Kvalitetu materijala smatram važnom i zbog činjenice da će se banovac nalaziti u neposrednoj blizini kipa Vanje Radauša ,,Ranjeni borac‘‘, koji je vrhunsko umjetničko djelo, što god tko mislio o njegovoj simbolici.
I za kraj, nisam sigurna da razumijem viziju arhitekata prema kojoj su sva tri spomenika (Radaušev kip, banovac i spomenik braniteljima) zgurana na južnu stranu trga. Prema njima, sjeverna strana trga ostaje bez ikakvog spomenika, što mi se ne čini primjerenim, osim ako nije u planu postavljanje još spomenika. Moje (ne)stručno mišljenje je da je cjelokupni prostor dovoljno prostran i prozračan što daje izvrsnu podlogu da svaki od tri spomenika stoji zasebno, dovoljno daleko jedan od drugoga i tako blistaju u punom sjaju. Ali kao što rekoh na početku, to je samo moje mišljenje.
- PIŠE: Pakrački List
- 1001
„Biti in“ je elektronska brošura za osobe s invaliditetom nastala u suradnji KPD „Sloge“ i Grada Pakraca uz poticaj Zaklade „Slagalica“ iz Osijeka, a Dubravka Špančić, tajnica Sloge“ ju je predstavila sinoć u Hrvatskom domu dr. Franjo Tuđman uz nazočnost pakračke gradonačelnice Anamarije Blažević te predstavnika „Slagalice“ i Udruge slijepih i slabovidnih osoba Pakrac- Lipik.
Riječ je o, za sada, samo digitalnom izdanju u kojem se na 18 stranica objašnjavaju osnovni pojmovi vezani uz status invalidnih osoba, te institucije i način ostvarivanja raznih prava vezanih uz taj status koji se odnosi na zdravstveno i mirovinsko osiguranje, poticaje za zapošljavanje, ali i povlastice u javnom prijevozu i niz drugih prava za koje mnogi niti ne znaju. Takvim pristupom sigurno će, osim osnovnih saznanja o njihovim pravima, invalidnim osobama i njihovim obiteljima uštedjeti znatno truda i vremena u ostvarivanju prava i to je zapravo najveća vrijednost ovog vrlo korisnog vodiča kojeg građani od danas mogu pronaći na internetskim stranica KPD „Sloge“ i Grada Pakraca. Osim truda, ponajviše Dubravke Špančić, ali suradnika, zaposlenika pakračkih institucija koje se bave pravima invalidnih osoba i udruga s tog područja, brošura nije koštala nikoga ništa.
Dubravka Živanović iz Zaklade „Slagalica“, koja je podržala ovaj projekt, sinoć je na predstavljanju istaknula da oni i materijalno često pomažu projekte koji za cilj imaju pomoć u svakodnevnom životu osobama s invaliditetom, ali ih najviše veseli kada se s tim problemom bavi sama zajednica, a Pakrac je u tome dobar primjer.
Anamarija Blažević je zahvalila Zakladi na podršci, KPD „Slogi“ na uloženom trudu koji je rezultirao jednostavnom, prepoznatljivom i lokalno veoma upotrebljivom brošurom. Ona je podsjetila da smo u proteklih 25 godina od rata rješavali uglavnom njegove negativne posljedice, ali da je sada došlo vrijeme i da se bavimo raznim stvarima koje predstavljaju nadogradnju pri čemu je razbijanje raznih administrativnih barijera dio toga što pokazuje i slučaj iz njene prakse jer još uvijek u gradskoj upravi nisu došli do odgovora kako prioritetno, a zakonski regularno, zaposliti osobu s invaliditetom. Stanko Kovačić, predsjednik Udruge slijepih, ponovo je podsjetio na loš materijalni položaj osoba s invaliditetom u Hrvatskoj gdje postoje uglavnom samo papirnate odredbe koje se u praksi ne mogu pronaći naglasivši da je Slovenija nedavno o trošku proračuna zaposlila 90 asistenata za slijepe osobe.
Promocija brošure popraćena je projekcijom filma za djecu “Nevjerojatna priča o divovskoj kruški“.
