- PIŠE: Pakrački List
- 1047
Iako su izvođačima svi rokovi istekli u aktualnom ciklusu energetske obnove stambenih zgrada započetom u 2017. godini na početku ove godine ostalo je u Pakracu neobnovljeno šest zgrada, a u Lipiku jedna. U Pakracu su još nezavršene zgrade u Hebrangovoj ulici na kućnim brojevima 1-1A, 3-5, 6, 16; Kalvariji na kućnim brojevima 36 i 38-38A, a u Lipiku na adresi Vukovarska 7. S obzirom na niske temperature zraka, osim manjih promjena stolarije ovih dana gradilišta miruju i završetak njihove obnove ovisit će o vremenskim prilikama pri čemu su neke od navedenih zgrada pred samim završetkom, dok kod nekih ima još podosta posla. Unatoč kašnjenju, za što će izvođači snositi novčane sankcije koje mogu iznositi do 10 posto ugovorene vrijednosti radova, druge kazne od strane Fonda za sada ne prijeti, rekao nam je Mario Komljenović koji unutar Komunalca vodi ovaj projekt.
U ovom ciklusu vrijednom 38,6 milijuna kuna u Pakracu je dovršena energetska obnova na 13 zgrada, a u Lipiku na pet. Kada se on završi za energetsku obnovu će u Pakracu ostati svega nekoliko zgrada u Preradovićevoj ulici, Matici hrvatskoj i Obali Petra Krešimira. Točan broj je teško utvrditi jer su neki od stanovlasnika već ranije odustali od odobrene energetske obnove. Za sada iz Fonda za energetsku učinkovitost nema službene najave novog ciklusa, ali u Pakracu sve neobnovljene zgrade su riješene gruntovno, vlasnički i imaju uporabnu dozvolu tako da su spremne za kandidiranje jer im samo treba izvedbeno projekt koji će se, radi troškova, napraviti po raspisivanju natječaja.
Obnova 25 zgrada iz ovog ciklusa ukupno će koštati 38.658.000 kuna od čega ugovoreni iznos sufinanciranja s Fondom za energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša iznosi 22.153.000 (oko 57 posto). S Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU je ugovoreno sufinanciranje u iznosu od 12.578.000 (oko 32 posto) dok će vlasnici stanova sami sufinancirati obnovu svojih stanova s 3.926.000 (oko 11 posto). Sagledavajući po jedinicama lokalne samouprave obnova 19 pakračkih zgrada vrijedna je ukupno 27.356.000 kuna, a obnova 6 zgrada u Lipiku koštat će 9.163.000 kuna s tim da su svi iznosi rađeni na bazi projektantskih cijena, a stvarni troškovi, koji se neće puno razlikovati bit će obračunati po završetku obnove.
- PIŠE: Pakrački List
- 864
Zajedno sa starom 2018. godinom, posljednjeg dana prosinca u povijest je otišao još jedan prepoznatljiv djelić našeg grada. Doduše, kiosk „Lord“ u vlasništvu pakračke obitelji Damira i Vesne Leš ne odlazi zauvijek, već se modernizira i postaje dio obitelji „Tisak“ pa će umjesto drage nam limenke Pakračani u istom prostoru dobiti novu modernu trgovinicu.
Hoće li jutra pred kioskom „kod Leša“ i dalje započinjati kavicom s okrugle konobarske tace koju Krešo (Krešimir Rožić) i Slaviša (Slavko Blatarić) već tradicionalno prinesu iz obližnjeg kafića, ostaje da vidimo, no sigurno je da će nam dnevni tisak, ali i sve ostale usluge „Tiska“ i dalje prodavati Damir, koji će nastaviti raditi kao trgovac.
Navikli na „Lord“, koji je od 1994. godine do danas radio bez dana pauze, nastavljajući tako prijeratnu tradiciju svojega prethodnika (kioska pod okriljem tadašnjeg zagrebačkog „Vjesnika“), s mrvicom sjete brzo ćemo prihvatiti novo, modernije i ljepše, sretni što je najpoznatiji pakrački kiosk tako izbjegao sudbinu susjeda preko puta koji nam je nakon više od 50 godina rada zauvijek zatvorio svoja vrata.
- PIŠE: Pakrački List
- 841
Listati prosinačke brojeve Pakračkog lista iz 1993. godine bilo je, u najmanju ruku, preispitivanje današnjih vrijednosti. Kada pročitate da je najveća sreća te godine nekim sugrađanima bila dočekati Božić kod kuće vrativši se u razrušene domove, u redovima za humanitarnu pomoć, živeći bez plina, vode i telefona … Nažalost, ta godina bila je i godina nesigurnosti, nemirne crte razgraničenja, rata i diverzija.
Najljepši osjećaj boljitka
Što vam se lijepo dogodilo u 1993. godini bilo je pitanje koje su novinari tada postavili sugrađanima u anketi u božićnom broju. I tada su građani rekli da je godina bila dobra, ističući zadovoljstvo ponovnog građenja, mirnijeg sna, a iskazano je mnogo optimizma. Iskustvo brojnih Pakračana potvrđuje staru izreku koja kaže da je sreća u malim stvarima.
Bila je to godina obnove pa je urednik Darko Baronica napravio rang listu deset najskupljih obnoviteljskih akcija koje su završene ili započete pa tako navodi prognaničko naselje „Topolik“ u Lipiku, Dom za mladež i omladinu u Lipiku, obnova 250 obiteljskih kuća svih kategorija, hotel „Lipa“ u Lipiku, pogon krojačnice u DI „Papuk“ u Pakracu, zgrada pakračke matične osnovne škole, cesta Pakrac-Kamenska, Bolnica za rehabilitaciju Lipik, nastavak radova na izgradnji kolektora za Pakrac i Lipik, te vodocrpilište i magistralni vodovod Kukunjevac - Lipik.
Nailazimo na intervju s Antom Bagarićem, tada prvim županom Požeško-slavonske županije, kada su u državnom ustrojstvu lokalne uprave i samouprave ponovno ustrojene županije. „Trebat će nam sigurno još vremena da se stvori navika kod naših ljudi da iz Pakraca dođu u središte Županije, da budemo vezani kulturom i tradicijom koju neosporno imamo i koja je zajednička. Ako Bog da i budu bolji uvjeti, zašto u budućnosti ne bismo stvorili uvjete da Pakračani dođu u požeško kino ili obrnuto“, rekao je tada prvi čelni čovjek županije. Jesmo li stvorili naviku, ili još bolje, uvjete, procijenite sami…
Iščekujući više reda, mira, obnove
Zabilježena je tragedija koja se dogodila 16. prosinca kada je vozilo UNPROFOR-a nedaleko Španovice naletjelo na dvije podmetnute protutenkovske mine od koje je poginuo argentinski časnik, a jedan narednik je teško ranjen. „Ono što čudi, ali i zabrinjava, činjenica je da osim pakračkih novinara ovaj događaj uopće nisu zabilježila sredstva priopćavanja, ni u Hrvatskoj, a ni u svijetu“, piše u članku Pakračkog lista.
Srpski pobunjenici su 18. prosinca nakon dužeg perioda pokušali pomaknuti crtu razgraničenja i zauzeti takozvanu „plavu“, najjužniju zgradu u pakračkom naselju „Jug“ otvarajući vatru iz streljačkog naoružanja.
Na istoj stranici Nikola Ivkanec, tadašnji zapovjednik Policijske postaje Pakrac, bez obzira na ratne okolnosti, u sigurnosnom smislu godinu ocjenjuje uspješnom navodeći: „Sve negativne pojave poput kriminala, narušavanja javnog reda i druge koje su prisutne u normalnom broju i da nema linije razdvajanja, Pakrac se ne bi ničim razlikovao od drugih sredina. Predstojeće blagdane stoga dočekujemo sa zadovoljstvom, ali i nadom da ćemo dogodine uspjeti održati ovo povoljno stanje reda i mira bez obzira što nam sadašnji razvoj događanja oko linije razdvajanja ne daje prevelike nade za optimizam“.
Više mira, reda, obnove u idućoj godini poželjeli su i tadašnji načelnici općina Pakrac i Lipik, Vladimir Delač i Marino Zanetti u svojim božićnim porukama, a o važnosti Božića govorio je u prigodnoj kolumni i pakrački župnik Mato Rukavina.
Darivali sveti Nikola, Djed Božićnjak i Pakrački list
Vrijeme darivanja u ratnim okolnostima nije zaobišlo ni najmanje sugrađane pa je sveti Nikola pakračkim osnovnoškolcima „konvojem nade“ stigao čak iz Engleske, a razne humanitarne organizacije podijelile su tada za pakračke i lipičke obitelji različite prehrambene namirnice te nešto tehničke robe, a iz Njemačke je stigao i ugljen koje je podijeljen obiteljima poginulih branitelja.
I Pakrački list u božićnom broju uključio se u vrijeme darivanja poklonivši sugrađanima upravo telefonski imenik, popis svih ponovno ukopčanih pretplatnika u Pakracu, Prekopakri, Lipiku i Filipovcu, njih 200-tinjak, što je bio svojevrstan pokazatelj napretka u obnovi života na našem području.
- PIŠE: Pakrački List
- 1549
Piše: Duško Kliček
U 82. godini je nakon kratke i teške bolesti u noći na četvrtak umro dr. sc Ivan De Zan, profesor u mirovini, naš sugrađanin.
Rođen je Filipovcu, uz nekadašnju ciglanu, 1937. godine. U Pakracu je završio osnovnu i učiteljsku školu. Djetinjstvo je proveo uz Pakru, cestu i prugu oko današnje petlje, gdje je otkrivao i stjecao svoje prve ljubavi prema prirodi, prema biljnom i životinjskom svijetu kojima je posvetio cijeli svoj život. Dio te mladenačke ljubavi i sve ono što je naučio kroz život i školovanje zapisao je u mnoge svoje udžbenike, knjige, didaktičke materijale, znanstvene radove namijenjene učenicima srednjih i osnovnih škola, studentima i svima onima koji nose zavičaj i prirodu u srcu.
Kao djeci većine siromašnih roditelja pakračkog i lipičkog kraja, koji su željeli nastaviti školovanje, učiteljska škola je i Ivi bila jedini izbor, a nakon završetka, osnovna škola u Donjem Čagliću prvo mu je radno mjesto. Sa suprugom Mirom, također učiteljicom, uz odgoj i školovanje djece Kornelije i Damira, učiteljski put ih je odnio u Ivanovo Selo, pa Grubišno Polje i napokon do Pakraca i gimnazije. Ivo se znanstveno usavršavao, a s nadarenim učenicima, današnjim profesorima, doktorima, farmaceutima… radio je kroz grupu mladih biologa.
Višu pedagošku školu i Prirodoslovno-matematički fakultet završio je u Zagrebu. Tijekom radnog vijeka bio je zaposlen kao učitelj, nastavnik biologije i kemije, profesor biologije, prosvjetni savjetnik u Zavodu za školstvo Ministarstva prosvjete i sporta Republike Hrvatske. Od 1987. godine radio je kao predavač, zatim kao docent na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1995. godine do 1998. bio je prodekan, a od 1998. dekan Učiteljske akademije Sveučilišta u Zagrebu. Bio je vanjski predavač na Fakultet prirodoslovno - matematičkih i odgojnih znanosti u Mostar, držao stručna predavanja u Vinkovcima, Osijeku, Dubrovniku, Brodu, Zagrebu…
U znanstveno istraživačkom radu aktivno je sudjelovao od 1972. godine u unapređivanju odgoja i obrazovanja. Sudjelovao je u tri znanstvena projekta koje je financiralo Ministarstvo znanosti Republike Hrvatske. Objavio je 14 znanstvenih radova, 9 priopćenja na kongresima, napisao 32 udžbenika i ostalog didaktičkog materijala za osnovnu i srednju školu, 15 stručnih radova te 37 ostalih radova. Autor je monografije „Istraživačka nastava biologije“ i sveučilišnog udžbenika „Metodika nastave prirode i društva“. Za doprinos unapređivanju pedagoške teorije i prakse, te za sveukupan rad od učitelja pa do sveučilišnog profesora, višestruko je nagrađivan.
Dobitnik je Godišnje nagrade „Ivan Filipović, Savezne Povelje pokreta „Znanost mladima“ i Velike povelje Narodne tehnike, a Županija Požeško-slavonska dodijelila mu je 2014. godine Nagradu za životno djelo.
Za vrijeme radnog vijeka, a u mirovini i više, sve do pred koji dan, Pakračani su ga susretali u trgovini, u kupovini novina, na ulici… kada je često znao zastati pa sa svojim bivšim učenicima i studentima, susjedima i sugrađanima izmijeniti pokoju riječ, ispričati ponešto iz svog života.
Grb Grada Pakraca za životno djelo, koji je dobio 2009. godine je dio zahvale Grada svom zaslužnom sugrađaninu, jer, govoreći o svom životu znao je reći: „Nismo bili ništa drugačiji od današnje djece, ali, umjesto televizije i kompjutora mi smo vrijeme provodili na livadama, u šumi, u Pakri. Ribe smo lovili sepetom, kupali se, upoznavali biljni i životinjski svijet oko sebe pa u mojim udžbenicima ima i ponešto Pakraca i moje mladosti“. Dio toga ostavio je nama i onima koji dolaze, a sve ostalo nezapisano i neispričano odnio sa sobom.
Hvala mu.
Sprovod će biti održan na pakračkom Rimo-katoličkom groblju u subotu 5. siječnja s početkom u 14 sati.
- PIŠE: Pakrački List
- 861
Dječji vrtić Maslačak Pakrac upisuje polaznike u program predškole koji je obvezan za svu djecu rođenu u razdoblju od 1. travnja 2012. do 31. ožujka 2013. godine koja nisu obuhvaćena redovitim programom predškolskog odgoja.
Zahtjevi za upis djece u program dostavljaju se od 2. do 30. siječnja u zgradi matičnog vrtića u Pakracu te područnim vrtićima Badljevina i Donja Obrijež.
Zahtjevu za upis potrebno je priložiti: preslika rodnog lista/ izvatka iz matice rođenih za dijete, preslike osobnih iskaznica roditelja ili uvjerenja o prebivalištu i presliku iskaznice imunizacije. Potvrdu o obavljenom liječničkom pregledu roditelji su obvezni predati odgojiteljici prvog dana dolaska u skupinu
Zahtjev za upis može se preuzeti na internetskim stranicama www.dvmp.hr ili osobno podići u tajništvu vrtića, odnosno područnim objektima Badljevina i Donja Obrijež.
Program predškole započet će u veljači u matičnom objektu Dječjeg vrtića Maslačak Pakrac te u područnim objektima Badljevina i Donja Obrijež.
Prije početka provedbe programa roditelji će dobiti detaljne upute o načinu i organizaciji programa.
Program predškole za djecu koja nisu obuhvaćena redovitim programom predškolskog odgoja je besplatan.
- PIŠE: Pakrački List
- 953
Prva beba u pakračkom rodilištu zove se Mia i novi je član mlade lipičke obitelji Vedrane Molnar i Vedrana Kelemena. Zdrava djevojčica rođena je prirodnim putem 1. siječnja u 18,35 sati, teška je 3,55 kg i duga 51 cm. Kako to tradicija nalaže, majku i dijete danas prijepodne posjetili su i darivali župan Alojz Tomašević zajedno s pakračkim dogradonačelnikom Marijanom Šircem i lipičkim gradonačelnikom Vinkom Kasanom.
Osim njih, malenu Miu darivala je i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, a malog plišanog medvjedića, koji je stigao ravno s Pantovčaka, uručila je ravnateljica pakračke bolnice Marina Major.
Ponosni roditelji Vedrana i Vedran ovom su prilikom zahvalili osoblju pakračkog rodilišta te više puta istaknuli izuzetnu profesionalnost sestara i doktora Velibora Travice koji je porodio malenu Miu.
Da je takva praksa pravilo, a ne izuzetak svjedoči i podatak da je u godini koju smo upravo ispratili u pakračkom rodilištu od 418 urađenih poroda rođeno 425 živorođene djece, što je gotovo identična brojka onoj iz 2017. godine kad ih je rođeno tek šest više. Na odjelu se nadaju da će 2019. godina zadržati takav trend, a cilj im je brojka od 500 novorođenčadi što nije neostvarivo, pogotovo kad se uzmu u obzir stalna ulaganja i praćenje trendova u ovom segmentu bolničke usluge.
