- PIŠE: Pakrački list
- 453
Početkom godine pisali smo o 2025. kao godini obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva. Hrvatski sabor proglasio je ovu godinu „Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva“ kao podsjetnik na ključne trenutke u povijesti hrvatskog naroda. Također iznijeli smo i do tada poznate podatke o obilježavanju 1000. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva 1925. godine u Pakracu kojih je bilo vrlo malo. Zahvaljujući jednom neočekivanom pozivu te ljubaznosti gospodina Zlatka Virca, u međuvremenu smo došli do članka iz Hrvatskog lista koji potvrđuje da je ova obljetnica prije stotinu godina u Pakracu, ipak bila obilježena iznimno svečano. Opis pakračke proslave počinje slikovitim opažanjem nepoznatog autora, koje zorno oslikava tadašnje političke okolnosti u gradu: „I u malom Beogradu svečanost ove historijske slave našla je odjeka u građanstvu u tolikoj mjeri kao nijedna svečanost do sada.“ Proslava je započela u subotu, 10. srpnja 1925., bakljadom u kojoj je sudjelovalo oko 2000 ljudi. Na glavnom trgu sudionike je pozdravio predsjednik priređivačkog odbora Josip Hojka.
Pakrac, stara razglednica 1922. godina
Povorka je prolazila gradom dok su se na okolnim brdima palili krijesovi, a prozore osvjetljavali lampioni, baklje i bengalska svjetla, stvarajući — prema riječima autora — „veličanstven izgled“. U nedjelju ujutro u gradskoj se šumici okupio „brojan narod“ i brojni izletnici koji su stvorili pravo narodno veselje uz tambure, gusle i harmonike. Oko šest sati formirala se velika povorka koja je, uz glazbu i grmljavinu topova, krenula gradskim ulicama. Nakon devet sati pristizali su i seljaci u narodnim nošnjama. U 13.30 ogromna povorka — predvođena glazbom, pakračkim i lipičkim vatrogascima, 26 seljačkih organizacija HSS-a, Hrvatskim sokolom iz Badljevine te drugim hrvatskim društvima — krenula je glavnom ulicom prema župnoj crkvi na svečanu pontifikalnu misu koju je služio presvijetli Rade Cerovski, apostolski protonotar. Poslijepodnevni program započeo je u 16 sati pokraj župne crkve. Nakon pozdravnog govora Josipa Hojke, Pjevačko društvo „Domoljub“ otpjevalo je Tomislavovu himnu, a glazba DVD-a izvela nekoliko koncertnih skladbi. Seljaci i građani zajedno su sudjelovali u narodnim igrama. Zahvaljujući dobroti vlasnika električne centrale Scheuera, perivoj je bio raskošno i besplatno osvijetljen, a posjetitelje je oduševio i bogat vatromet. Zabava je potrajala do duboko u noć, u ozračju veselja, reda i mira.
Ulica kralja Tomislava, Pakrac, stara razglednica
Autor napominje da dotad nijedna pučka proslava nije bila toliko posjećena te ističe da takva slavlja „služe pakračkim Hrvatima na čast i putokaz da i ubuduće s ovakvim kulturnim slavama nastave“. Ovo je dosad najvrjedniji poznati zapis o proslavi 1000. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva u Pakracu. O drugim oblicima obilježavanja poput spomen-ploča, preimenovanja ulica ili podizanja spomenika kralju Tomislavu, uobičajenima u mnogim hrvatskim gradovima — nema sačuvanih tragova. Upravo zato želimo dostojno obilježiti 1100. obljetnicu Hrvatskog Kraljevstva u Pakracu i nadoknaditi povijesne propuste. Program uključuje svečano otkrivanje spomen-ploče na zgradi Muzeja grada Pakraca, predavanje dr. sc. Trpimira Vedriša o kralju Tomislavu u Spahijskom podrumu te prigodnu izložbu u Kabinetu doživljaja Gradske knjižnice Pakrac.
Piše: Jelena Hihlik
Glavni gradski trg, Pakrac, stara razglednica
- PIŠE: Suzana Bartolić
- 3465
Na posljednjim gradskim vijećima Grada Pakraca i Lipika postavljena su neka od pitanja u vezi organizacije Komunalca d.o.o. i lipičkog Lipkoma koje smo sada doznali. Tema je takva da se ne može napisati u par rečenica i zaslužuje da se proširi u malo veći, zasebni članak kako bismo razjasnili sve nedoumice, ili barem dio, vezane uz njihov rad. Stoga smo održali razgovor s direktorom Komunalca d.o.o., Josipom Bišćaninom. Intervju smo održali kako bismo dobili jasnu sliku o trenutnom djelovanju Komunalca na području Pakraca, ali i o promjenama koje će nastupiti reorganizacijom poslova radne snage Lipkoma iz Lipika. Osim toga, zanimalo nas je i kako će funkcionirati Centar za gospodarenje otpadom Šagulje te cjelokupni sustav zbrinjavanja otpada nakon planiranog zatvaranja postojećih lokalnih odlagališta.
Malo za uvod, recite mi kada ste imenovani direktorom i koje su glavne djelatnosti Komunalca Pakrac?
Na mjesto direktora Komunalca imenovan sam sredinom 2018. godine od strane skupštine društva, odnosno gradonačelnice Pakraca i gradonačelnika Lipika, budući da je Komunalac u stopostotnom vlasništvu ova dva grada, svaki s jednakim udjelom od 50 posto. Od samog početka djelovanje Komunalca temelji se na kontinuiranom obavljanju komunalnih djelatnosti, a najveći dio našeg posla čini gospodarenje otpadom na području oba grada. Osim gospodarenja otpadom bavimo se upravljanjem višestambenim zgradama, obavljanjem dimnjačarskih usluga te održavanjem groblja. Trenutno održavamo groblja na području Pakraca, ali od 1. siječnja održavat ćemo i groblja na području Grada Lipika. Lipička su groblja prije desetak godina bila u našoj nadležnosti, pa taj posao za nas nije novost.
Koje sve djelatnosti Komunalca proizlaze iz zakonskih propisa?
Komunalne djelatnosti jasno su definirane Zakonom o komunalnom gospodarstvu. To znači da je točno propisano kojim se poslovima možemo baviti unutar sektora komunalnih djelatnosti. Sve djelatnosti koje sam prethodno naveo spadaju u tu kategoriju, osim upravljanja zgradama koje se smatra tržišnom djelatnošću.
Kako se trenutno zbrinjava otpad Pakraca i što će donijeti izgradnja CGO-a Šagulje?
Trenutno otpad prikupljen na području gradova Pakraca i Lipika odlažemo na odlagalište Crkvište, koje je u našem vlasništvu. Prema posljednjim geodetskim snimkama, to odlagalište ima preostali kapacitet za približno četiri godine. Nacionalni Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske predviđa izgradnju više Centara za gospodarenje otpadom, takozvanih CGO-a. Naše će područje pripadati pod CGO Šagulje.
Kada građani prolaze pokraj skretanja za naše odlagalište mogu vidjeti da su ondje već u tijeku određeni radovi, a riječ je o početku izgradnje pretovarne stanice. Ta se pretovarna stanica gradi isključivo u vlasništvu CGO-a Šagulje i Komunalac neće imati nikakvu ulogu u njezinom vlasništvu niti upravljanju.
Sustav će funkcionirati tako da ćemo mi, kao i do sada, prikupljati otpad od korisnika pred njihovim kućnim pragom. Razlika će biti u tome što prikupljeni otpad više nećemo odlagati na vlastitu deponiju nego ćemo ga u pretovarnoj stanici pretovariti u kontejnere koji će se zatim prevoziti u CGO Šagulje. Kada u potpunosti bude u funkciji, naša je obveza zatvoriti i sanirati našu postojeću odlagališnu površinu.
Ne znamo točnu visinu naknade koju će centar naplaćivati za preuzimanje otpada, ali na temelju prakse nekih drugih odlagališta pretpostavljamo da će naknada postojati i da vjerojatno neće biti mala. Centar će pokrivati iznimno široko područje — od Siska do Slavonskog Broda, uključujući nas i našu regiju.
Hoće li promjena sustava odvoza otpada značajno utjecati na troškove i cijene usluga?
Realno je očekivati da će do porasta troškova doći. Na primjer, do sada nismo plaćali naknadu za odlaganje otpada na vlastitom odlagalištu, ali smo za 2025. godinu obvezni platiti 30 eura po toni otpada odloženog na vlastitu površinu. Na prikupljenih cca. 2000 tona godišnje troškovi samo na osnovu navedene naknade rastu za cca. 60.000 eura, što je oko 10 posto prihodovne strane djelatnosti. Ta će se naknada po toni svake godine povećavati za 5 eura po toni, odnosno za 10.000 eura godišnje ukoliko se ostane na trenutno prikupljenim količinama. Tu je zatim i Uredba o visini minimalne plaće za 2026. godinu koja nas obavezuje i utječe na cijenu usluge. Sve ovo navedeno nije sadržano u trenutnoj cijeni usluge.
Sustav gospodarenja otpadom je kompleksan i bitno nadilazi ono što korisnici vide kao uslugu, pražnjenje kante u kamion. Uvjeti poslovanja u djelatnosti gospodarenja otpadom su sve stroži u svrhu zaštite okoliša, tu su naknade, osiguranja, bankarske garancije, ispitivanja procjednih voda i deponijskih plinova, zbrinjavanje otpada koji se ne odlaže na deponij (plastika, staklo, elektronički otpad, opasni otpad), sustavi izvještavanja, informatički sustav….Sve je to potrebno plaćati i/ili provoditi da bi mogli obavljati djelatnost gospodarenja otpadom, a takav sustav košta.
Važno je i za napomenuti da nakon provedenih usporedbi i analiza ukupno 31 sličnih pružatelja usluga (isključeni jadranski gradovi zbog razlika u sezoni kao i veliki gradovi), od Vukovara do Karlovca, Komunalac d.o.o. ima treću najnižu cijenu minimalne usluge i najniži fiksni dio usluge. U isto vrijeme nisam primijetio da je kvaliteta usluge kod nas niža nego u drugim područjima u svim bitnim stvarima.
Koliko će groblja Komunalac ubuduće imati u nadležnosti nakon preuzimanja od Lipkoma?
Dosad smo upravljali s dvadeset groblja na području grada Pakraca. Od sljedeće godine taj broj povećat će se na 42 pakračka groblja, a uz to ćemo preuzeti i 29 groblja s područja grada Lipika. Ukupno ćemo, dakle, upravljati sa 71 grobljem. Takvo povećanje opsega posla predstavlja znatan izazov, jer se broj groblja više nego utrostručuje.
Koji će biti najveći izazovi pri održavanju ukupno 71 groblja?
Održavanje groblja izrazito je sezonski intenzivno, osobito u proljetnim mjesecima, kada vegetacija počinje ubrzano rasti. U razdoblju od travnja i svibnja posao je osobito zahtjevan, jer je teško u kratkom vremenu obići sva groblja i obaviti prve cikluse košnje. U prosjeku godišnje odradimo između sedam i devet ciklusa košnje, taj broj varira ovisno o tome je li godina kišna ili sušna. Ako se dogodi niz kišnih dana, što se zna dogoditi, planovi održavanja se poremete, jer se groblja ne mogu kositi po mokrom terenu, a trava buja brže nego što se stigne pokositi. Upravo je to jedan od najvećih izazova koji će se dodatno osjetiti s povećanim brojem groblja, a sigurno je da će se i administrativni poslovi povećati značajno.
Uz sve to, nužno je osigurati i adekvatnu organizaciju radnika, rotaciju timova, raspored strojeva kako bi se groblja održavala u ujednačenoj kvaliteti. Pritom moramo voditi računa o tome da su groblja mjesta posebnog značaja, te da se od nas očekuje da ona budu uredna i primjereno održavana da ne dolazi do oštećenja grobnih mjesta itd. Stoga će, unatoč svim izazovima,naš cilj biti zadržavanje postojećeg standarda održavanja i pružiti uslugu koju građani s pravom očekuju i plaćaju.
Izazovi će, i među ostalim, biti velika geografska rasprostranjenost te potpuno različiti uvjeti rada na pojedinim lokacijama. Groblja na području Pakraca i Lipika nisu koncentrirana u jednoj zoni, nego su raspoređena po izrazito širokom području koje obuhvaća velik broj naselja i područja. Svako naselje na području grada ima groblje, a mnoga od njih i dva groblja. Sva ta groblja nisu jednako konfigurirana niti jednako zahtjevna. Neka imaju široke površine gdje se može raditi strojevima, dok su druga groblja smještena na teže prohodnim terenima, imaju vrlo uske staze i gusto raspoređena grobna mjesta, što zahtijeva isključivo ručni rad trimerima, te dodatnu pažnju kako se ne bi oštetilo grobne konstrukcije.
Hoće li biti potrebno povećati broj radnika i opreme?
Dio radnika ćemo preuzeti iz Lipkoma, što će biti velika prednost jer se radi o radnicima koji već dobro poznaju poslove održavanja groblja na području Lipika. Iako će nam to olakšati prijelaz, ukupno gledano taj broj ljudi neće biti dovoljan tokom sezone košnje te ćemo morati zapošljavati i dodatne radnike - sezonce za taj dio poslova.
Radnike u našoj firmi rotiramo ovisno o potrebama. Na primjer, prvi i četvrti tjedan u mjesecu skuplja se plastika i papir, dok drugi i treći tjedan ti radnici ne skupljaju otpad već idu na održavanje groblja. Dosad su 3–4 osobe, plus jedna na stroju, održavale 20 groblja. Prema informacijama, ista situacija je i u Lipiku, tako da ćemo uz njih, s ukupno 8–10 ljudi, održavati sva groblja. Nabavka potrebnih strojeva i alata su većinom jedinični troškovi, ali to je ono što nam je potrebno da bismo obavljali svoju djelatnost (trimeri, puhalnici, samohodne kosilice, mali vinogradarski traktor s malčerom). Strojevi, alati, transportna sredstva i zaštitna oprema su trošak Komunalca.
Hoće li zbog proširenja posla doći do povećanja cijena održavanja groblja?
Cijene održavanja groblja morat će se korigirati, ali ne zbog povećanja broja groblja koja se održavaju. Trenutna cijena zadnji put je mijenjana 2012. godine i od tada je ostala ista. U periodu od trinaest godina promijenile su se plaće radnika, cijene goriva, troškovi servisa alata i vozila, te svi drugi ulazni parametri. U takvim okolnostima održavanje iste cijene nije realno, jer djelatnost postaje neodrživa.
Mi smo svjesni da groblja zahtijevaju poštovanje, jer su to mjesta na kojima se nalaze naši pokojni. Upravo zato ne želimo dopustiti da kvaliteta usluge padne zbog nerealno niske cijene koja ne prati rast troškova.
Kako će reorganizacija utjecati na radnike Lipkoma, što mogu očekivati?
Svi radnici koji prelaze iz Lipkoma u Komunalac postat će dio našeg sustava, radit će prema našoj sistematizaciji radnih mjesta, imat će sva prava iz našeg kolektivnog ugovora i bit će potpuno integrirani u sustav Komunalaca. Nastavit će obavljati iste poslove koje su obavljali i do sada.
Hoće li gradovi vlasnici financirati dio troškova održavanja groblja?
Gradovi Pakrac i Lipik ne financiraju redovne troškove održavanja groblja, jer se ti troškovi u cijelosti pokrivaju iz prihoda Komunalca. To znači da Komunalac sve troškove rada – uključujući plaće djelatnika, režijske troškove poput potrošnje vode i električne energije, košnje, nabave alata, strojeva, goriva i ostale operativne troškove – financira isključivo iz svojih prihoda, tj. najviše od godišnjih naknada koje korisnici grobnih mjesta plaćaju, te iz ostalih prihoda koji proizlaze iz naših grobljanskih usluga.
Gradovi, kao vlasnici groblja, podmiruju investicijske troškove. To uključuje otkup novih površina za proširenje groblja i izgradnju npr. Staza, ograđivanje groblja, priključke vode i struje i sl. Sve što se odnosi na operativno održavanje i na svakodnevno funkcioniranje groblja u potpunosti ostaje u nadležnosti Komunalca. To je zakonski model koji je do sada funkcionirao, a tako će biti i ubuduće, s tim da će zbog povećanog broja groblja i opseg posla i troškovi rasti, ali će rasti i prihodovna strana kroz veći broj korisnika grobnih mjesta.
Drugim riječima, financijska odgovornost za održavanje groblja ostaje isključivo na Komunalcu, dok su gradovi zaduženi samo za investicijska i infrastrukturna pitanja.
Hoće li građani osjetiti promjenu tijekom prijelaza iz Lipkoma u Komunalac?
Građani u praksi ne bi trebali osjetiti nikakve značajnije promjene tijekom prijelaza sustava održavanja groblja s Lipkoma na Komunalac. Sam proces prijelaza bit će organiziran tako da se usluga kontinuirano nastavlja, bez ikakvih prekida ili zastoja. Iako je potrebno određeno vrijeme da se izvrši potpuni prijenos svih podataka o pokojnicima, korisnicima grobnih mjesta i njihovim kontaktima u naš informatički sustav, to neće imati utjecaja na samu uslugu bilo kakvog održavanja, zato smo i izabrali ovo zimsko vrijeme prelaska.
Bitno je napomenuti da će korisnici grobnih mjesta od 1. siječnja 2026. godine sve administrativne poslove (potvrde, ugovore, suglasnosti….) morati rješavati u Komunalcu.
Što se tiče fakturiranja godišnjih naknada, moguće je da će građani u prvoj godini prijelaza dobiti račune nešto ranije ili nešto kasnije nego prethodnih godina. Razlog tomu je isključivo tehničke prirode. Najprije ćemo izdati račune za pakračka groblja, a čim se u sustav u potpunosti prebace svi podaci iz Lipika, započet ćemo i s fakturiranjem računa za lipička groblja za 2026. godinu. No i ako dođe do pomaka od mjesec dana, to neće imati nikakav bitan negativan učinak za korisnike.
Što se samog održavanja tiče, radovi na košnji i uređenju groblja bit će usklađeni tako da oba grada, Pakrac i Lipik, budu održavana paralelno i u jednakim vremenskim razmacima. Kada vegetacija krene, u travnju, krenut ćemo s radovima istovremeno na području oba grada. Naravno, zbog velikog broja groblja nije realno očekivati da će sva biti pokošena prvog dana; neka će doći na red ranije, neka kasnije, ali sustav će funkcionirati jednako kao i do sada. Građani bi trebali vidjeti jednaku razinu usluge kao i prethodnih godina, a naš je cilj da prijelaz bude što manje primjetan te da održavanje groblja ostane uredno, pravovremeno i kvalitetno.
Hoće li Komunalac naslijediti dugove korisnika iz Lipkoma?
Neće. Lipkom će završiti sve poslove i dugovanja vezana uz 2025. godinu. Svi koji su eventualno ostali dužni, ostaju i dalje dužni Lipkomu, a ne Komunalcu.
Kako ocjenjujete rizike ovako velikog širenja poslovanja?
Svaka nagla ekspanzija nosi određenu razinu rizika, no smatram da nisu toliko veliki da bi ugrozili korisnike. U najgorem slučaju može se dogoditi da se trava pokosi nekoliko dana kasnije nego što je planirano. Ja osobno preferiram postepeni rast širenja poslovanja jer omogućuje bolju kontrolu i planiranje, ali s obzirom na okolnosti, sada moramo odraditi i ovako veliki korak. Trudit ćemo se da se prijelaz što manje osjeti, a da kvaliteta usluge ostane jednaka a ako je moguće i bolja.
Koja je glavna poruka građanima u svjetlu ove reorganizacije?
Naš cilj ostaje isti kao i do sada, a to je pružati uslugu koja je kvalitetna, pouzdana i prilagođena potrebama građana. Spremni smo saslušati svaku primjedbu, svaku sugestiju i svaki opravdani zahtjev. Ako građani uoče propust ili problem, rado ćemo ga ispraviti. Dugi niz godina prisutni smo na području oba grada i vjerujem da su korisnici naših usluga u najvećoj mjeri zadovoljni sa našim radom i uslugom koju pružamo, te neposrednim odnosom naših djelatnika prema korisnicima usluga. Nastojat ćemo održati standard koji smo imali i do sada, a gdje je moguće, i dodatno ga poboljšati.
- PIŠE: Suzana Bartolić
- 1090
Od danas u prodaji (u Suvenirnici Pakrac i u KTC-u) novi, 640. broj „Pakračkog lista“.
Najljepši i najsvečaniji mjesec u godini ponovno je stigao i pokucao na naša vrata. Kako godine prolaze, sve jasnije shvaćamo da nas najviše raduju one male, iskrene stvari, a to su sitnice koje ispune srce i dušu, poput dječje ručno izrađene čestitke ili pogleda punog uzbuđenja u ovo posebno doba godine.
Iako, kao i svi odrasli, zatrpani smo poslom, uspjeli smo popratiti brojne dječje koncerte, radionice, osmijehe te ponekad znatiželjne i zbunjene poglede. Nadamo se će to biti baš oni trenuci kojih će se djeca jednog dana sjećati i s osmijehom reći: „Kad sam bila mala, slikali su me u Pakračkom listu i imam dokaz koliko mi je tada bilo lijepo.“ Upravo zato sve, svaka institucija, svaka izgradnja i svako ulaganje trebaju biti usmjereni prema njima, jer sve to na kraju ostaje kao njihovo nasljeđe.
Ovaj prosinac obilježio je i Božićni sajam, koji je još jednom pokazao koliko veliko i humano srce ima Pakrac. Humanitarna akcija za mladu djevojku Paolu Želimorski ujedinila je građane i podsjetila nas na snagu zajedništva. Nažalost, istovremeno smo svjedočili i jednom od razočaravajućih činova – uništavanju drugog oblika života, nedavno posađenih sadnica koje nikome nisu učinile ništa loše.
Kao građanka Pakraca, teško mogu razumjeti što se takvim postupkom željelo postići. Uništene mladice nemaju veze s politikom, strankama, rasom, spolom ni godinama, one simboliziraju ljepotu i ljubav prema gradu Pakracu, nešto što je, čini se, u ovom slučaju izostalo.
Ipak, važno je osvrnuti se i na pozitivne događaje koji su obilježili ovaj mjesec. Dodijeljen je udvostručeni iznos potpora malim i srednjim poduzetnicima, postavljena je nova ploča povodom obilježavanja 1100. godina Hrvatskog Kraljevstva kao trajni spomen na kralja Tomislava, otvoreni su novi trgovački centri, a Pakrac je dobio i svoju roboticu Tonku. Njezin dolazak potaknuo je različita razmišljanja o brzom tehnološkom napretku, no unatoč svemu, ostaje činjenica da su ljudi, naši sugrađani, ti koji svakodnevno nose grad, obavljajući brojne uloge i čineći zajednicu živom.
Na kraju, Pakrački list i ova mala, ali predana redakcija, koja se trudi biti prisutna među vama i bilježiti svakodnevne trenutke, želi vam sretan, miran i blagoslovljen Božić te uspješnu novu 2026. godinu. Neka to bude vrijeme novih želja, odluka i otvorenih vrata, jer na kraju, dobro se uvijek dobrim vraća.
- PIŠE: Suzana Bartolić
- 1013
U poslijepodnevnim satima u prodaji (u Suvenirnici Pakrac i u KTC-u) će biti novi, 639. broj „Pakračkog lista“.
Tragovima sjećanja
Početak mjeseca započinje blagdanom Svih svetih, koji nije samo običan dan kada se prisjećamo svih onih kojih više nema. To je dan koji kao da se razlije po cijelom mjesecu, sve do 18. studenog, kada kulminira u Danu sjećanja.
U tom razdoblju prolazimo pored ljudi s nekom tihom nervozom, stegnuta želuca i tmurnih misli koje nas vraćaju na porušene gradove i nedaće koje je donio rat. Tipičan jesenski krajolik kao da s nama suosjeća, ogoljenih grana i uvelog lišća, stvarajući atmosferu zamišljenosti.
To je vrijeme kada sve generacije, od najmlađih do najstarijih, uče i podsjećaju se kako zahvaliti Bogu na svim našim braniteljima i prisjetiti se njihove žrtve, kojoj dugujemo sve što danas imamo.
Tome svemu se često pridruži i vrijeme južine, koje nas dodatno iscrpljuje te postajemo bezvoljni, umorni i nekako teži sami sebi, kao da i priroda i čovjek zajedno nose isti teret.
A onda, s prvim snijegom, kao da se opere svo to sivilo i pruži nam se nova nada u veselje nadolazećeg predbožićnog razdoblja. Krajolik ponovno oživi, a dječji smijeh i zimska idila probude u nama nostalgiju za danima kada smo i sami bili djeca.
I ponovno, sve ono teško i bolno spremimo u kut, zapakiramo ga do neke sljedeće prilike, iako znamo da taj paketić uvijek ostaje s nama, nevidljiv, ali prisutan.
Unatoč svemu, i dalje je lijepo vidjeti da postoje dobre duše spremne pomoći koliko god mogu. Tako je i naš javni bilježnik, koji svake godine donira dar u predblagdansko doba, ove godine darovao dar vrtiću Maslačak pri čemu su si obnovili dio namještaja.
Gradonačelnik Tomislav Novinc uputio je zahvale našim vrijednim sportašima koji su svojim radom i trudom postigli zavidne rezultate.
Kao tema broja, Mjesec hrvatske knjige proslavljen je u novim prostorima Spahijskog podruma, gdje je Gradska knjižnica nagradila svoje najčitatelje u nekoliko kategorija, potičući time ljubav prema knjizi i čitanju.
Kad se voli ono što se radi, ništa nije teško. Uz mnogo truda, strpljenja i vremena, svaka mala zahvala i jedno iskreno „hvala“ vrijedi više nego što se na prvi pogled čini. Takvi trenuci daju smisao svemu.
Sve ove male, ali značajne geste podsjećaju nas da zajedništvo i dobrota još uvijek čvrsto žive među nama. Upravo u tim trenucima shvaćamo da, unatoč tami i bezvolji koju donose siva razdoblja, uvijek postoji svjetlo koje nas vodi naprijed.
- PIŠE: Pakrački list
- 582
Piše: Marijan Lukić - Luky
... u vrelini ljeta sam, središnji dio kolovoza u jutarnjim satima i hladovini sobe mami uspomene na jednu kratku proljetnu vožnju motorom i šetnju po prirodi do još jednog spomenika naše kulturne baštine. Naime, iznad naselja Brestovac nadomak grada Požege, na sjevernim obroncima Požeške gore sagrađena je u srednjem vijeku obrambena kula. Čuvala je ulaz u Požešku kotlinu tijekom vremena haranja osmanlija našim krajevima u 14. st. Utvrdi se do zadnjih vikend kuća prilazi asfaltiranom prometnicom, a potom nekih pola kilometra strmijim makadamom do spomen doma jedne požeške postrojbe, tj. lovačke kuće Kuzma. Kuća je zatvorena, može se odmoriti u sjenici na postavljenim klupama oko zidanog roštilja. Od tog mjesta uspon nastavljam blaže strmim makadamom te na kraju gotovo ravnom šumskom stazom. Markacija odlična. Zemljopisne koordinate: Širina: 45.2991180; Dužina: 17.5756250.
... tvrda makadamska staza mjestimično prelazi u skliski polublatni šumski put. Lijevo i desno su tragovi rušenja trupaca. Ponovno se susrećem kao i putem do Dobre kuće s posjećenom šumom i pripremljenim trupcima radi izvoza drvne građe i uvoza raznog "IKEA" namještaja. Tek jedan traktorist "motorkom" remeti moje misli i zvukove prirode pripremajući "metrice" za ogrjev.
... kulu su nakon osvajanja koristile i same osmanlije za svoje posade, a nakon što su napustili naše krajeve, kula prelazi u zagrljaj neminovnosti zuba vremena. Putem objektivom lovim razne kukce, bilje i ostale zanimljive mi kadrove. Nalazim i putokaz do Maksima. Obilježena je to planinarska staza do Maksimovog hrasta, druge najviše točke na Požeškoj gori. Dominira okolinom na 614 mnv. AI još dodaje: popularnost je stekao zbog povezanosti s hajdukom Maksom Bojanićem, koji je u 19. stoljeću djelovao na tom području. Na vrhu se nalazi geodetska piramida i telekomunikacijski odašiljač. U blizini vrha, oko 100 metara prema istoku, nalazi se izvor i otvoreno lovačko sklonište. Ruševini (kuli) nalazim razne nazive: Turski grad, a ponegdje je upisan na različitim kartama kao Grad, Gradina ili Dolac.
... nogom pred nogu pješačim do cilja - Dolačkog grada odnosno ostataka njegove osmerokutne kule. Građena je neobrađenim kamenom mjestimično do debljine zidova i jednog metra, a učvršćivani su vapnenačkim vezivom. Kao i svim takovim utvrdama, kulama i gradovima, tijekom minulih stoljeća su im se mijenjeli vlasnici. Prvi spomen je zabilježen u darovnici kralja Ljudevita II sinovima Franje Deželića iz 1525. godine. U zapisima ostaju zabilježeni vlasnici obitelji Bresztolc (Brestovački) te potom Desswffy (Deževići) Cernički. Svojevremeno su ga rabili Franjo barun Trenk i njegovi panduri koji je grad navodno naslijedio od svoga oca.
... nakon nekih tridesetak minuta prateći markacije od mjesta gdje sam ostavio motor dolazim do kule. Nemarno posječena stabla oko kule uneređuju pogled i doživljaj. Ostavljeno je nakon sječe stabala i ovdje puno granja, cjepanica, razlomljenog drveća. Neuredno, zapušteno, jadno. Šumski harač!
... impresivno je vidjeti očuvani drveni okvir vrata na jednoj bivšoj etaži. Vrlo čest motiv u objektivu planinara i svih posjetitelja. Svaka čast stolaru, hrastu i prirodi koja ga je djelomično očuvala. Kao stvoreno za neke slavonske Romea i Juliju.
... nemarno je i nepromišljeno uzidana ploča "društva za povjesnicu"! Moglo je to biti i ljepše riješeno. Negdje u podnožju brda, s puno više podataka. Ovo je ružno, kao grobni spomenik! I nije ovdje jedina postavljena ovakva rugobna ploča istog društva za povjesnicu. Ima ih i po još nekim lokalitetima. Obilazim dalje oko ruševine kao mačak oko slatke kaše.
... u jednoj rupi nalazim plastičnu bocu te i ja ostavljam svoje sitnice za spomen na svoj obilazak. Sin Domagoj mi je pričao kako je to igra Geocaching. Zaigrao sam na neki način i ja ostavljajući pisanu poruku i naljepnice kluba. Nepotpuna igra! Naša zemlja obiluje prirodnim ljepotama, kulturnim i povijesnim nasljeđem, krasotnim lokacijama koje treba istražiti. Cilj igre je postaviti negdje spremnik s nekim predmetom. Zabilježiti GPS podatke o lokaciji spremnika te navesti uključene u igru u potragu. Potražite spremnik pomoću GPS uređaja ili smartphona. Ostavite svoj predmet i poruku. Neka i drugi uživaju igrajući se. Nadam se kako sam dobro objasnio.
... poziram svom objektivu unutar ruševne kule te je ubrzo ostavljam tako u proljetnu snu. Nastavljam dalje prema Požegi! Pozdravljam Vas sa sjetom i sjećanjem na svoje prošle objave u tiskanom formatu Pakračkog lista.
Izvori: https://visitslavonia.hr/istrazi-dozivi-i-uzivaj/povijesna-bastina/dolacki-stari-grad/
https://hpdgojzerica.hr/2021/04/18/maksimov-hrast-dolacki-stari-grad-18-04-2021/
- PIŠE: Pakrački list
- 1294
Prije dvije godine naš je muzej posjetio Filip Vojvodić, tada učenik sedmog razreda osnovne škole iz Brestovca kod Požege, a danas učenik naše srednje škole, smjer Medicinski tehničar. U pratnji svoje majke, Filip nam je tada rekao da se i sam bavi kolekcionarstvom, posebno prikupljanjem predmeta iz razdoblja Domovinskog rata.
Nakon tog prvog susreta prošlo je neko vrijeme, a Filip nas je ponovno kontaktirao s prijedlogom da muzeju daruje predmete poginulog hrvatskog branitelja Karla Vranješevića iz Orljavca, koje je dobio od njegove majke, gospođe Nevenke Vranješević. Donacija je odmah pobudila naš interes te smo, zahvaljujući Filipu i njegovoj majci, uspostavili kontakt s gospođom Nevenkom, koja se rado odazvala našem pozivu i posjetila muzej. Tom prilikom donijela je i dodatne predmete i fotografije, koje možete vidjeti na sljedećim fotografijama. Karla osobno nismo poznavali, no zahvaljujući njegovoj majci, saznali smo više o njegovu životu.
Rođen je 22. svibnja 1972. godine u Garešnici, a djetinjstvo je proveo u Orljavcu, gdje je završio osnovnu školu. Bio je izvrstan učenik, zaljubljenik u školu, nogomet i putovanja. Često je govorio kako je Slavonija najljepši kraj na svijetu te je sanjao da će je jednog dana gledati iz zraka – želio je postati pilot. Nažalost, ta mu se želja nije ostvarila. Srednju ugostiteljsku školu završio je u Slavonskom Brodu. S početkom Domovinskog rata dragovoljno pristupa 123. požeškoj brigadi Hrvatske vojske. Oko Božića 1991. godine ranjen je u Španovici, a majka ga je posljednji put vidjela 1. siječnja 1992. godine, na sprovodu njegove bake Margarete. Karlo Vranješević poginuo je kao dragovoljac na bojištu u istočnoj Posavini 15. svibnja 1992. godine, samo tjedan dana prije svog 20. rođendana. Pokopan je na mjesnom groblju u Orljavcu. Posthumno je promaknut u čin časničkog namjesnika te odlikovan Spomenicom Domovinskog rata i Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana. O priči mladog Karla pisali smo u časopisu Vojna povijest, a sada i u Pakračkom listu, želeći izraziti duboku zahvalnost njemu i svim mladim ljudima koji su dali svoje živote za slobodu i obranu Republike Hrvatske. Nažalost, mnogo je ovakvih priča koje možda nikada neće biti ispričane – zato nam je zadaća sačuvati svaku uspomenu i prenijeti je budućim generacijama.
Piše: Mario Tušek
Slika 3. Gospođa Nevenka Vranješević u posjeti Muzeju vojne i ratne povijesti prilikom donacije predmeta poginulog sina Karla.
Slika 4. Posljednje pismo koje je gospođa Nevenka dobila od svog sina s ratišta, dok je još bio u zapadnoj Slavoniji ( Španovica i područje oko Šumetlice ).
Slika 5. Hrvatskim braniteljima Damiru Rukelju, Vilku Knezoviću i Karlu Vranješeviću, u centru Orljavca, postavljena je spomen ploča kao trajno sjećanje na ovu trojicu hrvatskih branitelja iz Orljavca koji su svoje živote položili na oltar domovine.
Slika 6. Jugoslavenska kaciga model M59 koju je tijekom Domovinskog rata nosio Karlo Vranješević. Ovaj model kacige su na početku rata nosili mnogi branitelji, do nabave ostalih modela kaciga ( američke, DDR, ruske, poljske…) kada bi ovaj model napuštali. Često su se kacige ovog modela bojale u maskirne bojne, obavezno se skidala zvijezda petokraka ( kao na slici ) ili se preko nje lijepila naljepnica s hrvatskim grbom.
Slika 7. Transportna borbena torba, šatorsko krilo i torbica za okvire i pribor puške ( RAP – rezervni alat i pribor ) koje je tijekom Domovinskog rata nosio Karlo Vranješević.
Slika 8. Lovački opasač za nošenje patrona, kojeg je tijekom Domovinskog rata koristio Karlo Vranješević.
Slika 9. Stražnja strana majice koju je gospođa Nevenka Vranješević dobila na poklon 2021. godine, prigodom obilježavanja 30 -e godišnjice ustroja 63. A samostalne bojne Požega čiji je pripadnik bio i njezin sin.
Slika 10. Kao spomen na svog igrača, poginulog u Domovinskom ratu, Nogometni klub „ Mladost „ iz Pavlovaca, dao je izraditi dres s Karlovim prezimenom na leđima te su ga poklonili njegovoj majci Nevenki, a ona nama u muzej kao trajni spomen na svog sina.