Tržište elektro automobila postaje neizbježan način prijevoza sutrašnjice i time se pobuđuje svijest potrošača o samoj kupovini istog. Istovremeno, koliko je manje predrasuda i nepoznanica po tom pitanju toliko ćemo se lakše odlučiti na ulaganje, koje se do prije samo desetak godina običnim smrtnicima s prosječnom dubinom džepa činilo tek kao sanak pusti.
Svjedoči tome i trend kupnje električnih vozila u Hrvatskoj koji je u porastu, a osim ekološke osviještenosti pojedinca, jedan od važnijih razloga svakako leži i u kvalitetnim financijskim poticajima prilikom ostvarivanja takve kupnje, konkretno u vrlo popularnim potporama Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji godinama nude sufinanciranje u visini i do 40 posto ukupne vrijednosti vozila. S državne razine gledajući sve se događa s ciljem poticanja čišćeg transporta odnosno korištenja energetski učinkovitih vozila kako bi se zaštitio okoliš te smanjila emisija štetnih plinova koja je prešla i one gornje tolerantne granice.
Prema javno dostupnim podacima na hrvatskim je cestama u masi od 2 milijuna registriranih cestovnih vozila evidentan porast električnih i hibridnih vozila. Od 2012. godine kad je bilo zabilježeno samo 13 električnih automobila, brojka se popela na danas obećavajućih 860. Dodamo li tome sve popularnija hybrid vozila, koja koriste kombinirani električni i benzinski pogon, lako je zaključiti da kolektivna ekološka svijest u Hrvata raste, barem što se prometne problematike tiče.
Spustimo li priču na lokalnu razinu, konkretno u Pakrac, vidjet ćemo da se i u malim sredinama stvari pomjeraju s mrtve točke. O motivima da s klasičnog vozila s unutarnjim sagorijevanjem pređe na ekološki prihvatljivo električno vozilo razgovarali smo s našim sugrađaninom Vinkom Saletom iz Pakraca, jednim od prvih vlasnika potpuno električnog vozila. Saleta već drugu godinu vozi VW E-up koji za pogon troši samo struju, a evo i razloga zašto je kupnja takvog vozila u njegovom slučaju bila gotovo pa neizbježna.
Vinko: U obitelji imamo dva električna auta, planiramo i treći
„Pošto sam elektrostruke radio sam davno u Končar lokomotivama pa sam praktično upoznat s razvojem električnih vozila još tamo od 1986. godine. Odlučio sam se 2018. godine za kupnju VW Up-a (60 kw/82KS) koji je ukupno koštao 205 tisuća kuna, a pritom sam koristio poticaje Fonda u iznosu 80 tisuća kuna što je moj trošak spustilo na 125 tisuća. Postupak kandidiranja na natječaj Fonda tada je bio takav da su kupci, nakon prikupljanja natječajem propisane dokumentacije, istu osobno slali poštom i čekali rješenja o prihvatljivosti. Nakon toga sam uplatio kompletan iznos, a Fond mi je nakon mjesec dana vratio ugovoreni poticaj. U mom slučaju to je ispoštovano u rokovima“, prepričava Saleta.
O nekakvom ekonomskom prosperitetu u priči s električnim vozilom Saleta kaže da ga je lako usporediti s benzincem koji umjesto 7 ili 8 litara troši samo 1L/100 km, tj. trošak struje na pređenih sto kilometara je od 8 do 10 kuna. U ukupnu računicu valja ukomponirati i amortizaciju baterije koja ima garanciju 10 godina, a izmjena košta 6 do 7 tisuća eura. Teoretski doseg njegovog VW Up – je 150 kilometara, a puni ga priloženim punjačem većinom na običnu kućnu šuko utičnicu. Do punog kapaciteta baterije treba mu 5 do 6 sati punjenja koje odrađuje noću na niskim tarifama. Račun za struju stoga mu je porastao za nekih dvjestotinjak kuna.
Oduševljenje automobilom Vinko je prenio i na kćerku Vinku odnedavno vlasnicu novog „strujića“, Škode CITIGOe iV. Uz korištenje Fondovih poticaja Vinku je automobil s automatskim mjenjačem snage 61kw/83 KS dosega 250 kilometara u konačnici izašao nešto više od 10 tisuća eura.
Iskustva s kvarovima električnog automobila naš sugovornik gotovo da i nema. „Ako se nešto eventualno dogodi, nema tu popravljanja. Auto se ne smije „šlepati“ zbog elektro motora, a preostaje ga samo otpremiti na servis. Koji? Ha… samo u AC Zubak u Gorici ili u Osijeku“, tvrdi Saleta. Naši lokalni servisi mogu eventualno popravljati mehaničke kvarove poput kotača, kočnica i sl. Ostalo su, kaže, kompaktni moduli koji se ne diraju.
„Godišnje pređem oko 20 tisuća kilometara. Većinom vozim gradske relacije pošto imamo pčelinjake u okolici pa nemam problema s dometom vozila i trajanjem baterije. Nemam problema niti s međugradskom vožnjom jer već postoji dovoljno punionica da se može bez problema stići do Zagreba ili Jadrana. Diljem Hrvatske svakodnevno niču javne punionice raznih brzina i snage. Većinom su besplatne, što također nije zanemarivo. Čitam da će osim nedavno postavljene u Lipiku, za koju sam osobno agitirao kod gradonačelnika Kasane, uskoro biti jedna slična i u Pakracu“, najavljuje nam naš sugrađanin i dodaje da bi bilo dobro uvesti jednu bržu, poput one u Požegi koja bateriju vozila napuni do 98 posto za samo 17 minuta.
Punionica na parkiralištu Hotela Pakrac
Potvrdu o tome potražili smo u pakračkoj gradskoj kući odakle doznajemo da je u tijeku projekt koji bi do kraja ljeta trebao rezultirati punionicom na parkiralištu između stare Gimnazije i Hotela Pakrac. Ona će po svemu sudeći ipak biti prosječne snage 22 kw, brza po vokaciji. Takva punionica bateriju automobila napuni za 4 do 5 sati. Projekt punionice za električne automobile ukupne vrijednosti nešto više od sto tisuća kuna financira Grad Pakrac uz 40 posto poticaja FZOEU.
Osim strogo električnih automobila po Pakracu se može susresti i nekoliko klasičnih hybrid vozila, većinom iz Toyotine serije. Iako ih nije moguće puniti strujom iz vanjskog izvora klasični hibridi itekako dobro iskorištavaju električnu energiju za pogon. Struja se generira prilikom kočenja i radom klasičnog motora te se pohranjuje u bateriju i koristi pri kretanju, jakom ubrzanju ili pri blagoj ujednačenoj vožnji. Zato je i njihova potrošnja izuzetno mala. U gradu će klasični hibridi trošiti osjetno manje od dizelaša, a u kombiniranoj vožnji će ta potrošnja biti na razini dizelaša. Još jedna prednost je da kod klasičnog hibrida ne morate razmišljati o punjenju auta. Također, pokazali su se vrlo izdržljivima. Nerijetki hibridi su već prevalili više od 500.000 kilometara bez većih kvarova. Također vrlo su mirni i tihi u radu ne pretjerujete li s gasom.
Goga: Hybridna Toyota je tih, pouzdan i mali potrošač
Hybridi posjeduju automatski mjenjač za prijenos i naročito su omiljeni kod mlađih vozača. Mi smo o razlozima kupnje, ali i o iskustvu vožnje takvog automobila iz ženske perspektive, porazgovarali s Gogom Radmilović, liječnicom fizikalne medicine i rehabilitacije iz Pakraca, vlasnicom hibridne Toyote CHR.
„Nakon što sam postala majka, nisam više imala potrebe za autom od 200 konja kakav sam prije posjedovala. Niti mi treba, niti ga prema strogim prometnim ograničenjima imam gdje voziti. Odlučila sam se stoga za testnu vožnju hybrida i ostala oduševljena. Pri kupnji nisam koristila klasične poticaje Fonda, ali sam kao određeni poticaj dobila popust 25 tisuća kuna za hibrid vozila. Izašao me u konačnici 205 tisuća kuna sa sniženjem. Automobil ima dosta dodatne opremu i izuzetno je tih. Priznajem da se pri kupnji nisam vodila samo tehničkim performansama, jer sam više vizualni tip pa sam pozornost posvetila i izgledu vozila koje je stvarno ugodno oku. Dvojila sam između VW Tiguana i Toyote i odlučila za ovaj sportski terenac“, kaže Goga i dodaje da niti razlika u potrošnji goriva nije zanemariva, ali i to da je trebalo kratko vrijeme za usvojiti optimalan način vožnje kako bi potrošnju svela na minimum. Ukupna je od 3,2 litre do 4,5 litre na 100 kilometara. Naravno, to se ne odnosi na življu vožnju autocestom. S obzirom na to da trenutno radi više strukom povezanih poslova po cijeloj Slavoniji, što podrazumijeva dosta putovanja, stavka goriva nije mala u obiteljskom proračunu.
Vozilo je novo pa nema smisla razgovarati o iskustvu s kvarovima. Dodaje jedino da je garancija na bateriju 5 godina i 100 000 tisuća, nakon čega se produžuje na godišnjoj bazi do 10 godina ili 200 tisuća, no samo uz redovan uvjetovan ovlašteni servis.
Novi način natjecanja za sredstva Fonda
Za sve buduće vlasnike električnih ili hybrid vozila recimo i to da je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u 2021. godini osigurao 105 milijuna kuna za sufinanciranje kupnje energetski učinkovitih vozila - 90 milijuna za fizičke i pravne osobe te 15 milijuna za javni sektor. Za građane i tvrtke prijavu će podnositi prodavatelji vozila putem prijavne aplikacije dok će se javni sektor, kao obveznik Zakona o javnoj nabavi, i dalje prijavljivati izravno Fondu. Također navode da će svi podaci o poticajima i dobitnicima poticaja biti javno objavljeni, a na stranicama fonda su navedena i sva prodajna mjesta na kojima se električna vozila mogu kupiti.