Rad Poduzetničkog centra Pakrac bio je jedno od pitanja u aktualnom satu na prošlotjednoj sjednici Gradskog vijeća Pakrac. Radi toga, ali i nerijetkih netočnih glasina po gradu o gašenju ove potporne institucije je razlog što smo tražili točno pojašnjenje njegovog statusa i budućnosti od direktorice Ivane Orban.

Piše: Ivana Orban, direktorica Poduzetničkog centra Pakrac

Poduzetnički centar Pakrac osnovan je kao poduzeće u 100-postnom vlasništvu Grada Pakraca 2000. godine s ciljem razvoja malog i srednjeg poduzetništva. Tada jedini u županiji, a među prvima u Hrvatskoj.

Uz razvojni odjel kao glavnu djelatnost, pokrenut je i knjigovodstveni servis. Logika knjigovodstvenog servisa bila je privući poduzetnike i napraviti „muving“ u radnim prostorima kako bi se lakše familijarizirali s osnovnom djelatnošću – izradama investicijskih studija, poslovnih planova, projektnih prijedloga, bespovratnim sredstvima i svom EU terminologijom koja je s godinama zavladala. Gdje ćeš bolje djelatnosti od knjigovodstva gdje klijenti svakodnevno dolaze „donijeti“ papire, po savjet kako nešto prikazati, da li sve prikazati, da li nešto umanjiti ili uvećati, kako to već kod nas ide. Međutim, Grad kao osnivač, a i samo Društvo su bili svjesni kako je to tržišna djelatnost i kako smo nelojalna konkurencija ostalim knjigovodstvenim servisima na području grada. Jer, nije isto biti dio poduzeća koje se djelomično financira iz gradskog proračuna ili sam zaraditi baš svaku kunu. Dugoročno, servis ne može ostati dio PCP-a zbog čega se intenzivno započelo s traženjem modela za „privatizaciju“ ove djelatnosti.

Pakrački holding

S godinama je PCP uz svoj „rad na projektima“, u gradskoj svakodnevici postao „pakrački holding“. Uz razvojni odjel, knjigovodstveni servis i inkubator kao starosjedioce u Društvu, s vremenom su pripajani gradska sportska dvorana, Tržnica Pakrac, Pakrački list, hotel Pakrac. Niti jedno od nabrojanih nije planirano 2000. godine osnivanjem PCP-a kao potporne institucije. Sva pripajanja su nastala uslijed gospodarske i ekonomske situacije u cilju racionalizacije, a istovremenog održavanja djelatnosti koje je Grad kao jedinica lokalne samouprave htio imati na svom području. Privremene nadstrešnice dok se ne izradi pravi krov. Većina ovih aktivnosti često u javnosti nije dočekana s odobravanjem i tražio se „onaj razlog koji se ne vidi“. Takvog razloga nije bilo, a dokaz tome su događaji unazad godinu dana.

U listopadu prošle godine, privatna poduzetnica je preuzela hotel Pakrac, na obostrano zadovoljstvo posluju dobro, imaju planove proširenja i unaprjeđenja poslovanja. Da li bi se odlučili na ovaj korak da Grad prije toga nije putem PCP-a pokrenuo hotel i poslovao godinu dana treba pitati njih same, ali činjenica da se na dva ponovljena natječaja za zakup prostora prije toga nitko nije javio, također nešto govori. Da li su gradski novci potrošeni da se hotel ponovo uredi? Jesu. Međutim, ta investicija je donijela 4 nova radna mjesta i smještajni kapacitet koji do tad nismo imali, a svatko je imao priliku konkurirati za njegov zakup. Kao što su i milijunske investicije u poslovnu zonu i inkubatore rezultirale poslovnim subjektima i zapošljavanjem više od 350 stanovnika grada. Privatna poduzetnica je danas u situaciji da se može javljati i na natječaje za poboljšanje turističkih kapaciteta što Poduzetnički nije mogao. Činjenica više u prilog tvrdnje da to nikad nije bilo dugoročno rješenje ponajviše iz razloga s početka teksta, tržišne djelatnosti ne trebaju imati mjesto u PCP-u jer smo potporna institucija za poduzetnike, a ne njihov nelojalni konkurent.

U srpnju ove godine izdvojena je gradska sportska dvorana i predana na upravljanje Sportskoj zajednici Grada Pakraca. Od svih djelatnosti dvorana se jako isticala kao „zalutali igrač“. PCP je dao sve od sebe i upravljao njome pažnjom dobrog gospodara, međutim razvoj sporta nije ono u čemu smo stručni niti ono za što smo osnovani. S vremenom se uvijek uvede reda u sve, tako su se i s osnutkom Sportske zajednice  stvorili preduvjeti za njeno izdvajanje i veće mogućnosti za njenu eksploataciju kao i preduvjeti za javljanje na natječaje za sportsko-rekreativnu infrastrukturu. Trajalo je, ali se riješilo.

Nered među potpornim institucijama

Sve gore navedeno su okolnosti u našoj mikrosredini. Druga strana priče je ona na nacionalnoj razini nastala uslijed neorganiziranog sustava potpornih institucija gdje danas gotovo svaka jedinica lokalne samouprave ima svoj poduzetnički centar, lokanu razvojnu agenciju ili inkubator, svaka županija svoju regionalnu razvojnu agenciju pa još nebrojeno mnogo privatnih konzultanata proizašlih iz različitih institucija. Sve to stvorilo je popriličan nered jer svi radimo gotovo iste poslove, neki su prepušteni sami sebi i tržištu, neki se financiraju iz proračuna, neki si mogu dopustiti da svoje usluge pružaju besplatno, neki ne mogu, neki svoje usluge itekako cijene, a krajnji korisnik – najčešće poduzetnik u svoj toj šumi zaista ne zna „naći drvo pod koje bi se sklonio“. Prilikom nedavne posjete ministrice RRFEU Gabrijele Žalac, najavljeno je uvođenje reda u ovaj sustav, a sve s ciljem da potporne institucije, prvenstveno one javne zaista postanu produžene ruke ministarstva u postizanju uravnoteženog regionalnog razvoja kroz potporu poduzetnicima, ali i svojim osnivačima u razvoju i poticanju lokalnih ekonomija. S obzirom na tu najavu, reorganizacija PCP-a će biti nužna što s obzirom na najavljene zakonske promjene, što s obzirom da je spašavanjem ostalih, osnovna djelatnost pomalo zapostavljena. Međutim, činjenica da je PCP sudjelovao u projektima izgradnje poslovne zone s inkubatorima vrijednosti oko 28 milijuna kuna od čega bespovratna sredstva iznose oko 24 milijuna  govori kako zaista je potporna institucija za razvoj grada. Podatak da je PCP poduzetnicima s područja Pakraca i šire pomogao u osiguranju preko 42 milijuna kuna za njihove projekte potvrđuje da je ovdje da pomogne poduzetnicima.

Tko je dobio sve ove milijune? Klijenti centra, poslovni subjekti koji su PCP prepoznali kao partnera koji im može pomoći u njihovu poslovanju, najviše kroz osiguranje sredstava za razvoj. Odobreni iznosi su dio financijskog poslovanja i kao takvi poslovna tajna, ali u malom gradu kao što je Pakrac dobro znamo tko su poduzetnici poput Usluge, Šume Šugić, DEM-a, Trim projekta, Elekte, VIOS-a, Montmetala, sve redom tvrtke uspješne u svojoj djelatnosti. Da li bi svoje investicije realizirali i bez PCP-a? Vjerojatno bi, u nekom razdoblju u nekom dijelu. Da li im je s PCP-om bilo lakše? Brže? Sigurna sam da je. I sigurna sam da bi se i oni složili.