- PIŠE: Pakrački List
- 867
Svetom misom Vatrogasnom domu u Španovici s početkom u 11 sati u nedjelju će Zavičajna zajednica Španovčana obilježiti blagdan Duhova koji je do 1942. godine slovio kao blagdan njihova sela po kojem se i zvala u 2. svjetskom ratu spaljena i u potpunosti razrušena crkva.
Za razliku od prijašnjih godina, ove godine će misi nazočiti i posjetiti Španovicu autobus gostiju iz Ravne Gore iz Gorskog Kotara, predjela iz kojeg su Španovčani 1860-tih migrirali u Pakrac i utemeljili naselje Španovica.
Španovica je jedno od četiri naselja u Hrvatskoj kojeg su partizani spalili u 2. svjetskom ratu, znatan dio stanovnika pobili, a ostale raselili s trajnom zabranom povratka. Imovinu im je, nakon što su okarakterizirani kao državni neprijatelji, oduzeo jugoslavenski komunistički režim, naselio u njihovo selo doseljenike iz Bosne, te preimenovao naselje u Novo Selo. Nakon osamostaljivanja Hrvatske i Domovinskog rata naselju je vraćeno ime Španovica, ali najveći dio imovine Španovčanima nikada nije vraćen u naturalnom smislu, već dijelom kroz simbolične dugogodišnje novčane isplate.
Sredinom 90-tih godina, u žaru razmišljanja o povratku otete imovine i nematerijalnoj satisfakciji za učinjenu nepravdu u bivšem sistemu, Španovčani su u povodu Duhova 1996. godine organizirali svoj drugi sabor koji je u nekadašnjem selu okupio oko 2000 Španovčana i njihovih potomaka iz cijelog svijet pa i prekomorskih zemalja, a misu je služio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Kuharić. No, kako je unatoč osnovanoj Zavičajnoj zajednici Španovčana, koja vodi brigu o Španovici i Španovčanima, izostao značajan dio povratka imovine i druga nematerijalna zadovoljština, te uslijed starenja stanovnika, sve je manje Španovačana na Duhovima u njihovoj Španovici.
Osim za Španovčane, sveta misa u Španovici u nedjelju će ujedno biti služena i za Vladu Laučana, prvog poginulog hrvatskog branitelja na pakračkom području 1991. godine.
- PIŠE: Pakrački List
- 967
Veliki uspjeh koji je kod pakračke publike postigla izvedba mjuzikla „Tko pjeva zlo ne misli“ KPD „Sloge“ kroz projekt financiran s 590.000 kuna sredstvima Europske unije ostvario je višestruku korist: pakračka kazališna publika dobila je vrhunsku predstavu koju je kroz dosadašnje dvije izvedbe, a bit će ih još, vidjelo više od 600 gledatelja ili maksimalni kapacitet Hrvatskog doma. Pokazalo je da se i u ovakvim malim sredinama bez neke osobite umjetničke tradicije može pripremiti vrhunski scenski događaj. No od toga možda je važnije što su mnoge neprofitne udruge i ustanove shvatile da s dobrom idejom mogu iz europskih fondova pronaći sredstva za financiranje svojih programa i želja o kojima su zbog siromaštva do lani mogli samo sanjati.
S tom idejom smo i mi istražili koji se projekti sada provode, koji su u pripremi i što kažu lokalni stručnjaci i vodeći ljudi o njihovim iskustvima u pripremi i provođenju takvih projekata.
Prvi preporučljivi korak PCP
Iskustva su takva da je prvo preporučljivo mjesto za početak stvaranja projekta Poduzetnički centra Pakrac koji ima ponajviše iskustva u zahtjevnoj administrativnoj pripremi projekta za kandidiranje što podrazumijeva precizno popunjavanje specifičnim jezikom strogo formuliranih obrazaca za natječaj koje raspisuju neke od ureda/agencija različitih ministarstava što su, kako nam je potvrdila Dubravka Špančić, idejni začetnik hvaljenog projekta „Sloge“, učinili i za njih.
Vladimir Gazić, direktor LA PC Pakrac, ističe da je kod prvog dolaska kod njih najvažnije da udruga/ustanova potencijalni kandidat, zna točno što žele postići projektom, koji su precizni ciljevi i što im od materijalnih i kadrovskih stvari nedostaje. Tijekom pisanja projekta oni će pomoći u razradi pri čemu to kandidata ništa ne košta. Vrijeme potrebno za izradu projekta kada kandidat dođe s točnim odgovorima na prethodno objašnjena pitanja, sama razrada, što se tiče PCP, traje dva do tri tjedna što je obično dovoljno jer su natječaji najčešće otvoreni tri mjeseca, ali ima i onih koji traju svega nekoliko dana pa je dobro da udruga koja ima u planu u dogledno vrijeme nešto kandidirati počne s razradom projekta unaprijed ne čekajući objavu natječaja koji odgovara sadržaju njihova projekta. Naravno, udruga se može natjecati i samostalno, bez pomoći PCP, ali riskira da ostane bez bodova do kojih bi možda uz njihovu stručnu pomoć dobili. Naime, kod ovih negospodarskih i nekomunalnih natječaja kakve se najčešće provode sredstvima Europskog socijalnog fonda nema unaprijed „zarađenih“ bodova temeljom ekonomske ili druge nerazvijenosti već se boduje najčešće 6 do 8 elemenata pri čemu je zbog formalnih propusta u popunjavanju obrasca moguće da projekt uopće ne bude uzet u obzir kod ocjenjivanja. Isto tako, potencijalni kandidati trebaju računati s određenom sporošću u postupku provođenja natječaja jer malobrojno ocjenjivačko povjerenstvo mora bodovati sve prispjele kandidature što nije mali posao pa je realno da će od zatvaranja natječaja do početka realizacije proći i do šest mjeseci pa i više.
Teže provesti nego osmisliti
Svi naši sugovornici ističu drugi problem kod financiranja projekta sredstvima fondova činjenicu da je provođenja projekta veći i složeniji posao od njegovog osmišljanja i pisanja. Kako je istaknuo Gazić, ali i D. Špančić, Zrna Garača iz gradske uprave i Natalija Otopal, koordinatorica projekta koji provodi Udruga mali most lako je planirati aktivnost, primjerice 10-tak radionica s po 10 polaznika na svakoj. Ali je problem u provođenju jer sve što je zapisano mora biti provedeno upravo u tom obimu i sve to se mora dokumentirati.
Primjerice, jednu radionicu s 15-tak polaznika treba dokumentirati tri puta: potpisnom listom o prisustvovanju, fotografijom prisutnih na događaju i preslikom njihove osobne karte ili rodnog lista ako projekt zahtjeva da su u određenoj životnoj dobi (primjerice mlađi od 25 ili stariji do 55 godina). Jednako tako je zahtjevno i financijsko izvješće gdje su prihvatljivi troškovi samo oni koji su planirani projektom što mora biti dokazano adekvatnom fakturom i potvrdom o podmirenju računa. Mada, kako je primijetio Gazić, u posljednje vrijeme su kontrole koje dolaze na teren provjeravati ipak fleksibilnije i prilikom kandidiranja dozvoljavaju veću količinu troškova koji se klasificiraju kao nerazvrstani ili neočekivani. Naravno u svemu tome su prisutni i rokovi, kao i obvezna takozvana „vidljivost“ koja podrazumijeva medijsko praćenje s isticanjem izvora financiranja. No ono što veseli, kažu svi naši stručni sugovornici s iskustvom, je to što se može reći da novac od izvora financiranja dolazi poprilično uredno nakon popunjavanja obrasca „zahtjev za nadoknadom sredstava“ koji se uz priloženu financijsku dokumentaciju popunjava svakog mjeseca.
Lako se naplati rad
Ono što je dodatni razlog za kandidiranje na natječajima za sredstva ESF, osim što financiraju sadržaje koje lokalna zajednica sama ne bi mogla, je i činjenica da poprilično lako prihvaćaju troškove živog rada, onog koji je kod naših udruga uobičajeno radi siromaštva tretiran kao volonterski ili dobrovoljni, bilo kroz naknadu po ugovoru o djelu za razne stručne predavače, financijske i medijske servise, ali i plaće po ugovoru o radu za voditelje i koordinatore projekta, čime se poboljšava lokalni dohodak po glavi stanovnika, ali i zapošljava mlade ljude koji bi možda, da na ovaj način nisu dobili posao kod kuće, već otišli iz Pakraca i Hrvatske. Tako i sada na postojećim projektima radi nekoliko mladih ljudi, a u projektu „Zaželi“ 30-tak žena iz skupine teško zaposlivih.
Na čekanju najmanje šest projekata
Koliko smo uspjeli prikupiti informacija, u Pakracu je na „čekanju“ odobrenja sada šest projekata. Preko Poduzetničkog centra povratne informacije s natječaja čeka projekt „Nismo sami“ vrijedan 1,1 milijun kuna koji se odnosi na širenje mreže socijalnih usluga u zajednici; „Sport za sve osnovnoškolce“ (vrijednost 950 tisuća) koji za cilj ima uključivanje djece i mladih u zajednicu kroz sport; „Branitelji za branitelje“ (vrijednost 2 mil. kn) s ciljem razvoja mreže izvaninstitucionalnih usluga za branitelje i stradalnike, te „Žena ispred vremena“ (vrijednost 2,27 mil. kuna) koji bi trebao biti nastavak sadašnjeg projekta „Zaželi“.
Pored toga, Grad priprema s partnerima projekt ''Suradnja organizacija civilnoga društva i lokalnih vlasti na prevenciji korupcije i sukoba interesa u provedbi javnih politika'' (vrijednost između 800 tisuća i dva milijuna kuna) s ciljem povećanja vidljivosti transparentnosti trošenja proračunskog novca i borbe protiv korupcije. Vjerojatno projekte pišu i neke udruge o čemu nemamo informacija. Primjerice KPD "Sloga" u partnerstvu sa Srednjom školom Pakrac potpisala je nedavno Ugovor o dodjeli financijskih sredstava s Agencijom za elektroničke medije (AEM) za provedbu projekta „Moja perspektiva“ o čemu ćemo detaljnije pisati s početkom njegove realizacije. Teško je vjerovati da će baš svi proći, ali za nadati se da ćemo imati priliku medijski pratiti realizaciju neki od njih.
Nesumnjivo je da su kronično financijskim siromašnim udrugama koje gradski proračun često može pratiti na godišnjoj razini s 20 do 30 tisuća kuna ovakve financijske injekcije za ozbiljan rad i ozbiljna projekt neophodne. Toliko spominjani mjuzikl je zorno pokazao da se ne radi, kako su mnogi na početku to mislili, o prodavanju magle aludirajući pri tom da tu nema nikakve materijalne izgradnje i nove vrijednosti. No sada shvaćamo posve drugu dimenziju ovakvih projekata. Prilika je stoga tu. Treba pratiti natječaje, pisati projekte. Život će nam u udrugama i gradu biti raznolikiji, ljepši i bogatiji. A što se tiče novaca i materijalne koristi Istrijani imaju uzrečicu „gdje magarac leži uvijek neka dlaka osta“. Jednako je tako i s novcima.
Latica krenula prva
Prema našim saznanjima prva pakračka udruga koja je krenula s pisanjem ozbiljnih socijalno-kulturoloških projekta bila je „Latica“. Oni su prije šest godina u suradnji sa zagrebačkom udrugom Inkluzija na natječaju Ministarstva demografije i obitelji kandidirali trogodišnji projekt dodatne skrbi i uključivanja u društvo osoba s posebnim potrebama za što su u prvom natječaju dobili 750.000 kuna. Po trogodišnjem isteku, projekt je ponovo kandidiran na tri godine i odobren je sa 700 tisuća kuna i sada je u kontinuitetu u provedbi već pet godina i Radmila Relić Zerdin, predsjednica Udruge, se nada, s obzirom da su iskustva vrlo dobra, a potrebe za 20-tak korisnika jednako prisutne i nastavak njegovog provođenja koji je najvidljiviji u svakodnevnom poludnevnom boravku u njihovim prostorijama u kuriji Janković, ali i nizu aktivnosti osoba koja su do tada u gradu bile „nevidljive“.
PROJEKTI SOCIJALNOG KARAKTERA KOJI PROVODI GRAD PAKRAC
Kroz četiri projekta 8,8 milijuna kuna
U ovom trenutku Grad Pakrac provodi četiri projekta socijalnog karaktera financiranih sredstvima Europske unije ukupne vrijednosti oko 8,8 milijuna, potvrdila nam je Zrna Garača, viša stručna suradnica za gospodarstvo i EU fondove u gradskoj upravi Pakraca.
„Naučimo brinuti o okolišu“
Ovaj projekt sufinanciran od strane Kohezijskog fonda vrijedan je 385.900 kuna od čega Grad Pakrac financira 33.500, a Grad Lipik 24.500. Svrha i cilj projekta: je gospodarenje otpadom. Kroz ovaj projekt provest će se niz edukativno-informativnih aktivnosti s ciljem ukazivanja na probleme vezane uz otpad kao što su odvojeno sakupljanje otpada, kućno komopostiranje, ponovna upotreba predmeta. Izrađeni su letci, naljepnice, plakati ali ono što je posebno bitno – edukativne slikovnice i bojanke za djecu, koje na slikovit i zanimljiv način našim najmlađim sugrađanima prikazuje važnost odgovornog postupanja s otpadom i stvara svijest o okolišu od malih nogu. Također, ovim projektom bit će izrađena i aplikacija odnosno videoigra za održivo gospodarenje otpadom kroz koju će se svim sugrađanima putem danas nezaobilaznog ''dodatka'' mobitela moći igranjem videoigre naučiti odgovorno gospodariti otpadom.
Projekt se provodi u razdoblju od svibnja 2018. do svibnja 2020. godine.
''#Gradmladih #pokrenise''
Prijavitelj za ovaj projekt je Udruga mladih Mali most, a partneri Grad Pakrac i Udruga djece branitelja Domovinskog rata Pakrac. Ukupna vrijednost projekta: 689.500 kuna, a u potpunosti je financiran iz Europskog socijalnog fonda. Kao i prethodni i ovaj projekt se provodi od lanjskog svibnja i trajat će još godinu dana. Ciljna skupina su mlade osobe u dobi od 15 do 29 godina, kojima se želi omogućiti informiranje o njima bitnim temama kao što su stipendiranje, tržište rada, EU sredstva i projekti, opća informiranost o udrugama i mogućnostima provođenja slobodnog vremena, volontiranje... U sklopu projekta organizirane su brojne korisne radionice i edukacije. Okosnica i jedan od glavnih rezultata projekta je osnivanje kluba za mlade ''Aurora'' kroz koji će se ovim svim aktivnostima i dostupnim sadržajima omogućiti mladima kvalitetnije provođenje slobodnog vremena te će se osnaživati ideja da klub za mlade bude mjesto za njih na koje mogu doći ne samo radi kvalitetnog druženja, već i radi dobivanja raznih korisnih informacija, razvijanja ideja, te korištenja besplatnih usluga (kopiranje, printanje, igranje playstationa i slično).
„Maslačak ispunjava želje“
Partner Gradu u ovom projektu je Dječji vrtić Maslačak. Ukupna vrijednost projekta je 2.685.400 kuna, a izvor financiranja je ponovo Europski socijalni fond. Projekta će se provoditi 30 mjeseci, još do svibnja 2021. godine. Svrha i cilj projekt je prilagodbom radnog vremena vrtića radnom vremenu roditelja i unapređenjem usluga dati doprinos usklađivanju poslovnog i obiteljskog života obiteljima s uzdržavanim članovima uključenim u programe predškolskog odgoja i obrazovanja kao i razvoj postojećih i unapređenje novih programa i sadržaja s ciljem većeg obuhvata djece radi osiguranja jednakih mogućnosti za svu djecu, neovisno o socioekonomskom statusu i mjestu stanovanja. Dječji vrtić Maslačak Pakrac kroz uvođenje smjenskog rada i prilagodbe radnog vremena do 21 sat želi maksimalno doprinijeti usklađenju obiteljskih i poslovnih obveza roditelja. Uvođenjem ranog učenja stranih jezika, sportske igraonice, igraonice i dramsko- scenske igraonice doprinijeti će se razvoju postojećih te unapređenju novih programa i sadržaja koje vrtić pruža u okviru odgojno- obrazovnog rada. Kroz predstavljeni projekt zaposleni su stručni suradnici pedagog i logoped, odgojitelji, kuharica i spremačica.
„Ja sam žena, a ne broj“
I u ovom projektu prijavitelj je Grad Pakrac, a partneri Hrvatski zavod za zapošljavanje, Centar za socijalnu skrb Pakrac i GD Crvenog križa Pakrac. Izvor financiranja je u potpunosti Europski socijalni fond ukupne vrijednosti 5.059.200 kuna. Projekt se provodi od prosinca 2017. do lipnja 2020. Njegova svrha i cilj je inicijativama na lokalnom nivou pridonijeti većem zaposlenju žena u ruralnim područjima, s naglaskom na žene ranjivih skupina (pripadnica nacionalnih manjina, dugotrajno nezaposlene, starije od 50 godina, žene s invaliditetom i slično). Krajnji korisnici su stare, nemoćne osobe u nepovoljnom položaju na području Pakraca. Trenutno je zaposlena 31 žena, a broj korisnika je 180 kojima će tijekom 24 mjeseca biti omogućeno u svom domu osim skrbi i brige o zdravlju i svakodnevne aktivnosti poput pospremanja i kuhanja kao i svakodnevne potrepštine, ali će dobit i društvo, toplinu i pažnju.
- PIŠE: Pakrački List
- 861
Pakrački buvljak - povremena tržnica dječjeg asortimana, u organizaciji „skupine mama“ uz potporu Grada Pakraca, održat će se 9. lipnja u prostoru pakračke Tržnice s početkom u 10 sati. Naredna tri sata naši će sugrađani moći mijenjati, kupiti ili prodati nove ili rabljene stvari sve po cijeni „kako se dvoje dogovore“, a prema najavi organizatora nudit će se sve – od igle do aviona.
Za prodavače je štand besplatan. Ovo je četvrti po radu buvljak, a prvi je održan 26. svibnja prošle godine.
- PIŠE: Pakrački List
- 866
Predočavanje podatka katastarske izmjere , koje u zgradi „Ćirinović“ ( Bolnička ulica 1 ) traje od 6. svibnja, trajat će sve do 19. lipnja, doznajemo od Davora Žili, voditelja pakračkog katastarskog ureda. To je ujedno i krajnji rok vlasnicima parcela s područja katastarskih općina Pakrac i Prekopakra, naročito onima koji iz nekog razloga nisu nazočili izmjeri, da na licu mjesta dobiju uvid u stvarno stanje (kojim se utvrđuje novi broj katastarske čestice, površina i evidentirane građevine te korisnici zemljišta), te ga prihvate ili na njega ulože prigovor.
Ako postoje neslaganja, geodetska ekipa u nazočnosti međaša ponovo izlazi na teren i u slučaju dogovora evidentiraju nove podatke kao konačne. Ponovni izlazak mjeritelja na teren (samo jedanput) je besplatan.
Kako nam je rekao Mate Dželalija, ovlašteni inženjer geodezije (predstavnik izvođača radova) koji radi na predočavanju podataka izmjere, dolazak na uvid u evidentirano stanje najviše se očekuje od oko 20% onih vlasnika koji iz raznih razloga nisu bili na terenskoj izmjeri. Kod takvih slučajeva kao konačno se uzimalo i evidentiralo staro stanje. „Uglavnom su to ljudi koji ne žive na adresama ili su ih promijenili. Bilo bi dobro da im na licu mjesta predočimo situacije koje smo ucrtali bez njihove prisutnosti. Do sada nismo imali ozbiljnijih prigovora na nova stanja“.
Predočavanjem podataka i nakon službene potvrde zaključenim stanjem, geodetski dio posla bi završio, a uslijedila bi 2. faza odnosno upis vlasništva koji bi se proveo u razdoblju od tri do pet godina, a u ingerenciji je gruntovnice i Ministarstva pravosuđa.
- PIŠE: Pakrački List
- 830
Iz pakračkog Komunalca javljaju da od srijede 5. lipnja nastavljaju s odvozom papira i kartona na području Grada Pakraca. Donosimo točan raspored.
5.06. srijeda – naselje Kraguj + Grad Pakrac i to ulice:
- Križnog puta, M.Krleže, Šeovački put, Kragujski put, Sedlar, Slavonska, Bijeli put, Veberov sokak, Vukovarska, Osječka, K.Branimira, N.Oršanića, Pepe Polaka, 103. i 105. Brigade, Vinogradska, Bljesak, 30.Svibnja, trg bana J.J.Jelačića, B.Radića, S.Grabrića, A.Hebranga, M.Hrvatske, Bolnička, Prolaz baruna Trenka, Prilaz na Mali most, Hrv.velikana, G.Šuška, Obala P.Krešimira IV,trg 76. Bataljuna, A.Cesarca, V.Lisinskog, LJ.Gaja, K.Tomislava, J.J. Strossmayera, Kalvarija (dio ulice)
6.06. četvrtak– naselje Klisa +Prekopakra + Grad Pakrac i to ulice:
- M.Gupca, V.Rehaka, I.G. Kovačića, K.Domagoja, A.Stepinca, A.Cesarca, Aleja Kestenova, Frankopanska, Z.N.G, Basaričekova, M.Držića, N.Tesle, T.Ujevića, Zvonimirova, N.Š.Zrinskog, M.Lovraka, Grigora Viteza, R.Boškovića, Krndija, Marinkovac, I.Meštrovića, Pilanski put, R.Sindikata, Kranjčevićeva, Radničko naselje, Leptirovo brdo, I.B.Mažuranić
7.06. petak - naselja Omanovac, Novi i Stari Majur, Kusonje, Španovica, Dragović, Grahovljani, Šumetlica + Grad Pakrac i to ulice: - I.Gundulića, Psunjska, J.Žiške, Sv.Roka.
Sve po rasporedu iz kalendara iz podijeljenih letaka.
- PIŠE: Pakrački List
- 833
Manje komunalnih tema nego inače, a time i raznolikija područja obilježili su „Aktualni sat“ jučerašnje sjednice Gradskog vijeće, a vijećnici su ovog puta za propitivanje izvršne gradske vlasti potrošili tek polovinu predviđenog vremena.
Otvorila ga je Dr. Kristina Milek pozivajući se na tekst „Tišina na gradilištima“, objavljen na našem portalu 29. svibnja u kojem se piše o intenzitetu radova na gradilištu, a koji, kako je rekla, ima vrlo negativne konotacije pa je gradonačelnici postavila pitanje o dinamici i rokovima radova na gradskom trgu i Aleji kestena. Odgovarajući Anamarija Blažević je rekla da su i u gradskoj upravi bili nezadovoljni odnosom izvođača na trgu, ali su prošloga tjedna radovi krenuli intenzivnije. Na Aleji kestena je ovog proljeća bio problem vremenske prilike, ali im je rok ožujak iduće godine i vjeruje da će do tada biti gotovi.
Blok SDP-ovih pitanja je otvorio Dragan Marin podsjećajući na mjere transparentnosti proračunske potrošnje koju je uveo bjelovarski gradonačelnik pitajući planira li slično i pakračka gradonačelnica. On je rekla da je to moguće, ali tome, kao niti drugim populizmima ne teži. Odgovor na drugo Marinovo pitanje koje se odnosilo na prisutnost pakračkih gospodarskih tvrtki u „Projektu Slavonija“ Marin će dobiti pismeno jer gradonačelnica s obzirom na privatni karakter vlasništva te podatke nema.
Neven Garača se interesirao za sadašnju akciju gradske uprave koja se odnosi na prijava kućnih ljubimaca te predložio da se kod dječje igrališta na pakračkom jugu postave dodatne klupe.
Odgovarajući na pitanje o kućnim ljubimcima Blažević je najprije demantirala glasine koja je i ona čula da je to priprema za uvođenje novog poreza već se radi samo o ispunjavanju obveze gradske uprave da takvu evidenciju posjeduju, a za klupe je rekla da uskoro će biti podstavljene novi broj, ne samo kod dječjeg igrališta nego u cijelom tom dijelu grada.
Devastacija šume
Zoran Krejči je prenio planinarske priče o neviđenim devastacija šume na pakračkoj i lipičkom području koja poprimaju zabrinjavajuće razmjere. Interesiralo ga je što je napravljeno da Kalvarija doista bude šuma s posebnom namjenom za odmor i rekreaciju kako to predviđa Turistička strategija iz 2013. godine, a pravo na svoje drugo pitanje je iskoristio, kao i obično, da dogradonačelnika Marijana Širca pita za sudbinu gradskog vodomata.
Gradonačelnica je rekla da se i sama grozi spomenute sječe, više puta su iz gradske uprave reagirali i pisali, ali su odgovori uvijek takvi da je sve u skladu sa strukom i gospodarskom osnovom. Od 2020. Omanovac će biti izuzet iz te gospodarske osnove, a u Kalvariji se radi projekt, prijavljuje se redovno na natječaj Ministarstva turizma, ali za sada bez vidljivog rezultata. No pohvalno je da se u nju polako vrača kroz naš lokalni klub organizirani biciklizam koji nekoliko godina nije bio aktivan upravo radi toga što su im šumari upropastili urađene biciklističke šumske staze.
Odgovarajući na pitanje o vodomatu M. Širac je rekao da je prvi javni poziv za najam bio objavljen u siječnju i nije se javio nitko, drugi u svibnju, ponovo se nitko nije javio. Sada slijedi javni poziv za prodaju.
I Mihajla Pavković je imala dva pitanja. Prvo se odnosilo na katastarsku izmjeru, odnosno naknadni trošak vađenja uporabne dozvole koji iznosi 600 kuna po objektu interesirajući tko će to platiti. Drugo pitanje je bilo kada i tko će obilježiti novu spomen kosturnicu na Gavrinici?
Grad u cijelosti pokriva troškove katastarske izmjere, a uporabna dozvola je zakonska obveza koja s ovim nema veze, odgovorila je gradonačelnica na prvo pitanje. Što se tiče spomen kosturnice na Gavrinici u koju se nedavno premješteni ostaci partizana iz kosturnice iz gradskog parka, ponude za izradu su stigla, bit će pokriveni mramornom pločom sa zvijezdom petokrakom kako je to tražio Udruga antifašista i antifašističkih boraca Pakrac-Lipik.
Vladu Ecka (HDZ) je podsjetio na nedavno prikazani dokumentarni film u zagrebačkom HNK o evakuaciji pakračke psihijatrije 1991. godine interesirajući gdje i kada će se film prikazati u Pakracu?
Nakon zagrebačke projekcije film će biti prikazan na festivalu u Puli i sigurno će doći i u Pakrac, ali konkretni datum još ne postoji Poznato je da će krajem rujna gostovati i u Moskvi na festivalu dokumentarnog filma, dogovorila je Blažević.