piše: Duško Kliček
Pakrac je, vjerojatno, prema broju stanovnika, u vrhu Hrvatske po broju velikana hrvatskog glumišta koji su rođeni u tom našem tako malom gradu.
Naime, osim Svena Laste (rođenog 1925. godine) i Žarka Potočnjaka (1946.) poznatih glumaca i likova iz mnogih TV serija i filmova koji su rođeni u Pakracu, i Dubravka Gall, glumačka diva, filmska, kazališna i televizijska glumica, je životni put počela u Pakracu.
Na to je podsjetio Kruno Gall iz Osijeka, Dubravkin brat po ocu, koji nam se javio, pročitavši ime svog oca Božidara u posljednjem Zborniku Povijesnog društva Pakrac - Lipik u tekstu o društvenom životu u pakračkom prigradskom naselju Pilana. Kako je napisao, nije našao ništa što već nije znao o svom ocu Božidaru, ali je još jednom potvrdio već poznate mu stvari.
Dubravka na početku glumačke karijere
U glumačkoj eliti Hrvatske
Božidar i Ljubica, roditelji Dubravke, su bili službenici u „Slavexu“ u Pakracu. Vjenčali su se 1929., a u lipnju 1930. rođena je kćerka Dubravka. Nakon 5-6 godina rastali su se. Dubravka je bila kod majke, a kad je ona zbog posla otišla u Zagreb bila je kod bake i ujaka.
Godine 1945. odlazi majci u Zagreb, gdje se nakon pakračkih glumačkih početaka, opredijelila za glumu. Odmah je primljena u prvu generaciju novoustanovljene Zemaljske glumačke škole (od 1950. godine Akademija za kazališnu umjetnost), koju završava 1948. godine u klasi Tita Strozzija.
Božidar i supruga Ljubica Štantejsky
Nakon školovanja nastupa u brojnim filmskim i kazališnim ulogama. Postajala je sve više tražena. Kazališna scena trebala je takvu vrstu glumice. Bila je mlada atraktivnog izgleda, izrazito blond kose. Od šezdesetih godina prošlog stoljeća, pa sve do umirovljenja, stalna je članica drame Hrvatskog narodnog Kazališta u Zagrebu. U svojih gotovo pola stoljeća glumačkog života odigrala je više desetaka uloga u svjetskom i domaćem repertoaru, a nastupala je ina Dubrovačkim ljetnim igrama. Utjelovila je likove i junake u predstavama na djelima klasika dramske literature: Shakespearea - Hamlet, Kralj Lear, Goldonija - Ribarske svađe, Gogolja - Revizor, Čehova - Višnjik, Shawa - Đavolov učenik… U hrvatskom repertoaru glumila je u Ogrizovićevoj Hasanaginici, Krležinoj Ledi, Budakovoj Mećavi, Marinkovićevim Kiklopu, Inspektorovim spletkama i Pustinji…
Glumila je u filmovima „Tri Ane“ B. Bauera, „Depsu“ A. Vrdoljaka, „U mreži“ B. Stupice, „Donatoru“ V. Bulaića…
Televizijski gledatelji pamte je iz drama i serija koje su režirali A. Marti, I. Hetrich, Z. Bajsić…
Dubravka Gall - Oreščanin imala je dva supruga: Josipa Depola, književnog kritičara i drugog supruga dr. sci. Marka Oreščanina, doktora znanosti - ginekologa. Umrla je 16. listopada 2008. godine u Zagrebu u 79. godini života.
U predstavi pakračkog gradskog kazališta. Božidar sa šeširom (drugi s lijeva) i kćerka Dubravka kao djevojčica
Božidar Gall, glumac i nogometaš
Ostavio je trag u kulturnom i sportskom životu Pakraca od 1928. pa do 1943. godine. Bio je vrstan igrač i jedno vrijeme tajnik Nogometnog kluba „Hajduk“ („100 godina NK „Hajduk“ Pakrac, D. Kliček 2019.). pa je zbog zasluga za razvoj nogometa u Pakracu dobio 1958. godine, 15 godina nakon odlaska iz Pakraca, priznanje Bjelovarskog nogometnog podsaveza.
Nakon što je na Pilani osnovan Radnički omladinski športski klub (ROŠK) „Sloga“, uz nogometnu, biciklističku i planinarsku sekciju osnovana je i glumačka koju je vodio Božidar Gall, a u kojoj je bila i njegova kćerka Dubravka. Sekcija je izvodila kratke igrokaze - skečeve prije čajanki (prema sjećanjima Franje Kličeka, jednog od osnivača ROŠK „Sloge“, i Dragutina Krimera).
Uz dramsku sekciju na Pilani, otac i kćerka Gall bili su i članovi Gradskog amaterskog kazališta u Pakracu, o čemu svjedoče i fotografije.
Božidar je rođen 1901. u Zagrebu u, za ono vrijeme, obitelji višeg srednjeg staleža. Nakon 6 razreda realne škole polazio je kadetsku školu austrougarske mornarice u Boki Kotorskoj i ostao još tri godine u Jugo mornarici do 1921. godine. Nakon toga školovao se na privatnoj trgovačkoj školi i našao posao u drvnoj industriji kao privatni činovnik. Radio je na pilanama u Turopolju i Slavonskom Brodu gdje je stekao znanja i iskustvo u toj grani gospodarstva u kojoj je radio do umirovljenja. Godine 1928. dolazi zbog posla u Pakrac u „Slavex“ ili Pilanu, gdje je dobio i stan. Oženio je Ljubicu Štantejsky čiji su roditelji bili Marija (rođena Kalkus) i Vojteh, soboslikar po zanimanju, prvi predsjednik „Češke besede“ iz Prekopakre, režiser, glumac i slikar. Razveli su se 1935. godine.
U braku s drugom ženom, Vilmom Bakač, rođeni su Ljerka (1941.) i Božidar (1940.) također u Pakracu, a kršteni u crkvi Marijina Uznesenja.
U Pakracu je Božidar imao vrlo široki krug prijatelja, kako među uglednim građanima tako i među pilanskim i šumskim radnicima. Bio je uvijek elegantno odjeven, pakrački „dendy“, poznat po čašćavanju u društvu u kavani ili u klijetima. Početkom 1943. odlazi s obitelji u nešto mirniji Sl. Brod, a 1944. u Zagreb.
Nakon Drugog svjetskog rata i posebno u mirovini nastavio je veze s Pakracom s obiteljima Josipa Kordića, limara, činovnika Kolomana Krimera i Johana Rohrbachera … dolazeći povremeno u Pakrac, obnavljajući uspomene iz lijepog dijela pakračke mladosti.
