- PIŠE: Pakrački List
- 994
Na Omanovcu je u tijeku prvenstvo Hrvatske u streličarstvu u 3D disciplini koje se ujedno boduje i kao drugi turnir za hrvatski 3D kup. Prvenstvu Hrvatske je po prvi put domaćin i organizator pakrački SK Kuna. U apsolutnoj muškoj i ženskoj konkurenciji u stilovima razvrstanim po vrstama lukova (instinktivni, dugi, goli, lovački i složeni), ali i starosnim kategorijama kada je u pitanju državno prvenstvo, natječe se 45 natjecatelja među kojima i šestero članova SK Kuna.
Prvenstvo je počelo u 10 sati svečanošću otvaranja. Otvarajući natjecanje Darko Uidl, predsjednik Hrvatskog streličarskog saveza je zahvalio Ministarstvu turizma i sporta što je financijski potpomogao njegovo održavanje. U ime Grada Pakraca organizatoru je zahvalio, a natjecateljima poželio puno uspjeha dogradonačelnik Marijan Širac.
Nakon otvaranja natjecatelji su otišli na šumske staze na kojima ih čekaju 24 mete – sintetičke makete različitih životinja. Prijepodne je kvalifikacijski dio, a poslije ručka završno raspucavanje za medalje. Rezultati će biti poznati oko 17 sati. 
- PIŠE: Pakrački List
- 1530
Matija Brinjak, vlasnik OPG Brinjak, Pakračanima je poznat kao višegodišnji proizvođač jagoda, a svoju osnovnu djelatnost već je predstavio putem našeg portala. Povod za ponovni presjek radnog momenta ovog mladog poljoprivrednika jest njegovo širenje proizvodnje ovog ukusnog proljetnog voća kroz jedan neobičan i nov način, kao i pilot program sadnje lubenica te zelene salate u što se upustio ove sezone i što se prema njegovim riječima pokazalo kao pun pogodak.
Prepoznat i u inozemstvu
S obzirom da skromni proizvodni, ali i financijski resursi nisu utjecali na entuzijazam ovog vrijednog mladića, borba na tržištu „malog igrača“ prepoznata je i u inozemstvu te je medijski popraćena člankom u međunarodno priznatom specijaliziranom časopisu Farmer of Europe dostupnom na engleskom, francuskom i nizozemskom jeziku. Vjetar je to u leđa, ali i zgodna potvrda ispravnosti puta započetog prije nekoliko godina, također i snažna moralna podrška Brinjaku da u budućnost kroči jednako odlučno.
A budućnost je već ovdje, jer prema njegovoj tvrdnji, pred dovršetkom je razvojne faze uzgoja jagode novom i modernom horizontalno – visećom tehnikom, a spomenutim je lubenicama i zelenom salatom, osim pukog produžetka sezone, još dodatno proširio tržište.
„Po završetku ovogodišnje sezone jagoda, rasprodana je i tona i pol lubenica iz tzv. probnog nasada, a zelenom salatom smo također vrlo zadovoljni pa ćemo tu praksu nastaviti. Mjesečno posadimo 320 glavica kristalke i gotovo sve plasiramo ugostiteljima s prehranom na pakračko-lipičkom području. Ono što ostane prodamo na kućnom pragu. Dodatna ponuda mene i moju obitelji maksimalno „rasteže“ u smislu obavljanja posla, jer sve ide preko naših i leđa bliskih prijatelja. O zapošljavanju dodatne radne snage dosad nismo razmišljali, no pošto dogodine širimo nasade jagoda na vanjskoj površini kao i na unutarnjim plastenicima mislim da ćemo morati nekog uzeti, barem u vrijeme berbe“, kaže Matija.
Neprihvatljiv EU poticajima
Mehanizacije zasad nema, a nije niti na vidiku jer zbog male obradive površine njegov OPG nije konkurentan za apliciranje na europske natječaje. Na vanjskoj površini od 2000 kvadrata Brinjak ima zasađenih 3800 sadnica, a dogodine će to podići na 5000. Također, spomenutim novitetom - horizontalno-visećom tehnikom - u zatvorenom će dijelu, u trorednom uzgoju, imati 2000 sadnica što ukupno čini gotovo dvostruko povećanje u odnosu na danas pa nije teško pretpostaviti što ovu obitelj čeka dogodine.
„Nismo u mogućnosti koristiti nikakve europske natječaje, jer nismo prihvatljivi zbog veličine obradive površine. Apsurdno je to, jer nadležne ne zanima količina nasada koju imamo, već obradiva površinska kvadratura. Horizontalno-viseći uzgoj jagode podrazumijeva njihovu sadnju u visinu umjesto u širinu, znači višeredno što štedi prostor, a nama olakšava berbu, međutim ispada da tako radim na svoju štetu. Ali neću zbog toga odustati jer ću u plasteniku na samo 90 kvadrata na taj način posaditi gotovo 2000 sadnica. Najviši red s tzv. krevetima jagoda (posude sa sadnicama) nalazi se na 180 cm visine i jagode se beru stojeći, dok je onaj najdonji red na visini od 30 cm. Dodatna prednost ovog sustava je što ću jagode imati mjesec dana ranije u odnosu na ostale, a pošto ću grijati plastenik ovo sezonsko kasno proljetno voće, ako se ukaže potreba, možemo imati i u vrijeme Svih svetih…“, zadovoljan je Matija uspostavom ove vrlo zahtjevne tehnike uzgoja koju niti mnogo veći proizvođači nisu uspjeli ustrojiti. Pridodaje da će i salata tijekom zime biti u grijanim plastenicima, što znači da će je u prodaji biti tijekom cijele godine.
"Ako mi financije budu omogućile proizvodnju ću samo povećavati, tu u prvom redu mislim na takvu proizvodnju pod plastenicima jer je proizvodnja na otvorenom preveliki rizik“, ustvrdio je za kraj momak kojem možemo samo poželjeti da izmisli formulu i dosegne zadane minimume obradivih površina i tako povuče nekakve novce i dodatno se opremi za voćarsko - povrtlarske bitke koje slijede. Šteta bi bilo, složit ćete se, da nekoliko eura ugasi energiju koju posjeduje ovaj mladi poljoprivrednik iz Velikog Banovca.
- PIŠE: Pakrački List
- 1085
Ne zna se točno kada je nastao i tko ga je sagradio, ali pakrački Stari grad bio je jedan od najznačajnijih utvrda u Slavoniji što potvrđuje podatak da je u razdoblju između 1256. i 1260. u njemu bila kovnica novca - slavonskog banovca koji je kao motiv koristio kunu koja je i danas u upotrebi službene hrvatske monete, započela je svoje predavanje Tea Lokner, kustosica Muzeja grada Pakraca prilikom jučerašnjeg predstavljanja Starog grada Pakraca koje je upriličeno u sklopu manifestacije Dani europske baštine.
Pod šatorom na mjestu između zgrade „općine“ i policije, neposredno uz arheološku sondu kojom se unazad četiri godine istražuje povijest Starog grada četrdesetak građana je najprije upoznato s njegovim nastankom koji datira u 13. stoljeću, kroz prijenos vlasništva od viteških redova ivanovaca i templara do zadnjeg vlasnika Nikole Šubića Zrinskog, odnosno osmanlijskog razdoblja (1544.-1691.). Grad u formi nepravilnog peterokuta je imao sedam kula i središnju najveću. Unutar zidina razvijao se mnogo širi život od vojne utvrde sa sadržajima poput škola, vjerskog i obrtničkog života. No oko 1750. godine uslijed dotrajalosti počinje njegov raspad koji je trajao sve do polovine 20. stoljeća do kada je stanovništvo građevinski materijal s njegovih zidina koristio za nasipavanje putova i izgradnju novih objekata, tako da je danas vidljiv samo ostatak u vidu zida iza policijske zgrade te ono što su arheolozi otkrili unutar četiri godine njegovih istraživanja, o čemu je govorio dr. sc. Juraj Belaj, voditelj istraživanja iz zagrebačkog Instituta za arheologiju.
Česti sukob različitih kultura
Rezultati iskapanja potvrdili su da je strateški položaj Pakraca bio razlog čestog sudaranja i sukobljavanja različitih kultura na ovim prostorima. Najvrjedniji nalazi su otkriveni na dubini većoj od dva metra, na sloju koji datira oko 1220. -1230. godine.
U doba kada su na ovim prostorima uobičajene male romaničke crkvice, dolaze vrhunski majstori klesari iz Francuske, čije je majstorstvo još i danas vidljivo unutar sonde na lokalitetu iskapanja u Pakracu čime ovo postaje jedan od najvažnijih gotičkih spomenika u ovom dijelu Europe. Na približno istoj dubini otkriveni su ostaci groblja, a raritet je da su zahvaljujući podzemnim vodama pronađeni posve sačuvani drveni ljesovi.
Dr. Belaj je naglasio da su istraživanja daleko od kraja, izrazivši nadu da će se nastaviti, što ovisi o financijama.
U uvodu stručne prezentacije Viktorija Ciganović iz Konzervatorskog odjela u Požegi je rekla da ju raduje što unutar ovogodišnjih Dana europske baštine može biti predstavljeno istraživanje ovog vrijednog arheološkog lokaliteta koje se izvrsno uklapa u ovogodišnju temu manifestacije koja je „Baština i obrazovanje, učenje za život“ jer kultura nije samo ono materijalno i prolazno nego još više, ono duhovno, vječno. U ime konzervatorskog ureda u Požegi zahvalila se Muzeju Grada Pakraca i Tei Lokner na suradnji i angažmanu te dr. sc. Juraju Belaju, na vođenju istraživanja kao i Gradu Pakracu bez čije financijske i logističke potpore ova istraživanja ne bi bila moguća.
Izložba artefakata u muzeju
Nakon stručnog predavanja na samom lokalitetu istraživanja, sudionici ove manifestacije su se uputili u Muzej grada Pakraca gdje je Tea Lokner postavila izložbu pokretnih artefakata. Izložba će za građanstvo biti otvorena do kraja rujna, a posjetitelji mogu vidjeti različite uporabne predmete iz svih stoljeća koji su pronađeni u sondi, kao i različito kamenje i ljudske i životinjske kosti, ali i fotografije snimljene na različitim slojevima tijekom četverogodišnjeg iskapanja.
- PIŠE: Pakrački List
- 904
Prvi rujanski vikend dvadesetak pakračkih planinara iskoristilo je za dvodnevni izlet na sjeverni Velebit. Prvi dan iskoristili su za šetnju poznatom Premužićevom stazom i potezom od Zavižana do krajnjeg cilja Rossijeve kolibe. Podijeljeni u dvije grupe – tzv. autoputom za planinare i šetače prešli su dvadesetak kilometara do konačnog povratka u Zavižan gdje su i prenoćili.
Premužićeva staza danas se smatra remek-djelom graditeljstva jer je građena u kamenu - suhozidu, te je položena tako da na vrlo jednostavan način vodi u najsurovije i najkršovitije dijelove sjevernog Velebita – Hajdučke i Rožanske kukove. Kroz Nacionalni park Sjeverni Velebit prolazi 16 km staze.
„Na početku Premužićeve staze podijeli smo se u dvije grupe, brža je stazom uz kraći odmor kod Rossijeve kolibe krenula do Krajačevog kuka te u povratku zastala na Crikvenoj ukupno prešavši oko 20 km. Izletnička skupina je lagano krenula do Rossijeve kolibe te nakon gableca kod planinarskog skloništa usred Rožanskih kukova vratila se prema Zavižanu uz kratki uspon na Gromovaču, prešavši oko 15 km. Svi smo se vratili do zalaska sunca na terasu doma na Zavižanu“, detalje hodnje Premužićkom doznajemo od Antuna Ciglenečkog, jednog od aktivnijih pakračkih planinara.
Drugi dan iskorišten je za posjet „Kući Velebita“, informacijskom multimedijalnom centru za posjetitelje Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, otvorenom 2017. godine i smještenom u selu Krasno iz kojeg se mogu saznati brojne zanimljive činjenice o geološkoj prošlosti, meteorološkim posebnostima, flori i fauni te pučanstvu koji stoljećima žive na prostorima najveće planine u Hrvatskoj. Dvodnevni pohod zaključen je posjetom Korenskom vrhu.
- PIŠE: Pakrački List
- 885
Centar grada proteklih je nekoliko mjeseci zbog aglomeracijskih radova pretvoren u veliko gradilište. Promet je ograničen, preusmjeravan, a zatvaranjem glavnih gradskih ulica za prometovanje smanjen je i broj parkirnih mjesta. Posljedično, dodatno se popunjavaju prva najbliža, a jedan od takvih prostora je onaj unutar kompleksa zgrada u Preradovićevoj ulici gdje je osim 25 garažnih mjesta u prizemlju peterokatnica, oduvijek postojao prešutni, ali i neobilježeni prostor između zgrada za parkiranje onih automobila čiji vlasnici ne posjeduju garažu ili za one koji su automobil ostavili zbog obilaska nekog od desetak tamošnjih lokala koji su tijekom vremena prenamijenjeni u ugostiteljski ili obrtnički prostor. Kompleks zgrada postoji oko pedeset godina - isto onoliko koliko i neobavezno parkiranje na javne površine unutar njih.
Proteklih dana u našu redakciju javila se Jelena Mitrović, stanarka jedne od zgrada, ali i unazad četiri godine vlasnica jednog od 25 garažnih mjesta, koju je u problem dovela novonastala situacija s neobaveznim parkingom što susjeda, što ostalih pakračkih vozača kojima se upravo zgodno učinilo parkirati „odmah iza banke“.
„Posebno je proteklih mjeseci aktualan problem parkiranja ispred tuđih garaža i ulaza u zgrade u našoj ulici. Prigovor sam nekoliko puta uputila stanarima i njihovom predstavniku zgrade, ali uzalud. Moja garaža se nalaz u kutu dvije zgrade (na strani urarske radionice) pa je samim time nezgodan ulaz, a gotovo je pravilo da mi situaciju kod ulaska u garažu, usprkos znaku za zabranu parkiranja, otežavaju nehajno ostavljeni automobili pred samim ulazom u zgradu! Vjerujte da je ponekad umijeće proći biciklom do garaže, da ne spominjem auto. Zar sam dužna voziti slalom do vlastitog prostora koji sam kupila i za koji uredno plaćam sve troškove?“, ispričala nam je Jelena i pritom dodala da je na isti način obavijestila i nadležne u pakračkom „Komunalcu“ koji je ujedno i upravitelj zgrada u Preradovićevoj.
Iz tamošnjih redova kulturno su se ogradili rekavši da oni kao upravitelji brinu o samoj zgradi te metar prostora oko nje, ali su i ponudili pomoć u vidu pisane obavijesti stanarima oko parkiranja. Upozorenje očito nije dalo rezultata, a Jelena je odnedavno na ovaj problem postala još osjetljivija jer je omaleni Renault Clio, koji je dotad vozila, zamijenila većom i prostranijom Hyundai Konom pa sada pri manevru parkiranja u kutnu garažu treba barem minimalnu prostornu komociju.
Rješenje u policiji!
Iz priloženih fotografija jasno je vidljivo da je ulaz u garažu ograničen, jer do nje treba proći između asfaltnog brda i repa parkiranih automobila. Stoga još više čudi lakoća kojom netko odluči upravo tamo ostaviti automobil, ne zbog toga što će smetati drugima već i zbog vlastite izloženosti onima koji su osuđeni tamo se provlačiti.
Kako riješiti ovaj kamen spoticanja među susjedima upitali smo u policijskoj postaji, gdje su kratko i jasno odgovorili da je takva problematika pod njihovom nadležnosti i da se ne treba libiti trenutne prijave nakon koje će policija postupati po službenoj dužnosti. Zbog dobrosusjedskih odnosa Jelena do sada nije aktivirala ovu krajnju opciju, sve računajući na vozačku obazrivost susjeda i sugrađana koja i dalje uporno izostaje.
- PIŠE: Pakrački List
- 939
Povodom obilježavanja manifestacije Dani europske baštine u Hrvatskoj, na arheološkom lokalitetu Stari grad u Pakracu, sutra, 10. rujna s početkom u 11 sati, bit će održan stručni obilazak i prezentacija ove zaštićene kulturno-povijesne cjeline grada Pakraca, kojoj mogu prisustvovati i zainteresirani građani. U sklopu prezentacije koju organiziraju Konzervatorski odjel u Požegi i Muzej grada Pakraca, kratko predavanje o lokalitetu održat će Tea Lokner, arheologinja pakračkog muzeja, dok će Juraj Belaj sa Instituta za arheologiju iz Zagreba predstaviti rezultate dosadašnjih arheoloških iskopavanja, kao i planove daljnjih istraživanja, rekla je Jelena Hihlik, ravnateljica muzeja.
Nakon toga, u Muzeju će biti otvorena izložba najvrednijih pokretnih arheoloških nalaza pronađenih u dosadašnjim istraživanjima, a koji su nakon restauracije pohranjeni u muzejsku arheološku zbirku. Ovo je prvi put da se nalazi predstavljaju javnosti, a izložba će ostati otvorena i dalje, poručila je Hihlik.
Manifestacija Dani europske baštine održavat će se tijekom rujna i početkom listopada diljem Hrvatske, pod zajedničkom temom Baština i obrazovanje – učenje za život. Hrvatska se ovoj manifestaciji pridružila 1995. godine, a cilj joj je širiti znanje i svijest o vlastitom kulturnom naslijeđu kao i vrijednostima drugih kultura, mogućim interakcijama, toleranciji i poštovanju.