Da poštenje, pristojnost i dobar odgoj može krasiti mlade ljude, dokazala je grupica pakračkih srednjoškolaca, vrativši izgubljenu torbu s novcem i dokumentima stanovitoj gospođi iz Šibenika koja ovih dana boravi u posjetu pakračkoj prijateljici. Našu redakciju njih su dvije posjetile ne želeći se predstaviti, odnosno smatrajući da njihova imena nisu bitna za priču, s ciljem da pohvale nesebičan čin mladih ljudi, koji ih je, priznaju, ugodno iznenadio.

Događaj se zbio u subotu predvečer oko 20 sati kada je sa svojim prijateljicama šetala psa ulicom Hrvatske policije iz Domovinskog rata (pored gradskog stadiona) gdje su zastale na klupi kako bi odmorile. Nakon kratkog vremena nastavile su šetnju i po dolasku do zgrade vidjela je da nema torbe. Autom su se uputile nazad do klupe gdje su primijetile grupu djece, po njihovoj procjeni srednjoškolaca. „Kad su vidjeli da izlazim iz auta i idem prema njima, jedna djevojka je prišla i predala mi torbu uz riječi da su se taman s njom uputili na policiju. U torbi sam imala mobitel, dokumente i dosta novaca“, rekla je gošća iz Šibenika još uvijek pod dojmom ovog događaja.

„Tada sam ih malo i nagradila, ali još jednom im zahvaljujem ovim putem, jer bi imala puno problema vratiti se u Šibenik bez dokumenata“, naglasila je i dodala da joj posjet Pakracu neće ostaviti gorak okus zahvaljujući nesebičnoj gesti mladih Pakračana.

Kristina Kosinc učenica šestog razreda flaute Osnovne glazbene škole Pakrac, ovogodišnja je dobitnica nagrade „Marko Turčan“ koja se 12. godinu dodjeljuje za postignuća u glazbi, a u znak sjećanja na tragično preminulog učenika pakračke glazbene škole.

Na kratkoj svečanosti koja je sinoć održana u prostoru Osnovne glazbene škole, plaketu s crtežom djece predškolskog solfeggia i poklon bon u iznosu 1000 kuna Kristini je uručila gradonačelnica Anamarija Blažević rekavši kako prati njen rad i zna da nagrada ide u prave ruke.

Alfreda Petani Grafina, ravnateljica glazbene škole, rekla je kako ovom nagradom animiraju učenike da se istaknu u školskoj godini sa školskim uspjesima, ponašanjima i odnosom prema školi, učenicima i učiteljima kakav je imao i Marko. U obrazloženju nagrade, dodala je kako ovogodišnja dobitnica osim flaute odlično svira klavir i bugariju te je članica Tamburaškog orkestra Pakrac kao i Češke besede.

Kristina je ovom prilikom zahvalila svim profesorima koji su ju pratili kroz dosadašnje školovanje i ravnateljici, a u njenu čast učenici glazbene škole Mihael Vukmanović na gitari i prošlogodišnji laureat Šimun Delišimunović na tamburi izveli su dvije skladbe.

Ovo je dvanaesta godina kako se dodjeljuje nagrada, a dosadašnji dobitnici su bili tamburašica Lara Kelemen, harmonikašica Stefani Majdandžić, flautistica Dunja Đurđević, flautistica Antonela Vonić, tamburaš Franko Kelemen, harmonikaš Josip Slijepčević, flautistica Laura Kudrić, klaviristica Ana Kobetić, tamburaš Dino Josipović, harmonikaš Leon Kaurin i tamburaš Šimun Delišimunović.

 

Pravoslavni vjernici danas slave Malu Gospojinu, svoj blagdan u čast kojeg je Srpsko narodno vijeće Grada Pakraca 12 godina unazad u KTC-u organiziralo veliku svečanu sjednicu kao dio obilježavanja svoje krsne slave, Rođenja Presvete Bogorodice. Radi epidemioloških mjera takva slava ove godine je izostala, kao i kasnije predviđena svečanost u vijećnici kurije Janković te je slava svedena na jutrošnju misu u crkvi Presvete Bogorodice na Gavrinici i otvaranje etno izložbe starina u prostoriji SDSS u zgradi „stare škole“ u Ulici braće Radića.

Uz prisutnost pakračkog paroha Đorđa Teodorovića, Milana Kozlevića i Darka Derenja predsjednika gradskih SNV Pakraca i Lipika te svega nekoliko građana, Nikola Ivanović, predsjednik SNV-a Požeško-slavonske županije  je pozvao srpsko stanovništvo ovog kraja da daruje svoje starine koje mogu biti odjevni, funkcionalni ili ukrasni predmeti, slike i fotografije za budući muzej koji će se nalaziti u takozvanoj „srpskoj kući“ iznad Saborne crkve (Ulica 30. svibnja) koju je SNV kupio prije godinu dana za 185.000 i u njenu obnovu je do sada uložio oko 300.000 kuna.

Ivanović je najavio završetak obnove za ovu jesen, ali službeno otvaranja za proljeće.

Etno izložba u prostoriji SDSS-a će biti otvorena do kraja ovog tjedna i građani je mogu pogledati od 7 do 16 sati. Izložba je dio projekta kojeg s 40.000 kuna financira Uprava za dijasporu Vlade Republike Srbije.

Kulturno prosvjetno društvo „Sloga“ u suradnji sa Gradom Pakracom ovog tjedna pokreće program „Kino u selu“ (KUS), kojim planira prikazivati filmove u selima koja teritorijalno pripadaju Gradu, a čiji mjesni odbori budu zainteresirani za ovakva događanja. Želja je „Sloge“ da kino i njegov ugođaj učine dostupnim svima, osobito starijim, bolesnim i onima koji nemaju prijevoz do grada.

Kako je najavila Dubravka Špančić, tajnica „Sloge“, program KUS-a započinje u društvenom domu u Velikom Banovcu 22. rujna, slijede Ploštine 23. te Donja Obrijež 24. rujna. Filmovi će se svaki od tih dana prikazivati u 19 sati, a cijena ulaznice je 10 kuna.

„Tehnički uvjeti programa kao što su kino platno, projektor, zvuk, ali i kokice, publici će dočarati stvarni ugođaj kina, a programski započinjemo s vlastitim filmom "Eržika Plemenita" dok će daljnje programiranje filmova ovisiti o interesu publike“ rekla je D. Špančić i navela da će "Sloga" KUS provoditi po pozivima mjesnih odbora i s izabranim naslovima.

Pakrački Crobran se od petka uvečer i službeno nalazi u novom prostoru smještenom na adresi Matije Gupca 27 u Pakracu, bivšoj trgovini boja i lakova “Metalko”. Do sada je ova Udruga svoje usluge prenošenja znanja iz borilačkih vještina nudila u prostoru pakračkog HCK, odnosno “staroj školi”, u svega četrdesetak kvadrata velikoj učionici prilagođenoj za trening. U budućnosti će to činiti u 200 kvadrata spomenute bivše trgovine, koja je već funkciji, a u petak je poslužila i kao prostor za mali domjenak povodom službenog predstavljanja novog ruha ove pakračke udruge.
“Udruga raste članstvom pa je normalno da trebamo više prostora za rad, a to će nam ovaj novi, prekrasan prostor i omogućiti. Uvijek gledamo naprijed, težimo boljemu, a zbog korone moramo uvažiti i nekakve preporuke u treningu, poput distance, što će biti znatno lakše u većem prostoru.” istaknuo je osnivač i vlasnik Crobrana Gordan Krajačić te ukratko predstavio aktivnosti: “Crobran udruga ima program koji proučava hrvatsku ratničku kulturnu baštinu i ratničke vještine i to znanje prenosimo unutar tradicionalnog programa. Nudimo i moderan program kroz koji podučavamo široko primjenjivu samoobranu i zaštitu. To je inače moj izvorni program koji sam godinama razvijao i koji je na kraju zaokružen kao sustav moderne samoobrane. Naša udruga u Pakracu djeluje od 2012. godine i već smo prepoznatljivi kako sugrađanima tako i u okruženju, a štovatelja imamo po cijeloj Hrvatskoj i Europi gdje pohodimo razne seminare i predstavljamo naš rad i svoju zemlju.”


U Crobranu danas postoji više različitih treninga. Osim dječjeg treninga i predškolske radionice nudi se MMA trening te ženski combat fitness. Svime upravljaju četiri obučena instruktora. Najveći interes je, tvrdi Krajačić, u ženskom fitnesu koji privlači sve više žena. Naročito su dobrodošle sve one koje žele biti u dobroj formi. Takvo stanje im, kaže, garantira čvrst i dobar trening koji će ondje pronaći, a ono što jest zanimljvo je tvrdnja instruktora da su rezultati i dobar izgled vidljivi u relativno kratkom roku.
O klupskim financijama Krajačić je rekao: “Trenutno imamo 50 članova koji plaćaju članarinu i to je uz vlastita ulaganja otprilike samoodrživa financijska struktura Udruge. Nešto pomognu i prijatelji kluba te članovi koji doprinose vlastitim donacijama i na tome im ovim putem zahvaljujem.”
Klub je aktivan tijekom tjedna u sve dane osim petka, u terminima od 17-22 sata. Svima onima koji bi željeli trenirati u Crobranu, a ne mogu zbog podnevnih i večernjih satnica iz udruge poručuju da uskoro kreću s prijepodnevnim treninzima. Također, pozivaju građane da sve važnije informacije potraže na njihovim stranicama na društvenim mrežama.

„Ideja ovog skupa bila je zainteresirati stručnu javnost za ovu temu kako bi dobili što više saznanja o povijesti obitelji Janković i o vremenu u kojem su živjeli, ali i kako bi rasvijetlili još uvijek velik broj nepoznatih činjenica o ovoj obitelji koja je ostavila značajan trag u našim krajevima. Ne želimo maštati i prodavati bajke, nego želimo naša saznanja temeljiti na povijesnim činjenicama“, rekla je Jelena Hihlik, ravnateljica pakračkog muzeja na početku stručnog skupa pod nazivom „Tragom Jankovića“, koji je održan danas u Osnovnoj glazbenoj školi u Pakracu.

O obiteljskom stablu obitelji Janković, njenim najznačajnijim članovima koji su od sredine 18. do sredine 19. stoljeća bili vlasnici pakračkog vlastelinstva te o njihovoj ostavštini čiji se najveći dio nalazi u Gradskom muzeju u Požegi govorila je Ivana Domanović iz požeškog muzeja. Posebno se osvrnula na grofa Julija Jankovića, koji je jedini od te obitelji rođen u Pakracu, ali je na koncu i prodao pakračko vlastelinstvo 1861. godine.

Jelena Hihlik je u svom izlaganju približila izgled Pakraca u 18. stoljeću, a istaknula je i važnost koju je svaki pojedini član obitelji Janković imao za razvoj ovog kraja, kako u gospodarskom, tako i u društvenom i kulturnom smislu. Saznajemo da je ova obitelj poticala graditeljsku aktivnost kroz gradnju vlastelinskog središta, financirali su izgradnje sakralnih objekata na ovom području, ali su utjecali i na razvoj gospodarstva na način da su poticali doseljavanje velikog broja stranog stanovništva, posebice obrtnika. U njihovo vrijeme Pakrac postaje i jedno od većih trgovačkih središta jer je dobio pravo održavanja godišnjih sajmova.

Profesorica Katarina Nina Simončič s Tekstilno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu, predstavila je kulturu odijevanja europskog prostora 18. i početka 19. stoljeća i prikazala portrete obitelji Janković uz prepoznavanje specifičnih odjevnih karakteristika i stilova.

Svoj doprinos ovom stručnom skupu dali su i Ivan Roth iz Muzeja likovnih umjetnosti iz Osijeka i Ana Šitina s Odjela za povijest umjetnosti iz Zadra koji su približili Stražeman i Biškupce, mala mjesta podno Papuka koja su doživjela procvat i kulturni uzlet u vrijeme kada tim područjem upravlja plemićka obitelj Janković, dok je profesor Zdenko Samaržija održao izlaganje o pomoćnim prostorijama u kasnobaroknim i klasicističkim dvorcima Slavonije.

Iako je ovo prvi ovakav stručni skup na temu obitelji Janković, želja je organizatora da on postane tradicionalan i iz godine u godinu nas obogaćuje novim stručnim saznanjima o ovoj plemićkoj obitelji koja je bila jedna od najuglednijih i najbogatijih obitelji u Slavoniji tijekom druge polovice 18. stoljeća i koja je neizmjerno važna za razvoj ovog prostora.