- PIŠE: Pakrački List
- 865
Trideset i četiri milijuna kuna vrijedan projekt „Zajedno do zdravlja“, kojim je obuhvaćena izgradnja i opremanje dnevnih bolnica u sklopu Opće županijske bolnice Požega, bliži se svome kraju. Rokovi provedbe su minimalno prolongirani, a zbog poznate situacije krajnji datum dovršetka projekta je 15. kolovoza.
Građevinski radovi su dovršeni, a trenutno je u tijeku opremanje bolnice novim, sofisticiranim uređajima vrijednim 17,5 milijuna kuna koji će povećati opseg, kvalitetu i brzinu dosadašnjih usluga, ali i ponuditi neke nove.
Ravnatelj bolnice prof. dr. sc. Željko Glavić, komentirajući posljednju fazu projekta istaknuo je neupitna poboljšanja učinkovitosti kao posljedicu ovako visokih ulaganja.
„Unatoč epidemiološkoj situaciji koja nas je zadesila, građevinske radove nismo prekidali, oni su završeni i u tijeku je priprema za tehnički prijem. Nakon toga slijedi završno opremanje i prispijeće ostatka opreme koja u ovom trenutku još nije ovdje. No jedan dio opreme je ovdje i nakon provedene obuke djelatnika ona je već u funkciji“, kazao je ravnatelj bolnice te iz grupe medicinskih uređaja izdvojio četiri za ultrazvučnu dijagnostiku, za odjele pedijatrije, urologije, kardiologije i gastroenterologije.
Najmoderniji uređaji
„To su najmoderniji, sofisticirani uređaji koji ipak zahtijevaju dodatnu obuku djelatnika, s obzirom na to da ćemo na njemu raditi pretrage koje do sada nismo radili. Oni će do dovršetka projekta biti u punoj funkciji i dodatno će povećati dosadašnji opseg UZV usluga “, zadovoljan je dr. Glavić jer građani, dodao je, više neće morati odlaziti u velike centre, a nalazi će biti brži i kvalitetniji nego sad. Izdvojio je i suvremeni C-luk kojim se obavlja izravno snimanje rendgenskim uređajem i njime će znatno unaprijediti rad u operacijskim dvoranama, a pogotovo će poboljšati uvjete za ugradnju pacemakera, koju sada rade na starom aparatu. „C-luk je daleko suvremeniji i sigurniji po pacijenta“, objasnio je.
Osvrnuo se i na novi PCR uređaj pomoću kojeg rade testiranja na viruse, a posebno je koristan sada kad se, između ostalog, iz brisa nosa i ždrijela obavlja testiranje na korona virus.
„Ovakav uređaj u Slavoniji trenutno imamo mi i Klinički bolnički centar Osijek. Pomoću njega testiramo uzorke iz COVID ambulanti u Požegi i Pakracu. Aparat može obraditi 40 uzoraka dnevno, a dobivanje nalaza smo s dva dana sveli na samo četiri sata te tako ubrzali izolaciju potencijalno zaraženog i smanjili mogućnost zaraze ostalih građana“, predstavio je najnoviji uređaj i ponovio da tijekom lipnja očekuje dolazak ostale opreme te 1. srpnja označio kao datum početka rada svih jedinica.
Cilj ovog, za stanovnike Požeško - slavonske županije iznimno važnog projekta, je smanjenje hospitalizacija u akutnom stacionaru i jačanje dnevnih bolnica. Kompletnom rekonstrukcijom uređeno je 1800 kvadrata postojećeg prostora, koji je prilagođen potrebama dnevnih bolnica i jednodnevnih kirurgija.
Projekt provodi Regionalni koordinator razvoja Požeško - slavonske županije
„Ovo je jedan od najznačajnijih projekata, koji mi kao regionalni koordinator trenutno provodimo. Projekt je vrlo značajan za cijelu Požeško-slavonsku županiju, jer će se kroz uređenje i opremanje ove zdravstvene ustanove, doprinositi zdravlju stanovnika ove županije. Zdravlje stanovnika je pretpostavka za bilo koji oblik razvoja naše županije, što je osobito vidljivo sada kada imamo potencijalnu opasnost od korona virusa“ istaknula je mr. sc. Senka Horvat, ravnateljica Regionalnog koordinatora Požeško -slavonske županije.
- PIŠE: Pakrački List
- 1240
Više od stotinu osoba među kojima je bilo neuobičajeno puno djece i mladih okupilo se je na svetoj misi u Španovici, služenoj u povodu Duhova koji je do 1942. godine slovio kao blagdan ovog sela.
Sudeći po registarskim pločicama osim iz Pakraca došli su s područja Zagreba, Osijeka, Đakova, Virovitice, Slavonskog Broda, Požege, Kutine, Siska. S obzirom na starost Španovčana, ali i epidemiološku situaciju ovakvim odazivom je ugodno iznenađen i Boris Pleša, predsjednik Zavičajna zajednica Španovčana koja od 1993. godine organizira na ovaj način obilježavanja Duhova. Nakon puno godina u povodu Duhova u Španovicu je stigla i novinarska ekipa HTV-a.
Za razliku od prijašnjih godina misa koji je služio pakrački župnik Jozo Zorić nije održana u vatrogasnom domu, nego na otvorenom pored temelja spaljene crkve koje je nosila ima ovog blagdana, a zbog epidemioloških mjera nije bilo niti čestih gostiju, izaslanstva Ravne Gore iz Gorskog Kotara, predjela iz kojeg su Španovčani 1860-tih migrirali u Pakrac i utemeljili naselje Španovica.
Španovica je jedno od četiri naselja u Hrvatskoj kojeg su partizani spalili u 2. svjetskom ratu, znatan dio stanovnika pobili, a ostale raselili s trajnom zabranom povratka. Imovinu im je, nakon što su okarakterizirani kao državni neprijatelji, oduzeo jugoslavenski komunistički režim, naselio u njihovo selo doseljenike iz Bosne, te preimenovao naselje u Novo Selo. Nakon osamostaljivanja Hrvatske i Domovinskog rata naselju je vraćeno ime Španovica, ali najveći dio imovine Španovčanima nikada nije vraćen u naturalnom smislu, već dijelom kroz simbolične dugogodišnje novčane isplate.
Španovčani koji su došli iz daljega uobičajeno obilaze groblje svojih predaka i pale svijeće na spomeniku podignutom u spomen na 396 ubijenih ili nestalih Španovčana tijekom 2. svjetskog rata i godina poračja.
- PIŠE: Pakrački List
- 1369
Prema sadašnjim najavama 1. lipnja započinje konkretno kopanje za potrebe izvođenja radova na projektu pakračko-lipičke aglomeracije. Radovi te vrste bi, kako je rekao Marijan Pierobon direktor Voda Lipika, trebali započeti tog ponedjeljka na početku Ulice hrvatskih velikana, kod spomenika Franji Tuđmanu prema glavnom gradskom trgu. To bi trebalo značiti da ćemo tom prometnicom automobilom se moći provesti još samo 31. svibnja i - nikada više. Naime, radi zahtjevnosti radova na uskom prostoru, ulica će biti zatvorena za sav automobilski promet, a nakon što se završe radovi na izmjeni kanalizacijskih i vodovodnih sustava koje kao glavni izvođač izvodi slovenska tvrtka „Gorenjska gradbena družba“ iz Kranja, što bi prema njihovom planu trebalo biti gotovo za tri mjeseca, Poduzeće za ceste Slavonski Brod će nastaviti modernizaciju ulice kojom je previđeno postavljanje betonskih opločnjaka i njeno pretvaranje u pješačku zonu u kojoj bi pod određenim uvjetima automobilski promet bio dostupan samo za opskrbu.
Početak tih radova vjerojatno će biti i početak ne malih prometnih teškoća koje nas čekaju naredne dvije godine, s naglaskom na razdoblje do kraja ove godine kada će se najviše raditi upravo u centru grada.
Kako je rekao Pierobon, slovenski izvođač je najavio da će u špici radova na različitim radilištima u Pakracu, Lipiku i okolnim naseljima raditi i do 15 ekipa s oko stotinjak ljudi. Na zahtjev koji je stigao iz naše gradske uprave, a izvođač ga je prihvatio, radovi će zbog potrebe nastavka modernizacije našeg glavnog trga, koje ovog proljeća stoje čekajući da se na tom prostoru najprije obave neophodni radovi u podzemlju, početi u samom središtu grada i širiti se u koncentričnim krugovima prema periferiji, dok u Lipiku idu od zapada (izlaz prema Dobrovcu) prema središtu.
Prema detaljnom kalendaru koji je izvođač priložio za svaki mjesec, s tim da je u startu koronavirus izazvao mjesec dana kašnjenja u odnosu na prvi plan, prvog mjeseca početka radova osim u Ulici hrvatskih velikana radovi bi počeli i u Prolazu baruna Trenka te u dijelu Aleje kestenova, što je bio također zahtjev gradske uprave radi potrebe asfaltiranja lani novoizgrađenog dijela te ulice. Radovi bi se potom kroz ljetne mjesece proširili na Trg bana Josipa Jelčića, Ulicu Kalvariju (gornji dio) te Kneza Branimira (prema Gavrinici), Matice hrvatske, a u listopadu na dio Bolničke ulice (od banke) i Strossmayerovu tako da bi do kraja godine veći dio središta grada trebao biti gotov.
Središte grada najzahtjevnije
Upravo u tom središtu grada su radovi najzahtjevniji, pojašnjava Pierobon, iz dva razloga: prvi je što su instalacije ukopane u same prometnice i uslijed toga će se morati zatvoriti za automobilski promet, a otežano će se odvijati i pješački. Drugi je razlog brojne podzemne instalacije (elektro mreža, plinska, telefonska). Kada se radovi odmaknu u ulice prema periferiji uglavnom se uz njih pojavljuje zeleni pojas u kojem su većim dijelom ukopane instalacije koje podliježi zamjeni te u tim ulicama neće biti zatvaranja prometa u potpunosti nego djelomičnog preusmjeravanja prometa na jedan kolnički trak i njegovo usporavanje.
Realizira li se početak radova „kod Tuđmana“ 1. lipnja promet će iz Ulice hrvatskih velikana biti preusmjeren u Bolničku ulicu što znači da će se iz zapadnog dijela grada (Prekopakra, Krndija…) do istočnog (Gavrinica, vinogradi) stizati okolnim putem kroz pakrački jug ili preko sjevernog dijela (Tomislavovom, Strossmayerovom). No još veći problem bi mogao nastati u listopadu kada se zatvori i Bolnička ulica i kada bi po planu radovi trebali trajati još i na Trgu bana Josipa Jelačića. Tada bi se komunikacija na relaciji zapad-istok morali odvijati čak preko petlje. No sve to još nije tako stroga definirano, kaže Marija Čar , voditeljica odsjeka za graditeljstvo i stambeno-komunalnu djelatnost u gradskoj upravi i u suradnji s izvođačem će se u kalendaru radova tražiti rješenja koja će najmanje štetiti odvijanju prometa u kojem će se tražiti i nova rješenja, privremena ili trajna, poput otvaranja Ulice braće Radić za prometovanje u obadva pravca i slično. Uglavnom pakrački vozači će, posebice u prvih šest mjeseci, ali i kasnije, u svom gradu morati voziti prema znakovima privremene regulacije, a ne više prema navikama.
Drugi neminovni problem vezani uz infrastrukturne radove odnositi će se na funkcionalnost. Kako je rekao Pierobon, uslijed zamjene uličnih cijevi, a posebice kućnih priključaka, lako je moguće da će potrošači ostati u dijelu ulice gdje se radovi izvode od jednog do tri dana bez funkcije te infrastrukture pa bi primjerice, umjesto svog sanitarnog čvora morali koristiti nekoliko dana kemijske toalete postavljene u blizini svojih kuća/stanova.
Sva ta kopanja imala bi i neke druge negativne posljedice na naš uobičajeni svakodnevni život pa će se događati da zbog radova, čak i ulicama gdje promet neće biti zatvaran u potpunosti uslijed raskopanosti na nekoliko dana stanovnici, uz otežan pješački, neće imati nikakav automobilski pristup svojim dvorištima i garažama. Pierobon je najavio da će njegovi zaposlenici prije početka radova u pojedinoj ulici obići svako domaćinstvo i zamoliti za razumijevanje. To je prilikom potpisivanja ugovora o izvođenju radova u siječnju već zamolio i direktor izvođača Stanislav Remic.
Novi problem za ugostitelje
Ovakve prometne i infrastrukturne teškoće stvorit će, nakon epidemije, probleme trgovačkim i ugostiteljskim radnjama. Moguće je da će i one na nekoliko dana ostajati bez ove infrastrukture, imat će otežano snabdijevanje, ali će biti otežan i pristup potrošača koji će do njih u vrijeme izvođenja radova morati doći pješke što baš i nije pakrački običaj. Pored toga zasigurno nije ugodno sjediti na terasi ugostiteljskog objekta nekoliko metara dalje od bagera u pogonu. No i to je dio cijene koju moramo svi platiti kako bi zapuštena infrastruktura, negdje starija i od pola stoljeća, bila dovedena u red.
Upitan potpuno novi izgled pakračkih ulica
Početak radova na aglomeraciji otvara staro pitanje, a to je izgled pakračkih ulica, odnosno stanje kolnika, nogostupa i ivičnjaka. Još je rat, što kroz granate, što kroz transportere na gusjeničarima UNPROFOR-a u velikoj mjeri uništio prometnu infrastrukturu u središtu grada koja je i do tada bila sve samo ne idealna. U prvim godinama poslije rata za njenu temeljitu obnovu nije bilo novaca nego su na razrovane pločnike i kolnike, najviše zbog postavljanja telefonskih kablova, ali i raznih drugih popravaka podzemne infrastrukture „lijepile zakrpe“. Nakon toga je gradskim čelnicima došao sjajan izgovor za nečinjenje po tom pitanju: nema smisla to sada uređivati kada će uskoro početi silna kopanja radi aglomeracije koja će to sve dovesti u red. To je počeo koristiti još prethodni gradonačelnik Davor Huška te smo bili uvjereni da će početak lipanjskog kopanja biti istovremeno i početak sređivanja zapuštene prometne infrastrukture. No prema informacijama koje smo dobili do Marijana Pierobona, a koje nam je potvrdila i gradonačelnica Anamarija Blažević, to baš neće ići tako.
Naime, izvođač radova ima obvezu prometnice ispod kojih će kopati dovesti u stanje kakvo je zatekao. Prema našim ranijim standardima to je u praksi značilo da izvođač radova mora ponovo asfaltirati rov – uglavnom širine 30-tak centimetara. Otuda i tolike silne zakrpe na našim ulicama. U Europskoj uniji su standardi ipak strožiji, odnosno obvezuju izvođača da asfaltira cijeli prekopani kolnički trak ili traku u širini od 2,5 metra, asfaltira nogostup u dijelu u dužini u kojoj ga je prekopao, eventualno zamjeni oštećene ivičnjake. Uglavnom sve to skupa je znatno manje od naših priželjkivanja i potreba.
Znači li to da opet nećemo imati, bar u središtu grada, urednu prometnu infrastrukturu nego cik-cak kombinacije zakrpa prastarog, starog, novog i najnovijeg asfalta upitali smo gradonačelnicu Blažević, no niti ona nema jednoznačni odgovor. U najkraćim crtama potpuno sređivanje sva tri elementa (kolnik, nogostup, ivičnjaci) u nekoj ulici i u uvjetima raskopanosti će ovisiti o odnosu sredstava dodatno potrebnih za njihovo temeljito uređenje i o stanju u gradskoj blagajni. Uglavnom, kaže gradonačelnica, nastojat će se bar ulice u središtu grada u potpunosti zanoviti.
Poboljšani sustav zahtjeva poboljšano održavanje
Pred nama je razdoblje od dvije godine, možda i malo više, suživota s bagerima i drugom teškom građevinskom mehanizacijom zbog čega ćemo privremeno izgubiti dio svakodnevnog komfora koji se odnosio na razne prometne pogodnosti, mir i tišinu neobičnu za gradove, urednu opskrbu vodom, funkcionalnu kanalizaciju. Tijekom izvođenja radova, bar privremeno ćemo ostati prikraćeni za neke od tih sadržaja. No končani rezultat je vrijedan toga. Osim sigurne funkcije vodovoda i kanalizacije koja više neće podrazumijevati stalna kopanja radi popravaka, sustav će imati manje gubitaka. Neki naši sugrađani će dobiti po prvi put mogućnost priključenja na javni gradski vodovod, odnosno kanalizaciju. U Pakru ćemo nakon postavljanja bio-kemijskog pročišćivača iz našeg kanalizacijskog sustava u Dobrovcu vraćati znatno čišće otpadne vode i neopasne za daljnji tok naše rijeke. Vode Lipik će dobiti kompjutorizirani sustav za kontrolu funkcionalnosti te mehanizaciju za njeno održavanje o kojoj smo do sada mogli samo sanjati.
No sve to ima i svoju cijenu, upozorava Pierobon. Za održavanje tako pametnog sustava potrebno je i više ljudi nego sada s adekvatnom osposobljenošću, dakle i plaćom. Sve to će koštati više nego sada, a to netko mora platiti. Nema tko nego potrošači pa je za očekivati i poskupljenje vode. U kojoj mjeri, za sada nitko ne želi nagađati.
IZVOĐENJE VEĆ ZAPOČETO
Snima se kanalizacija
I prije nego će bager u ponedjeljak početi kopati, izvođenje radova je zapravo počelo. Ispiranjem kanalizacijskih cijevi u Ulici Matice hrvatske i Kralja Tomislava koju izvodi zagrebačka tvrtka Solmex, 12. svibnja su napokon počele konkretne aktivnosti na izvođenju radova projekta aglomeracije Kako nam je objasnio Marijan Pierobon, zagrebačka tvrtka, kooperant generalnog izvođača će strojno temeljito isprati postojeći betonski kanalizacijski sustav. Nakon toga će specijalnom kamerom snimiti do detalja unutrašnjost cijevi kako bi evidentirali sve detalje (priključke i dr.) te laičkim rječnikom rečeno, će strojno u postojeće cijevi uvući nešto što je laicima najlakše objasniti kao čarapu koju će strojno uz pomoć zraka obuhvatiti unutrašnjost cijevi. Nakon toga će se kroz unutrašnjost cijevi provući UV svjetlost te će „čarapa“ očvrsnuti u jedan centimetar debljine plastičnu masu. Robot s malom kamerom će proći i snimiti ispravnost nove obloge kanalizacije nakon čega će drugi robot izbušiti rupe i ponovo otvoriti postojeće kućne priključe. Tako će u potpunosti, bez kopanja kanalizacija dobiti nove cijevi. Na području Pakraca je planirana rekonstrukcija kanalizacijskog sustava klasičnom metodom (zamjena cjevovoda) 11.866, a ovom takozvanom bezrovovskom metodom 1530 metara. Na području Lipika klasičnom metodom 6594, a bezrovovskom 832 metra. Druga dobra stvar u tom poslu je što je u dijelu tih prometnica vodovodni sustav ukopan u zeleni pojas tako da neće biti potrebno njihovo prekopavanje, što znači da neće biti niti otežano prometovanje.
Slovenci stigli
Od ostalih aktivnosti do sada bilježimo još prije desetak dana dolazak prvih radnika izvođača radova. Među prvima je došao Tilen Klemenc, voditelj cjelokupnog projekta u kranjskoj tvrtki. Kako nam je potvrdio, već sada je tu njihovih desetak radnika, te nekoliko kamiona i kombija.
Prva njihova konkretna aktivnost u Pakracu je bila uspostavljanje deponija građevinskog materijala koji je u vrijeme pisanja ovog teksta bio u fazi pripreme na prostoru između policijske postaje i gradske tržnice gdje su postavljena tri kontejnera i u tijeku je dizanje žičane ograde. Pakračko sjedište uprave je u inkubatoru u poduzetničkoj zoni.
Gospodin Klemenc nam je najavio da će svakog 20. u mjesecu na našem portalu izvijestiti građane o radovima koji se planiraju idućeg mjeseca. I oni će kao izvođač radova obići svako domaćinstvo te pravovremeno izvijestiti korisnike o eventualnom višednevnom prekidu vodoopskrbe i usluge odvodnje.
OSOBNA KARTA PROJEKTA AGLOMERACIJE
U 28 mjeseci će se utrošiti 240 milijuna kuna
Radovi obuhvaćaju rekonstrukciju, dogradnju i proširenje 36,4 kilometara vodoopskrbnog sustava, od čega izgradnju 4,1 kilometar novog dovodnog cjevovoda Pakrac-Lipik, rekonstrukciju 7 kilometara dovodnog cjevovoda Gaj-Dobrovac, rekonstrukciju 25,1 kilometar vodoopskrbne mreže. Također je predviđena rekonstrukcija, dogradnja i proširenje 60 kilometara sustava odvodnje, uz čega i izgradnja 18 crpnih stanica. Projekt obuhvaća radove u dijelovima deset naselja: Pakrac, Prekopakra, Kusonje, Filipovac, Lipik, Dobrovac, Japaga, Kukunjevac i Donji Čaglić. No projekt “Aglomeracija“ nema samo za cilj sanaciju postojećih cjevovoda nego i njihovo proširivanje čime bi se priključilo novih 1950 stanovnika na sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, odnosno 225 stanovnika na sustav javne vodoopskrbe.
Najveća pojedinačna investicija
Projekt je na različitim razinama, lokalnim i državnim, pripreman 10 godina, a samo postupak izbora izvođača kroz međunarodni natječaj je uz žalbe trajao 15 mjeseci. U međuvremenu su odrađeni drugih pet pomoćnih natječaja (nadzor, dobavljač oprema, vidljivost…) vrijednih više od 8 milijuna pri čemu još slijedi natječaj za rekonstrukciju i dogradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Dobrovcu vrijedan oko 30 milijuna kuna bez PDV-a tako da će ukupna vrijednost projekta biti s PDV-om oko 240 milijuna kuna od čega Pakrac i Lipik sudjeluju u sufinanciranju s oko 4 posto, dok su ostala sredstva osigurana najvećim dijelom kroz fondove EU (72 posto), odnosno Ministarstva zaštite okoliša i energetike te Hrvatskih voda, zajedno oko 24 posto, o čemu je potpisan ugovor u prosincu 2017. godine. S tim iznosom to je daleko najveća pojedinačna investicija nakon rata na području Pakraca i Lipika i ne treba čuditi da je rok za dovršetak radova ugovoren na 28 mjeseci.
- PIŠE: Pakrački List
- 1067
Izrada intervencijskog plana u svrhu provedbe pripremnih aktivnosti za korištenje sredstava Europske unije je bila tema sastanka održanog jučer u Lipiku u kojem su sudjelovali čelnici gradova Pakraca i Lipika, općina Okučani, Gornji Bogićevci, Dragalić i Stara Gradiška, koordinatori projekta za Požeško-slavonsko i Brodsko-posavsku županiju s predstavnicima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije Davorom Huškom i pomoćnicom ministra Katicom Mišković. Na sastanku su predstavnici Ministarstva lokalnim dužnosnicima i njihovim suradnicima prezentirali smjernice za izradu intervencijskog plana i pojasnili im metodologije izrade s ciljem da takav dokument doprinosi integriranom razvoju ovog dijela zapadne Slavonije kroz brojne projekte. Završetak izrade intervencijskog plana u svrhu lakšeg pristupa sredstvima EU očekuje se do kraja ove godine, izvijestila je Zrna Garača, viši stručni suradnik za gospodarstvo i EU fondove u pakračkoj gradskoj upravi.
Pakrac, kao i ostale spomenute jedinice lokalne samouprave s područja zapadne Slavonije postale su dio područja Programa integrirane fizičke, gospodarske, socijalne regeneracije malih gradova lani 30. travnja kada im je Odluku o tome u Okučanima uručio premijer Andrej Plenković koji je to obrazložio: „Time će se poticati socijalnu, gospodarsku i komunalnu infrastrukturu i poduzetništvo u godinama koje dolaze. Uz ono što smo učinili sa Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave, dakle uz jednu fiskalnu decentralizaciju, to će, nadam se, omogućiti ovom dijelu Slavonije da se brže i kvalitetnije razvija, i da uloga lokalnih jedinica bude snažnija u pripremi razvojnih projekata“.
Godine 2014. kada je kao pilot projekt započela Vlada SDP-a odabrani su Beli Manastir, Darda, Benkovac, Knin, Petrinja i Vukovar kojima je u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014.-2020. te Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali“ 2014.-2020. osigurano korištenje ukupno 120 milijuna eura namijenjenih za provedbu aktivnosti namijenjenih fizičkoj, gospodarskoj i socijalnoj regeneraciji tih gradova.
Intervencijski plan za svaku jedinicu lokalne samouprave je opsežan dokument. Primjerice, Grad Knin ima intervencijski plan na 80 stranica, a Petrinja na čak 140.
- PIŠE: Pakrački List
- 1049
„Moramo biti zahvalni svima onima koji su dali živote za svoju domovinu. Mi mladi trebamo nastaviti ostvarivati njihove snove, a stariji trebaju biti ponosni na ono što je bilo 90-ih godina, jer smatram da je sve to vrijedilo“, rekla je gradonačelnica Anamarija Blažević prilikom polaganja vijenaca u povodu Dana državnosti i u sjećanje na sve poginule branitelje.
Pakrački gradski čelnici odali su počast, zapalili svijeće i položili vijence na Rimokatoličkom groblju u Pakracu kod spomen obilježja poginulim braniteljima u Domovinskom ratu, prvom hrvatskom predsjedniku na Trgu dr. Franje Tuđmana te kod biste dr. Ivana Šretera, a pridružili su im se i predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata te gradski vijećnici.
Polaganju vijenaca prethodila je sveta misa za domovinu u pakračkoj župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije koju je služio badljevački župnik vlč. Dražen Zrile.
Program obilježavanja Dana državnosti završit će večeras u Hrvatskom domu „Dr. F. Tuđman“ gdje je za 20 sati predviđeno prikazivanje filma „Časnik mirotvorac“ i govora dr. I. Šretera.
- PIŠE: Pakrački List
- 1031
Danas poslijepodne na našim prodajnim mjestima u Pakracu i Lipiku možete kupiti novi 576. broj Pakračkog lista.
Interesantnost življenja
Iza nas je zasigurno po pitanju svakodnevice najneobičnije poslijeratno proljeće. Bili smo uskraćeni za brojne sadržaje, borili se najviše na dva polja: za zdravlje i za kućne zalihe svega i svačega. Na oba polja uspješno.
Iako nitko ne želi da se stanje ponovi, mnogima je bilo i sadržaja na koje se nisu žalili. Učenici i studenti nisu išli na nastavu, a neopravdanih izostanaka nije bilo i samo rijetki će ponavljati razred ili studijsku godinu. Bilo je puno „rada“ od kuće, ili nikakvog, a plaća je bila redovita, kod nekih čak i veća od uobičajene. Umjesto po kafićima, više smo se družili po kućama pa smo na benzinskim crpkama više kupovali piva nego benzina. Umjesto rezultata sportskih natjecanja, radoznalo smo očekivali dnevna izvješće nacionalnog stožera o rezultatima testiranja na virus. Većinu toga je sada iza nas što je vidljivo na ulicama na koje su se (bez maski) vratili građani u broju i aktivnostima kao prije epidemioloških mjera. Ostao je strah na koji nas sve češće upozoravaju stručnjaci, a to je mogućnost da se virus vrati na jesen. No do tada treba živjeti i raditi.
Stoga bi naredni ponedjeljak 1. lipnja, čak i da nije bilo ove epidemiološke situacija, trebao biti povijesni dan za Pakrac. Ako sve ostane prema najavama, ali i konkretnim pripremnim aktivnostima obavljenim tijekom posljednja dva tjedna, tog ponedjeljka bi bageri slovenske tvrtke trebali početi kopati na početku Ulice hrvatskih velikana građevinske rovove za izmjenu naših dotrajalih vodovodnih i kanalizacijskih sustava. Ta ulica bi automobilima trebala ostati nedostupna, ne samo u tijeku radova, nego zauvijek jer će nakon Slovenaca u nju zaći zaposlenici slavonskobrodske tvrtke da postave opločnjake čime će ona biti prepuštena samo pješacima. Radovi na kanalizaciji i vodovodu tijekom naredne dvije godine u većem ili manjem intenzitetu će se seliti po ostalim pakračkim i lipičkim ulicama i prigradskim naseljima što će značiti otežano kretanja po njima, možda i povremeni prekidi u funkcioniranju tih sustava, više nego obično buke i prašine. Ponovo će se od građana tražiti strpljenje i prilagođavanje izvanrednoj situaciji, sve u cilju boljeg sutra.
Da se nakon dva mjeseca život vraća u normalu u uredništvu primjećujemo i po tome da su ponovo počeli stizati pozivi za razna događanja, uglavnom ona koja nisu mogla biti održana u vrijeme epidemiološke situacije. Takvih najava je puno pa već sada možemo zaključiti da ove godine je novinarska sezona „kiselih krastavaca“ bila pomaknuta sa srpnja i kolovoza na travanj i svibanj. U strahu od jeseni i povratka virusa, u ljetne mjesece će biti pomaknuti i neke aktivnosti planirane za jesen. Jedna od njih su i saborski izbori pa će nas tijekom lipnja u medijima, uključujući i lokalne, umjesto borbe s virusom, bombardirati obećanja naših političara o boljoj budućnosti, uz uvjet da baš njima date svoj glas.
Uz sve te aktivnosti i stalne prilagodbe nekim izvanrednim situacija, ako ništa drugo, nitko ne može reći da je život dosadan.
PRIČA S NASLOVNE STRANE: PROJEKT AGLOMERACIJA: U PONEDJELJAK 1. LIPNJA
Nakon 10 godina najava, u gradu počinje veliko kopanje
Prema sadašnjim najavama 1. lipnja započinje konkretno kopanje za potrebe izvođenja radova na projektu pakračko-lipičke aglomeracije. Radovi te vrste bi, kako je rekao Marijan Pierobon direktor Voda Lipika, trebali započeti tog ponedjeljka na početku Ulice hrvatskih velikana, kod spomenika Franji Tuđmanu prema glavnom gradskom trgu. To bi trebalo značiti da ćemo tom prometnicom automobilom se moći provesti još samo 31. svibnja i - nikada više. Naime, radi zahtjevnosti radova na uskom prostoru, ulica će biti zatvorena za sav automobilski promet, a nakon što se završe radovi na izmjeni kanalizacijskih i vodovodnih sustava koje kao glavni izvođač izvodi slovenska tvrtka „Gorenjska gradbena družba“ iz Kranja, što bi prema njihovom planu trebalo biti gotovo za tri mjeseca, Poduzeće za ceste Slavonski Brod će nastaviti modernizaciju ulice kojom je previđeno postavljanje betonskih opločnjaka i njeno pretvaranje u pješačku zonu u kojoj bi pod određenim uvjetima automobilski promet bio dostupan samo za opskrbu. Piše: Darko Baronica
INTERVJU: LJILJANA RUPENA KELEMEN, VODITELJICA SMJENE I ZAMJENICA RAVNATELJA U SREDNJOJ ŠKOLI PAKRAC
Svima je bilo teže, ali sve će biti odrađeno
Kako se privodi kraju ova neobična školska godina, s čim su sve bili zakinuti učenici u njoj, što je predstavljalo najviše teškoća nastavnicima i obrazovnom sustavu pitali smo Ljiljanu Rupena Kelemen, službenu voditeljicu smjene u Srednjoj školi Pakrac preko koje ipak ide najveći broj informacija i poslova u svakodnevnom životu škole.
GRADSKI PROJEKTI: Za obnovu Spahijskog podruma 24 milijuna europskih kuna
Gradovima Pakracu, Pleternici te Požeško-slavonskoj županiji iz Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova je nedavno stigla potvrda da je odobren zajednički projekt ''Svijet graševine“ vrijedan 65,8 milijuna kuna od čega nepovratna sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj iznose 55,5 milijuna kuna. Nositelj projekta je Grad Pakrac, a projektni partneri su Grad Pleternica, Javna ustanova Pleternica, Požeško-slavonska županija, Turistička zajednica Požeško-slavonske županije, Muzej grada Pakraca i Knjižnica grada Pakraca. Projektom će se financirati priprema i izrada strateške, programske i prezentacijske dokumentacije, edukacije, stručna usavršavanja, uspostava upravljačke strukture te građevinski radovi i opremanje objekata Spahijskog podruma u Pakracu i Muzeja bećarca u Pleternici. Piše: Darko Baronica
U novom broju još pročitajte:
EPIDEMIOLOŠKA KRONOLOGIJA: Ukinute propusnice, otvoreni kafići, vrtići, frizeraji…
GRADSKO VIJEĆE PAKRAC: Proračunska pomoć lokalnom gospodarstvu 500.000 kuna
BIVŠE DVORIŠTE PAPUKA: Uselili prvi poduzetnici;
NAPOKON PRORADILO RECIKLAŽNO DVORIŠTE: Dodatna mogućnost za sortiranje otpada;
U VRIJEDNOSTI 360 TISUĆA KUNA: Uređenje “poučne staze” prema sv. Vidu;
U LIPNJU I SRPNJU: Pričest i krizma će ipak biti održane;
ZBOG EPIDEMIOLOŠKIH MJERA: Odgođen Multipak;
ŽUPANIJSKE NAGRADE: Dobitnici Borislav Černi i Bolnica Lipik;
11. SVIBNJA OTVORENI KAFIĆI: Umjesto turske kave, opet ispijamo espresso;
KUGLANJE - ZAKLJUČENE NIŽE KUGLAČKE LIGE: Banovac prvak i novi drugoligaš
U ovom broju prilog: Investicije i projekti Grada Pakraca u 2019. godini
Sve to pročitajte u NOVOM BROJU PAKRAČKOG LISTA kojeg možete kupiti već danas na sljedećim lokacijama: MLIN I PEKARE (Hrvatskih velikana, Strossmayerova, Matije Gupca, Prekopakra), KTC, TO KRNDIJA.