- PIŠE: Pakrački List
- 1548
Odlukom Gradskog vijeća Pakrac sa sjednice održane 8. ožujka javna gradska priznanja za prošlu godinu na današnjoj svečanoj sjednici gradonačelnica Anamarija Blažević i predsjednik Gradskog vijeća Zoran Krejči uručili su dobitnicima.
ZLATNA PLAKETA "GRB GRADA PAKRACA"
Zdenku Ružički iz Pakraca, za područje gospodarstva
Zdenko Ružička, osnivač je i vlasnik tvrtke "Metalko" i trgovačkog obrta "Metalco". "Metalko" je jedna od vodećih regionalnih tvrtki u otkupu i primarnoj preradi sekundarnih sirovina, ali i u cestovnom prijevozu robe. Uvidjevši poslovne mogućnosti u navedenim djelatnostima, gospodin Ružička ubrzo po osnivanju tvrtke uspostavlja maloprodaju otpada i crne metalurgije. Svake godine tvrtka bilježi rast, zapošljava sve više ljudi i ima sve veću dobit, koju vlasnik reinvestira u daljnji razvoj poslovanja. Danas ove tvrtke posluju i kroz tri prodajna mjesta, a zahvaljujući ulaganju u cestovni prijevoz, raspolažu i zavidnim voznim parkom. Zdenko Ružička zapošljava 30-ak djelatnika i dugogodišnji je donator brojnih sportskih klubova te različitih manifestacija.
Darku Dovraniću iz Vrbovca, za područje kulture
Darko Dovranić, urednik Dokumentarnog programa HRT-a, u svojih 25 godina rada sudjelovao je u snimanju više od 100 filmskih naslova različite tematike. Najveći dio njegovih dokumentaraca priča o Domovinskom ratu. Njegov prvi dolazak u naš grad bio je 1. ožujka 1991. godine tijekom oružanog napada na Policijsku postaju Pakrac odnosno na dan početka Domovinskog rata u Hrvatskoj.
Tijekom Domovinskog rata obišao je mnoga ratišta, od Bilogore, zapadne Slavonije, od Pakraca do Vukovara. Osim mnogobrojnih ratnih reportaža, Dovranić je snimio i nekoliko dokumentarnih filmova o našem gradu: „Otkos 10“, „Logor Bučje“, „Bljesak“, „Španovica“ (1. i 2. dio), „Hrvatska policija u Domovinskom ratu“. Svaki od navedenih filmova svjedoči o jednom vremenu, o ratu, zločinu, obrani i pobjedi.
doc.dr.sc. Anti Nazoru iz Zagreba, za područje drugih društvenih djelatnosti
Ante Nazor, hrvatski je povjesničar, koji godinama dokumentira i iznosi činjenice vezane uz istinu o Domovinskom ratu. Tako u svojim mnogobrojnim javnim istupima govori o Pakracu i njegovoj važnosti u Domovinskom ratu, ističući kako je Domovinski rat počeo upravo ovdje. Također se često osvrće na dr. Ivana Šretera i njegov govor 30. svibnja 1990. godine nazivajući ga velikim domoljubom i humanistom.
Ante Nazor stekao je titulu doktora znanosti iz humanističkih znanosti, znanstvenog polja povijesti i grane: nacionalna povijest, što potvrđuje njegovu kompetenciju u poslu kojim se bavi.
Bio je nastavnik u Dočasničkoj školi „Ante Starčević“ u Jastrebarskom, predavao na Katedri za vojnu povijest Hrvatskog vojnog učilišta „Petar Zrinski“ u Zagrebu, radio kao vanjski predavač na Hrvatskim studijima i Filozofskom fakultetu, sudjelovao je u znanstveno-istraživačkom projektu Vlade „Domovinski rat i ratne žrtve u 20. stoljeću“. Od 2005. godine Nazor je ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, autor je nekoliko knjiga, monografija, te izložbe „Počeci suvremene hrvatske države“, koja je bila postavljena u Pakracu 2. ožujka 2007. godine.
Udruzi roditelja djece i osoba s posebnim potrebama gradova Pakraca i Lipika „Latica“, za područje zdravstva i socijalne skrbi
Udruga „Latica“ osnovana je 2006. godine kao roditeljska udruga, s ciljem da djecu i osobe s posebnim potrebama integriraju u zajednicu, poboljšaju kvalitetu njihovih života, te pruže pomoć njima i njihovim obiteljima u prevladavanju stanja socijalne isključivosti. U proteklih 10 godina ova udruga osigurava djeci i osobama s teškoćama u razvoju, njihovim roditeljima i ostalim članovima obitelji podršku, kako bi se ravnopravno uključili u zajednicu. Od svog osnutka, udruga je uspješno provela 10-ak projekata, ostvarila znatna financijska sredstva i zaposlila ljude iz lokalne sredine. Trenutno provode dva projekta „Bez latica nema cvijeta“ , koji se financira iz sredstava Ministarstva socijalne politike i mladih sa 750.000,00 kn kroz tri godine i „Usluge radnih aktivnosti uz podršku za osobe s intelektualnim poteškoćama“ , koji se financira u partnerstvu sa Centrom za inkluzivne radne aktivnosti u iznosu sa 220.000,00 kn. Udruga „Latica“ danas zapošljava 8 osoba, 7 u sklopu projekata i jednu osobu putem programa Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Svojim aktivnostima, ova je udruga dala veliki doprinos razvoju sustava socijalne skrbi kroz širenje mreže socijalnih usluga u zajednici, osiguravajući usluge na način da budu dostupne svima u potrebi.
Nagradu je primila Radmila Relić - Zerdin, predsjednica Udruge „Latica“.
Zvonimiru Kobetiću iz Prekopakre, posthumno za životno djelo iz područja kulture
Zvonimir Kobetić gotovo je cijeli svoj radni vijek posvetio obogaćivanju kulturnog i društvenog života našeg grada. Od 1971. godine radio je kao direktor Narodnog sveučilišta Pakrac, ustanove koja je organizirala rad knjižnice i čitaonice, predstave i druge kulturne aktivnosti. Za vrijeme njegovog mandata knjižnica je preseljena na novu lokaciju u kojoj se i danas nalazi. Početkom Domovinskog rata Kobetić je sudjelovao u spašavanju knjižnog fonda i premještanju u Bjelovar, a od 1992. godine kada su se knjige vratile u pakračku knjižnicu, radio je knjižnici do odlaska u mirovinu 31. prosinca 2007. godine. Uz posao ravnatelja, Kobetić bio je veliki ljubitelj sporta, posebno kuglanja, te ribolova.
Napustio nas je 19. siječnja ove godine i na ovaj način mu zahvaljujemo za sve lijepo što je ostavio iza sebe.
Posthumno priznanje je primio njegov sin Mario Kobetić.
JAVNO PRIZNANJE "PEČAT GRADA PAKRACA"
Muzeju grada Pakraca
Muzej grada Pakraca osnovan je 2005. godine odlukom Gradskog vijeća. Svoje konačno osamostaljenje i izdvajanje iz Pučkog otvorenog učilišta Pakrac ostvaruje 2009. godine kao jedan od najmlađih muzeja u novoj hrvatskoj državi.
Muzejska djelatnost započeta je već u okviru POU Pakrac kada se počinje sa sakupljanjem muzejske građe, terenskim istraživanjem i izložbenom djelatnošću. Konačnom registracijom Muzeja kao samostalne ustanove muzejska djelatnost se intenzivira. Osim već navedenih aktivnosti, Muzej grada Pakraca obavlja poslove sakupljanja, čuvanja i istraživanja kulturnih dobara, njihovog stručnog i znanstvenog sistematiziranja u zbirke. Nadalje, trajno zaštićuju muzejsku građu i dokumentaciju, muzejske lokalitete i nalazišta te neposredno i posredno predočavaju muzejsku građu javnosti. Ono što je najvažnije, Muzej se bavi zaštitom i prezentacijom kulturne baštine ovoga kraja te promoviranjem kulturno-povijesne i etnografske vrijednosti našeg grada i okolice. Muzej se također ističe izložbenom djelatnošću te nizom gostujućih i vlastitih izložbi od kojih su samo neke: "Pakračke priče", "Gospodske fele", "Svijet očima djeteta", "Stjepan Golubić-pakrački graditelj", "Surogat stvarnosti", " Danski kotači", "Ferdinand Budicki", "Tehnika u vremenu", "Pivo u muzeju"... likovne izložbe Frane Radaka, Mire Martinića, Krunislava Stojanovskog, Branka Ružića...
Muzej je jedan od organizatora međunarodne izložbe MultiPak, koja daleko nadilazi okvire muzejske djelatnosti, inicijatori su niza volonterskih akcija u suradnji sa Povijesnim društvom Pakrac-Lipik, sa kojim upravo izrađuju Priručnik zavičajne povijesti.
Redovito sudjeluje u akcijama Noć muzeja i Međunarodni dan muzeja koji ističu muzejske ustanove kao vrlo žive i za posjetitelje otvorene ustanove.
Zahvaljujući naporima djelatnika, sakupljeno kroz darove, otkupe i terenska istraživanja oko 1000 muzejskih predmeta i ovaj broj se stalno povećava. Često je upravo Muzej prvo mjesto iz kojeg posjetitelji Pakraca kreću u obilazak grada i mjesto gdje se mogu susresti sa zanimljivom pričom o povijesti i razvoju grada. U suradnji sa drugim gradskim ustanovama, udrugama, školama, vrtićem i Turističkom zajednicom, Muzej baštinu našeg grada promovira i kroz turističke proizvode, te ju prezentira kao važan turistički potencijal.
Posebnu pažnju Muzej posvećuje mlađim naraštajima i stavlja naglasak na pedagošku djelatnost, kako bi mladim generacijama približili baštinu grada i njezin značaj na ponešto drugačiji način.
Nagradu je primila Jelena Hihlik, ravnateljica Muzeja grada Pakraca.
Udruzi "Hrvatska žena" Prekopakra
Udruga je osnovana u cilju oživljavanja društvenog i kulturnog života sela Prekopakre, učvršćivanja međuljudskih odnosa, okupljanja i druženja žitelja. Prva aktivnost udruge bila je baš za Josipovo 1995. Od tada do danas prošlo je punih dvadeset godina aktivnog rada udruge, koja danas ima oko 150 članica.
U svom dvadesetogodišnjem radu pokrenuli su društveni život sela, aktivno djeluju na području Prekopakre i grada Pakraca, te sudjeluju na svim javnim događanjima u svom naselju, ali i gradu. Suradnjom s drugim udrugama i ustanovama, prezentiraju bogatu tradiciju našeg područja, a svakako vrijedi izdvojiti uređenje etno sobe i pripremu tradicionalnih jela za potrebe snimanja emisije „Lijepom našom“ u Pakracu. Članice udruge organizirale su Uskrsne izložbe pisanica u suradnji s Muzejom grada Pakraca, a treba istaknuti i da aktivno sudjeluju i odazivaju se svim humanitarnim akcijama. Pokrenule se Uskršnji i Božićni sajam u Prekopakri, obnovili dva križa u svom selu i tu ne misle stati. Svojim radom i upornošću, članice ove udruge njeguju narodne običaje, izrađuju ručne radove, a sve s ciljem da se bogata tradicija Prekopakre ne zaboravi i prenese na mlađe generacije.
Nagradu je primila Anita Skalnik, predsjednica udruge „Hrvatska žena“ Prekopakra.
POČASNI GRAĐANIN GRADA PAKRACA
Đuro Dečak, general pukovnik u mirovini
Đuro Dečak dragovoljac je Domovinskog rata od 1991. godine i osnivač vojnih postrojbi na području Virovitice. Početkom rata imenovan je zapovjednikom 127. brigade Hrvatske vojske, zapovjednikom Operativne grupe Pakrac, bio je zamjenik načelnika Glavnog stožera za kopnenu vojsku, te zapovjednik Zbornog područja Osijek.
General pukovnik Đuro Dečak jedan je od najzaslužnijih časnika koji su sudjelovali u planiranju i provođenju vojnih operacija oslobađanja zapadnoslavonskog ratišta i deblokadi Pakraca u studenom i prosincu 1991.g.
Nakon Domovinskog rata Dečak je obnašao dužnost župana Virovitičko-podravske županije, a u tri mandata bio je zastupnik u Hrvatskom saboru. Od 1995.g. predsjednik je Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH. Od 2000. do 2002. obnašao je dužnost potpredsjednika Stalnog europskog komiteta Svjetske veteranske federacije.
Umirovljen je 2003. godine, a za zasluge u Domovinskom ratu odlikovan je sljedećim odličjima: Spomenicom Domovinskog rata, Spomenicom domovinske zahvalnosti, Redom Ante Starčevića, Redom kneza Domagoja s ogrlicom, Redom hrvatskog pletera, Redom hrvatskog trolista, Redom bana Jelačića, te Medaljama „Bljesak“ i „Oluja“.
Zahvaljujući se u ime nagrađenih general Đuro Dečak rekavši kako mu je posebno drago što su se sjetili vremena koje je bilo sudbonosno za opstojnost Hrvatske, a u ratnim događanjima Pakrac su branili i obranili sinovi Pakraca, oni su bili konstanta i ovdje slomili ideju velike Srbije. Pozvao je gradske vlasti da zapišu ratnu povijest Pakraca kao jedinog nepokorenog grada.
- PIŠE: Pakrački List
- 1557
"Naš grad i njegovo stanovništvo imalo je kroz svoju povijest teške trenutke, ali je ipak opstao zahvaljujući dragom Bogu i velikoj želji i upornošću da se sačuva identitet i život na ovom predivnom prostoru", rekla je gradonačelnica Anamarija Blažević na svečanoj sjednici Gradskog vijeća upriličenoj danas u gradskoj vijećnici u povodu sv. Josipa i Dana Grada Pakraca provevši goste i uzvanike kroz prošlogodišnje investicije.
Gradonačelnica Blažević spomenula je neke od najznačajnijih projekata na području grada istaknuvši projekt akumulacije Šumetlica čiji je u tijeku postupak odabira izvođača radova, krenuo je projekt sanacije odlagališta "Crkvište", najavila uređenje središnjeg gradskog trga i okolnih gradskih površina, Grad nije zapostavio niti izgradnju prometnih površina i nogostupa. Osvrnula se na mnoge projekte energetske učinkovitosti kojima Grad sve više teži, i dalje se subvencionira rad vrtića, dislocirani stručni studij u Pakracu Zdravstvenog veleučilišta Zagreb prošle godine dao je i prve diplomante te istaknula uspješan rad svih lokalnih kulturnih, sportskih, obrazovnih, turističkih institucija te lokalnih udruga.
"Iako nije bilo dovoljno natječaja za sredstva iz fondova Europske unije, nismo sjedili "prekriženih ruku", tako da danas imamo 15 pripremljenih projekata s građevinskom dozvolom u vrijednosti 305 milijuna kuna koji čekaju natječaje, apliciranje i izvedbu. S ovog mjesta želim zahvaliti svima koji su uložili truda da u ovim teškim vremenima naši stanovnici dobiju uvjete za život koje su itekako zaslužili", završila je gradonačelnica Blažević.
Sjednica je uobičajeno počela intoniranjem himne i minutom šutnje za poginule branitelje nakon čega ju je otvorio predsjednik Zoran Krejči pozdravljajući mnogobrojne goste; počasnog građanina dr. Marka Širca, izaslanika predsjednice Republike Hrvatske, župana Požeško-slavonske županije Alojza Tomaševića, ministra regionalnog razvoja i fondova EU Tomislava Tolušića, ministra poduzetništva i obrta Darka Horvata, pomoćnika ministra regionalnog razvoja i fondova EU Davora Hušku, pomoćnicu ministra poduzetništva i obrta Anu Mandac, Sinišu Širca, direktora razvitka Hrvatskih voda, gradonačelnike i izaslanstva gradova Bjelovara, Virovitice, Lipika, općine Blato, Konavla, Dobretića (BiH) te slovačkih i čeških Dolnyeg Kubina, Revuca, Jasenova i općine Postrekov i čelnike županijskih i pakračkih ustanova, društava i udruga.
Krejči: Potrebno zajedničko zalaganje u osmišljavanju projekata
Budući da nas ima tako malo, zaista nam je potrebno zajedničko zalaganje svih koji žele dobro našem gradu u osmišljavanju i provođenju projekata. Siguran sam da će Gradsko vijeće biti dobar korektiv gradonačelnici koja je odgovorna za realizaciju gradskog proračuna i raspolaganje proračunskim sredstvima.
Znam da građani nisu zadovoljni brzinom obnove grada, a pogotovo gospodarstva nakon Domovinskog rata. Danas se ipak moramo prisjetiti ogromnih napora oko obnove grada; obnovljenih škola, crkvi, bolnice, doma zdravlja, novog poduzetničkog inkubatora i Zone male privrede, vrtića dvorane, odjela hemodijalize, novog bolničkog parkirališta i još niza objekata koji naš Pakrac čine ugodnim mjestom za život. Želim zahvaliti na korektnoj suradnji bivšem gradonačelniku Davoru Huški, nadam se da će svojim radom doprinijeti realizaciji pakračkih projekata, neka zna da ćemo ga često podsjećati na to, rekao je predsjednik Zoran Krejči.
Pomoćnik ministra Davor Huška: Tražimo pošteniji odnos prema ratom stradalim gradovima
Sve ono što sam kritizirao četiri godine s ove govornice i na sjednicama Gradskog vijeća, sad pokušavamo popraviti. Svi oni projekti koji su pripremani, sve što sam nadobudno najavljivao u vjeri i optimizmu, a koji su neki dušebrižnici u Zagrebu stopirali, upravo mi je zadaća voditi brigu da se takve stvari više ne događaju za niti jedan grad, posebno u Slavoniji.
Ovaj optimizam koji se probudio nadam se da će rezultirati zadržavanjem stanovništva na području naše županije, konačnom obnovom našeg grada i otvaranjem radnih mjesta kroz provedbu projekata koje imamo spremne. Osobno očekujem, kao i pretpostavljam Pakračani, pomake u realizaciji projekata i ispravke nepravdi počevši od one u kojoj se Pakrac pojavljuje u skupini razvijenih radova te neuvrštavanju za potrebna sredstva za obnove ratom stradalih malih gradova gdje se opet ne pojavljuju Pakrac i Lipik, istaknuo je pomoćnik ministra Huška zahvalivši se na dosadašnjoj uspješnoj suradnji s gradskom upravom te Gradskim vijećem te dodao kako Pakrac tek čeka najljepši dio priče.
Ministar regionalnog razvoja i fondova EU Tomislav Tolušić: Pakracu uskoro prvi financijski rezultati na europskim projektima
Imamo mnogo gradova u Hrvatskoj, ali ne bore se svi s istim intenzitetom za svoj kraj kao što se bori Pakrac, ali i svi ostali gradovi u vašoj županiji. Slavonija je zaslužila drugačije naočale kroz koje se gleda, smatram da ima ogroman potencijal kao i zapostavljenih područja, rekao je ministar Tolušić.
Zadnjih godina politika prema lokalnoj razini i Slavoniji trebala je biti pametnija, ali donijela je malo prkosa, ulaganja u dokumentaciju, pronalaženja nekih drugih mišljenja prema projektima Europske unije i danas ili sutra će upravo to ovi gradovi i područje baštiniti i koristiti. U Pakracu se vidi rad na projektima koji su već sad u evaluaciji i očekujem da ćete kroz mjesec ili dva vidjeti prve financijske rezultate, sve ono što radilo zadnjih godina, a nije bilo valorizirano. Ako zaboravim Pakrac, pljunite mi u usta, poručio je Pakračanima ministar Tolušić.
Ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat: Hrvatska je pred novim početkom
Znao sam da Pakrac ima jednu od najboljih poduzetničkih zona, jedan od prvih i najboljih poduzetničkih inkubatora, znao sam da postoji poduzetnički duh, ali danas odlazim iz Pakraca znajući nešto novo - Pakrac ima dječji sajam poduzetništva, djecu bez kojih sva infrastruktura ne bi imala smisla, istaknuo je ministar Horvat.
Naglasio je kako nije politika ta koja treba stvarati radna mjesta nego stvoriti odlično poslovno okruženje, stabilni investicijski okvir da bi poduzetnici u jednoj poduzetničkoj prilici zapošljavali i na takav način stvarali preduvjete da ljudi ostaju u Pakracu. Hrvatska je devastirana odlaskom ljudi iz svoje zemlje i u ovom trenutku je pred novim početkom.
Župan Alojz Tomašević: Danas se vratio ponos
Župan Alojz Tomašević, i u svojstvu izaslanika predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović, ustvrdio je kako je možda Pakrac kao grad heroj kada je krenula agresija, kada su pakrački sinovi primili prve udare bio kažnjen jer su slomili jugoslavenski armiju, ali danas se vratio ponos jer hrvatsku državu vodi hrvatska vlada.
Nitko nema pravo zaboraviti Slavoniju i ona ne može biti poligon za poplave i suše nego imamo pravo živjeti dobro. Vratiti čast, osmijeh i ponos, to je važno jer to je garancija da će mladi ljudi ovdje ostati ne bojeći se biti poduzetnici, pripravnici i nositelji gospodarskog razvoja. Obećao sam da će pakračka bolnica dobiti svoju pravnu osobnost i to će uskoro biti tako. Povratkom bolnice pod županiju krećemo s aktivnostima da u dogledno vrijeme Pakrac opet dobije svoju bolnicu, najavio je župan Tomašević. Zahvalio je posebno obrtnicima koji su se borili u teškim kriznim vremenima i braniteljima koji su postavili temelj naše države, a prenoseći poruke predsjednice Grabar Kitarović pozvao je na njen poziv za zajedništvo i domoljublje čega u Pakracu ne nedostaje.
Dr. Marko Širac, počasni građanin Grada Pakraca, pozdravljajući Pakračane istaknuo je kako je Pakrac u povijesti uvijek odigrao značajnu i veliku ulogu, čestitajući gradskoj vlasti na učinjenom. Istaknuo je kako je u Pakracu napravljeno mnogo uzimajući u obzir činjenicu da raspolaže sa skromnim sredstvima, no da se još uvijek vide ratni ožiljci dodavši kako sadašnja Vlada mora pomoći puno više, posebno u realizaciji projekata, kako društvenih tako i gospodarskih.
Pakračanima su, uz pohvale za postignuto, blagdan čestitali Vinko Kasana, lipički gradonačelnik, Ante Šeparović, načelnik općine Blato i predstavnik gradova prijatelja iz RH te u ime gradova prijatelja iz Republike Slovačke Rajmund Bradik, načelnik Općine Jasenova.
U umjetničkom dijelu programa nastupila je vokalna skupina Osnovne glazbene škole Pakrac, a Kristina Zednik, učenica 8. razreda Osnovne škole braće Radić Pakrac, dobitnica ovogodišnje nagrade za najbolji literarni rad na temu "Mladi i Domovinski rat", pročitala je svoj rad.
Kao najava obraćanja pakračke gradonačelnice na početku sjednice prisutni su imali prilike pogledati i promotivni spot o našem gradu, a prije svečane sjednice gradsko izaslanstvo kao i izaslanstva udruga proisteklih iz Domovinskog rata položili su vijence i zapalili lampione na spomen obilježju poginulim braniteljima na Rimokatoličkom groblju u Pakracu.
Tijekom prijepodneva u Ulici hrvatskih velikana učenici pakračke osnovne škole održali su Sajam dječjeg poduzetništva, a nakon svečane sjednice gosti i uzvanici obišli su Muzej grada Pakraca, Muzej vojne i ratne povijesti te Osnovnu glazbenu školu Pakrac.
- PIŠE: Pakrački List
- 1278
- PIŠE: Pakrački List
- 1192
Mnogobrojni župljani, branitelji te članovi udruga s našeg područja sudjelovali su danas na 7. Križnom putu grada Pakraca kojeg je i ove godine organizirala župa Uznesenja Blažene Djevice Marije u Pakracu te pakrački branitelji.
Križni put kojim se vjernici prisjećaju poginulih branitelja i civila u Domovinskom ratu s našeg područja predvodio je pakrački župnik Matija Juraković dok su na čelu kolone križ nosili predstavnici braniteljskih udruga. Tradicionalnom Križnom putu prisustvovali su i članovi ostalih udruga sa svojim zastavama i obilježjima te pakrački krizmanici i srednjoškolci.
Kolona vjernika koja je uz molitvu krenula od kapelice Male Gospe u Kusonjama, nastavila je ulicama Ivana Gundulića, Josipa Juraja Strossmayera prema ulici Kalvarija do pakračke župne crkve, zatim ulicama Braće Radića, Vlade Laučana, Augusta Cesarca završila je na Rimokatoličkom groblju u Pakracu.
- PIŠE: Pakrački List
- 1206
Pohvale knjižnici i muzeju
Nejedinstveni oko godišnjih nagrada
DOBITNICI OVOGODIŠNJIH JAVNIH PRIZNANJA
- PIŠE: Pakrački List
- 1566
PROMJENE NA ČELU PAKRACA DOGAĐAJU SE SVAKIH DESET GODINA
Počinje li desetljeće Anamarije Blažević?
Pakrac je nekidan dobio novu čelnu osobu Grada, po prvi put ženu, gradonačelnicu Anamariju Blažević. Nakon bezmalo 12 godina (nedostaje 40 dana) ona je na tom mjestu zamijenila Davora Hušku. Huška je pak 1. travnja 2004. godine na mjestu gradonačelnika zamjenio Damira Špančića koji je bio prvi čovjek Pakraca bezmalo 9 godina (nedostajalo četiri mjeseca). Dakle u posljednjih 21,5 godinu Anamarija je tek treća čelna osoba grada, nakon što su njena dva prethodnika svaki na tom mjestu bili približno jedno desetljeće s ipak nešto dužim trajanjem Huške. Pakrac politiku živi tromo i očito nije sklon mijenjanju svojih gradonačelnika pa se nameće logično pitanje: znači li to da je nekidan započelo desetljeće Anamarije Blažević?
S obzirom da novinarski komentar nije gledanje u kuglu, odgovor nije tako jednoznačan i ne može se izraziti s da ili ne, a da se bar prije toga ne pogleda u činjenice koje su karakterizirale mandate dva prethodnika koja su se protegla, što nitko nije očekivao, zajedno na duže od dva desetljeća.
Svi dolaze iz HDZ-a
Prva najvažnija zajednička činjenica je da sva tri čelnika , dakle Špančić, Huška i Blažević, dolaze iz redova HDZ-a, stranke koja ima monopol u obnašanju lokalne vlasti u Pakracu od stvaranja neovisne Hrvatske.
Dovoljno je pogledati rezultate posljednjih dvojih lokalnih izbora na kojima je za gradsko vijeće HDZ 2013. godine dobio 1674 glasa od 3821 izašlih birača (46%), a četiri godine ranije 1514 glasova od 3768 (42%) izašlih. Na izborima za gradonačelnika tim dvojim izborima Huška je ostvarivao i bolje rezultate pobijedivši 2013. u prvom krugu s 52 posto osvojenih glasova, bez obzira na prisutnost tri protukandidata od kojih dva slične političke opcije kao i on, a četiri godine ranije nije pobijedio natpolovičnom većinom u prvom krugu zbog 14 glasova. Zaključak je jednostavan: HDZ bez obzira na ukupne političke okolnosti (vlada li u državi HDZ ili SDP, recesija ili ne) na lokalne izbore u Pakracu uvijek izvede svojih glasača dovoljno da dobije oko polovine glasova što mu je dovoljno da vlada u narednom mandatu. Teško je povjerovati, jer za to nema razloga niti ikakvih indicija, da bi na idućim lokalnim izborima, u svibnju iduće godine, rezultat mogao biti drugačiji. Bez obzira koga HDZ kandidira.
Uvijek naslijeđen dio mandata prethodnika
Za drugi zajednički čimbenik koji povezuje naša tri gradonačelnika/icu, potrebno se za nešto mlađe čitatelje malo vratiti u povijest.
Špančić je ljeta daleke 1995. godine na mjestu načelnika Općine Pakrac naslijedio Vladimira Delača koji je s te dužnosti odstupio nakon nešto više od pola četverogodišnjeg mandata na koje ga je izabralo općinsko vijeće u rano proljeće 1993. godine. Drugu polovinu mandata je odradio Špančić, a nakon toga još je 1997. i 2001. za gradonačelnika biran većinom glasova gradskih vijećnika. Zadnji mandat nije odradio do kraja nego je radi odlaska na mjesto saborskog zastupnika, kako je HDZ tada tražio, mandat gradonačelnika vratio gradskom vijeću koje je na njegovu inicijativu izabralo Davora Hušku da odradi nešto više od preostalih godinu dana Špančićevog mandata. Nakon odrađenih 14 mjeseci Špančićevog mandata, Huška je glasovanjem gradskih vijećnika u lipnju 2005. očekivano dobio prvi svoj mandat. Četiri godine poslije izborna pravila su promijenjena i gradonačelnika su birali izravno svi birači. Huška je do pobijede u prvom izbornom krugu, za što je trebala natpolovična većina glasova izašlih, dobio 14 manje, te je ta formalnost odrađena u drugom krugu. Četiri godine poslije, već treći cijeli mandat Huška je izborio odmah u prvom krugu. Sada kada je proteklo gotovo tri trećine tog mandata, kao i 2004. godine, Hušku mijenja Anamarija Blažević, ali ne više voljom gradskih vijećnika niti na prijedlog svog prethodnika, već logikom zakona kojim je ona 2013. godine kao zamjenica gradonačelnika izabrana na glasačkom listiću zajedno s njim. Tako sada mijenja Hušku koji, kao i Špančić 2004. godine, s mjesta gradonačelnika, godinu i nešto više prije kraja mandata, odlazi ponajviše voljom stranke i silom zakona nego svojom voljom, ali, što nije nevažno naglasiti, i u hijerarhiju više. Da li i na bolje, stvar je osobnog gledanja; na plaću koja je skoro pa jednaka, uz daleko veći angažman, trud i neizvjesnost.
Važni izbori u HDZ-u
Sljedeća sličnost kod sve troje je u tome što u trenutku kada su preuzimali dužnost prvog čovjeka grada, kako smo već objasnili uz presudnu pomoć HDZ-a, nitko od njih nije bio prvi čovjek stranke.
Špančić to nikada nije niti postao, Huška je postao predsjednika Gradskog odbora tek 2008. godine. Sljedeći izbori u HDZ-u su idući mjesec i navodno se dosadašnji predsjednik Huška više neće kandidirati. Koga će HDZ iduće godine kandidirati za mjesto pakračkog gradonačelnika nije nebitno, niti tko će idući mjesec postati prvi čovjek pakračkog HDZ-a, dakle onaj koji će najizravnije moći utjecati dogodine na izbor HDZ-ovog kandidata za gradonačelnika i lako je moguće da u tom dijelu postoji dio odgovora na pitanje: započinje li desetljeće Anamarije Blažević? Postane li ovo proljeće predsjednica gradskog odbora HDZ-a, u kandidaturi za novi, svoj prvi mandat, mogao bi ju spriječiti samo neki teški gaf u obnašanju dužnosti preostalih 15-tak mjeseci Huškina mandata. Ne postane li pak prva osoba HDZ-a ne znači da i dalje neće biti stranački favorit za dogodine i za novu gradonačelničku nominaciju.
Sličnosti bi se moglo naći još. Kada je Špančić 1995. godine preuzimao dužnost općinskog načelnika nalazio se u 35. godini života. Huška je 2004. godine prilikom preuzimanja dužnosti je bio u 39. godini. Uzimajući u obzir da je Anamarija gospođa, reći ćemo da je po starosti u dobi između njih dvojice, dakle sve troje su u godinama kada je trebao početi i trajati njihovo najkreativnije stvaralačko životno razdoblje, dovoljno stari da se ne mogu vaditi na neiskustvo i mladost, a dovoljno mladi da moraju biti ambiciozni i kreativni, imati energije i biti spremni na učenje i usavršavanje u hodu. Također, nitko od njih nije došao na čelno gradsko mjesto bez prethodnog iskustva rada u društvenim sustavima: Špančić je radio u lokalnoj ispostavi Ministarstva obnove, Huška je nakon što je godinama bio kreditni referent u PBZ-u, bio pročelnik za financije u gradskoj upravi, a Anamarija je godinama bila tajnica u OGŠ Pakrac, a tri zadnje godine zamjenica Huške, dakle poznaje materiju i ljude s kojima radi.
Onaj dio kojeg još nema da bi mogli praviti usporedbe Špančić-Huška-Blažević odnosi se na usporedbi njihovih gradonačelničkih mandata. Ne znam da li će Anamarija trajati desetljeće kao Špančić i Huška, što bi uopće bio prvi razlog da ju stavimo uz bok ove dvojice; da li će kao oni iskoristiti eventualne godine gradonačelnikovanja da se probije u državnu vlast, dakle u Sabor ili ministarstva što su okusili i Špančić, a upravo upotpunjuje Huška. Njihovi mandati su bitno različito obilježeni kako po količini stvaranja neprijatelja, odnosno pozitivnog ozračja, tako i po ambicioznosti, uspješnosti koketiranja državnim vlastima, glamuru, broju izgrađenih i obnovljenih objekata pri čemu je javnost u tome podijeljena. Na tim skalama gdje će se za mjesto izboriti Anamarija, hoće li postati prepoznatljiva i upamtljiva kao prethodnici, treba tek vidjeti, što će biti moguće tek ako sam u pravu da je jučer počelo desetljeće Anamarije Blažević pri čemu se oslanjam na naša (pakračka) iskustva iz prethodna dva desetljeća te političku tromost koja ih je obilježila, ali zasigurno i kadrovsko siromaštvo što su dva čimbenika koje godinama iste ljude drži na istim mjestima. Ono što sigurno u Pakracu nitko ne želi, a to je da se odnos Huške i nasljednice počne razvijati u onako kako se razvijao odmah 2004. godine odnos Špančića i nasljednika koji je u ovih 12-tak godina, posebice do 2011. godine, zasigurno osiromašio Pakrac za niz kvalitetnih projekta.
ŠTO JE HUŠKA OSTAVIO NASLJEDNICI
15 gotovih projekata i 1,5 milijun kratkoročnih obveza
„Ostavio sam 15 gotovih projekata za kandidiranje za sredstva fondova EU u vrijednosti od 305 milijuna kuna i njihova realizacija je najveći teret koji ostavljam nasljednici. Pored toga, realizacija prvog velikog projekta, sanacija odlagališta otpada Crkvišta započinje idućeg mjeseca. Naravno to je dobro. Ono što nije dobro je 1,5 milijun kuna kratkoročnih obveza koje ima proračun od kojih prvih 200.000 kuna plaćanje radova na Ulici hrvatske policije iz Domovinskog rata dospijeva idući mjesec“, rekao nam je Davor Huška odgovarajući na pitanje kakav je teret ostavio nasljednici.
No, u sanaciji stanja u proračunu pomoći će zasigurno i sama činjenica da Huškina plaća više nije na gradskoj kasi. Naime, unazad 33 mjeseca na gradskom proračunu su bile tri dužnosničke plaće: gradonačelnika i njegove dvije zamjene A. Blažević i G. Labusa, dogradonačelnika iz redova srpske nacionalne manjine. Huška odlazi na plaću u Ministarstvo, preuzimanjem njegove dužnosti Blažević preuzima i njegovu plaću, ali nestaje njena dogradonačelnička što će u narednih 15 mjeseci značiti proračunsku uštedu od oko 300.000 kuna. U tom „komotnom položaju“ Grad Pakrac je bio već u mandatu 2008. godine kada je Huška bio saborski zastupnik i, mada je bio pakrački gradonačelnik, plaću je primao u Saboru.


