- PIŠE: Darko Baronica
- 1653
U Požeško-slavonskoj županiji jutros je bilo aktivno 478 slučajeva zaraze koronavirusom, pri čemu je 25 osoba hospitalizirano. Na posljednjem testiranju obrađeno je 170 uzoraka, od kojih je 35 pozitivnih. Time smo se po broju dnevno aktivnih oboljenja vratili na stanje od 11. siječnja (458), a u odnosu na prve dane ovog mjeseca broj dnevno aktivnih oboljenja u županiji je pao skoro na četvrtinu. Ovo smirivanje broja zaraženih prati i postupni pad pozitivnih u dnevnom udjelu testiranih. Jučer je pozitivna bila svaka peta testirana osoba, a na početku mjeseca je danima za redom to bilo u četrdeset i više posto što je i rezultiralo tadašnjih više od 1640 aktivnih oboljenja.
Nažalost broj hospitaliziranih osoba u županiji je konstantan i još od 3. veljače on se stalno kreće između 23 i 27. Na covid odjelu pakračke bolnice jutros je bilo 7 pacijenata što je pet manje nego prije tjedan dana. Od toga četvero je s područja Pakraca i Lipika i troje izvan naše županije. Petero je necijepljenih. Unazad tjedan dana na ovom odjelu su umrle još dvije osobe, tako da je u ovoj godini u pakračkoj bolnici umrlo ukupno osam pacijenata sa ili od covida.
U usporedbi sa stanjem prije godinu dana ono je i dalje katastrofalno. Tako smo 11. veljače lani pisali: ¨Od 125 jučer testiranih osoba na koronavirus na našoj županiji niti jedan nije bio pozitivan, doznajemo od epidemiologa dr. Ante Vitalije. S obzirom na trend prisutan unazad desetak dana, ovakav rezultat je očekivan. Naime, u 11 dana veljače na našoj županiji testirano je 1104 osoba i pozitivne su bile 33 ili samo tri posto, pri čemu u posljednja tri dana je to iznosilo samo 1,2 posto. To je doprinijelo tome da s polaznih 77 aktivnih slučajeva oboljenja 1. veljače jutros imamo 41, od kojih su 14 hospitaliziranih (petero u pakračkoj bolnici).“
Počelo testiranje učenika
U pakračku osnovnu i srednju školu u petak poslijepodne su došli i kućni testovi namijenjeni testiranju učenika. U srednjoj školi su oni podijeljeni jučer, a njihova primjena će početi s ponedjeljkom 28. veljače nakon što se učenici vrate s drugog dijela zimskih praznika koji će trajati od 19. do 27 veljače. Kako doznajemo od zamjenice ravnatelja Ljiljane Rupene Kelemen, jučer u ovoj ustanovi niti jedan učenik kao niti profesor nije bio niti u izolaciji niti u samoizolaciji.
U osnovnoj školi, kaže ravnateljica Sanja Delač, jutros su učenici na nastavu trebali doći nakon kućnog testiranja. Prema prvim rezultatima od 593 učenika to nije učinilo 97 roditelja ili njih oko 15 posto je odbilo testiranje. Inače niti u ovoj školi ravnateljica nema registriranih saznanja o oboljenjima mada je bilo djece koja su zbog zaraženih u obitelji bili u izolaciji iz koje sada mogu izaći ako je test djeteta negativan.
Cijepljenje i dalje u padu
Interes za cijepljenje i dalje je u opadanju. Prošlog četvrtka 10. veljače u pakračkoj dvorani je cijepljeno svega 52 osobe od čega po petero prvom i drugom dozom i 42 trećom. Slično je bilo i dan kasnije u Lipiku, kaže dr. Ivan Beluškov, koordinator cijepljenje za područje Pakraca i Lipika. Tjedan dana ranije u Pakracu cijepljenju se odazvalo još manje osoba, samo 39, od čega tri po prvi put, četvero drugom dozom i 32 trećom. No u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo unatoč tome ne odustaju od kalendara punktova za masovno cijepljenje te će oni biti provedeni u pakračkoj sportskoj dvorano naredne dvije subote 19. i 26. veljače od 9 do 11 sati.
Prema mapi procijepljenosti HZJZ, od 24. siječnja 4489 osoba s prebivalištem na području Grada Pakraca je cijepljeno prvom dozom, odnosno 3953 drugom što je 68, odnosno 60 posto ukupnog stanovništva.
- PIŠE: Darko Baronica
- 2306
Na subotnjem 9. po redu Noćnom izletu na Omanovac sudjelovalo je oko 55 planinara, osim iz Pakraca i Lipika, i iz Daruvara, Bjelovara, Garešnice.
Oni su u 18 sati krenuli s glavnog gradskog trga naoružani noćnim svjetiljkama i drugom planinarskom opremom te za oko 2,5 sata stigli na planinarski dom na Omanovcu. Tamo su u vlastitoj režiji imali odmor s okrepom u vidu hrane, pića i napitaka. Neki su se vratili automobilima, a veća skupina je oko 22 sati krenula natrga pješice i u Pakrac stigla oko ponoći. Planinare veseli da ovaj noćni izlet iz godine u godinu raste brojem sudionika i već sada s nestrpljenjem očekuju jubilarno njegovo deseto izdanje, rekao nam je Zoran Milaković, predsjednik PD „Psunj“ Pakrac.
Iako smo tek na polovini veljače, pakračkim planinarima je ovo bio već šesti ovogodišnji izlet. Nedjelju prije toga, 6. veljače imali su “Izletu u nepoznato” po putovima i zakucima Psunja. S polazišta kod zaseoka Čečavac krenuli su do arheoloških nalazišta Rudine i upoznali se s njihovim povijesnim značajem još iz srednjeg vijeka kada se tamo nalazila benediktinska opatija sv. Mihovila arkanđela, prvi put spomenuta 1251. godine u darovnici Bele IV. Od opatije su se zaputili dalje šumskim putovima prema drugom najvišem psunjskom vrhu Javorovica (912 m).
I prethodnu nedjelju 30. siječnja 15 ljubitelja ljepota Psunja odlučilo je iskoristiti sunčani dan za hodanje. Od planinarskog doma Omanovac su krenuli preko Puzavca do Rogoljice i dalje preko Torina do Čiča Matine kolibe i do konačnog cilja Velike poljane. Nakon odmora uz pečene kobasica povratak je bio preko Petkovače, Hajdučke kose i Plandišta do Omanovca.
Psunj je bio cilj izleta dva tjedna ranije, 16. siječnja. Članovi društva, raspoređeni u tri grupe, hodali su po Psunju i Papuku. Prva grupa hodala je po Psunju stazom od Omanovaca do Brezovog polja i natrag. Druga grupa bila je također na Psunju i hodala je kružnom stazom oko Omanovaca. Treća grupa bila je na Papuku i hodala stazom od Starog Zvečeva do Točka i natrag.
Izlet na Velebit
Visokogorska sekcija 8. i 9. siječnja je posjetila najljepši vidikovac južnog Velebita, Sveto brdo (1752 m), na tradicionalnom zimskom usponu. Ovog puta se išlo s ličke strane, a sudjelovalo je petero planinara.
Prvi izlet u ovoj godini održan je 2. siječnja kada su planinarili do Omanovca na „novogodišnje kolače“ .
Za slijedeći vikend planiraju jednodnevni izlet na Bjelolasicu što Milaković zbog zimskih uvjeta i prisutnosti snijega ocjenjuje zahtjevnijim. Do sada se prijavilo desetak pakračkih planinara.
Fotografije: PD „Psunj“
- PIŠE: Dinko Kliček
- 2503
U lipnju prošle godine u Pakracu je premijerno predstavljena 4D razglednica pakračkog autora Krešimira Ećimovića. Tada su naši sugrađani prvi puta vidjeli naizgled običnu razglednicu koja upotrebom mobilne aplikacije prikazuje Pakrac kroz proširenu stvarnost.
Zahvaljujući prof. Ećimoviću 8. lipnja 2021. godine postali smo prvi grad u Hrvatskoj koji je iskoristio virtualnu stvarnost u svrhu turističke promocije grada.
Koliko je važna etiketa „prvog u nečemu“ pokazalo se proteklog vikenda na promociji 4D razglednice Grada Zaprešića. Oni su prepoznali futuristički Ećimovićev proizvod i implementirali ga u svoju turističku ponudu. Predstavili su je kao suvenir budućnosti, novi turistički proizvod na tragu njihovih ranije predstavljenih „pametnih“ suvenira.
Koliko je važan ovaj događaj jednom Zaprešiću svjedoči i to da je, uz idejnog začetnika 4D razglednice Ećimovića, svečanoj promociji među ostalima nazočio i Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića. U mikrofone mnogih medija naglašeno je da je Zaprešić nakon Pakraca drugi grad u Hrvatskoj koji svoj turistički potencijal promovira digitalnim putem.
U kratkoj izjavi za Pakrački list Krešimir nije želio otkriti buduće planove te potvrditi moguće upite za izradu sljedeće razglednice.
„Istina je da zasad još nemam neke velike najave. Ovo je bio dosta zahtjevan posao jer je Zaprešić naručio dvije razglednice koje sam uspio složiti skupa s Pakracom. Našim sugrađanima je možda zanimljivo da je naša, pakračka razglednica dobila neke nadogradnje. Dodao sam Omanovac u virtualnu šetnju u dva godišnja doba, rano proljeće i zima te je omogućeno zumiranje unutar virtualne šetnje i navigacijske tipke pod opcijom videa“.
Profesoru Ećimoviću ova je promocija dokaz valjanosti puta kojim je krenuo, pa ako mu je Pakrac, kao njegov grad, očekivano dodijelio aplauze za učinjeno, Zaprešić je zasigurno ozbiljna potvrda potencijala ove vrste proizvoda.
nsl foto: Youtube screenshot
- PIŠE: Pakrački List
- 1741
Obavještavamo cijenjene potrošače na području grada Pakraca da će zbog radova na izmještanju crpne stanice dana 16.02.2022. u vremenu od 07:30-17:00 sati bez pitke vode biti:
- Psunjska ulica
- Ulica Jana Žiške
Molimo potrošače za strpljenje i razumijevanje, obavjaštavaju građane iz Voda Lipik.
- PIŠE: Darko Baronica
- 2874
U 2021. godini pakrački Komunalac je sakupio i deponirao na Crkvište 1943,8 tona miješanog komunalnog otpada što je za 69 tona više nego 2020. godine. To je daleko od postavljenog cilja 2017. godine Vladinom Uredbom o gospodarenju otpadom prema kojem smo svake godine trebali „proizvesti“ manje miješanog otpada da bismo 2021. godine došli na 1145 tona. Lani smo planiranu količinu premašili za skoro 800 tona ili bezmalo 70 posto. Dakle, lani smo opet po pitanju razvrstavanja otpada bili zločesti. Istovremeno je kroz kante za odvojeno sakupljanje otpada (papir), zelene otoke i reciklažno dvorište lani prikupljeno i adekvatno zbrinuto 372,5 tona raznog otpada. Dakle razvrstali smo nešto manje od petine našeg otpada.
Ovi podaci proizlaze iz Izvješća o gospodarenju otpada koje je Josip Bišćanin, direktor Komunalca, pripremio za narednu sjednicu Gradskog vijeća, a odnose se na oba grada, gdje se Komunalac bavi tom djelatnošću pri čemu u Lipiku organiziranim odvozom otpada nije obuhvaćeno samo 2,1 posto stanovnika, a u Pakracu 2,27 posto. Na taj način stanovnici na području Grada Pakraca lani su predali 1080 tona miješanog otpada što je povećanje od 4,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, a Lipika 864 tona ili 2,8 posto više. Preostali otpad koji je završio na Crkvištu odnosi se na biorazgradivi otpad i otpad s pročišćivača u Dobrovcu.
Što se tiče razvrstavanja otpada na spomenute načine (372 tone) najzastupljeniji je papir i karton, ukupno 217 tona (12 više nego prethodne godine), potom staklena ambalaža 35 tona te 10,5 tona plastična ambalaža. U tom segmentu glomazni otpad je prisutan sa 77,57 tona pri čemu je iz njega izvučeno 48 tona drvenog otpada, 5 tona plastike i 3,5 tona metala. Interesantan podatak je da su građani lani predali 17 tona glomaznog otpada manje nego prethodne godine. Direktor Bišćanin za to nema neko posebno objašnjenje jer su oni odradili sve naručene prijevoze na koji građani imaju besplatno pravo jednom godišnje pa se je za nadati da je ovaj manjak ostao na tavanima, podrumima i šupama, a ne negdje u šumi ili putnim jarcima.
Premalo posjećeno reciklažno dvorište
Preostali selektirani otpad odnosi na 31,5 tonu koju su građani predali u reciklažno dvorište na Krndiji pri čemu je od 49 vrsta najzastupljenija odbačena elektronička oprema (8,2 tone) otpadne gume (4,2 t), građevinski materijal, plastična i staklena ambalaža (svaka po 3,2 t), tekstil (2t), metalna ambalaža (1,5t). U odnosu na godinu prije na reciklažno dvorište je predano za 15 tona više otpada što je što je skoro dvostruko više u odnosu na prethodnu godinu. No to odgovara činjenici da je u 2020. godini reciklažno dvorište radilo od početaka svibnja, a lani cijele godine pa je povećanje rezultat dužeg vremenskog razdoblja rada, a ne povećanja navike rješavanja otpada na ovakav kvalitetan način.
Idući mjesec će Komunalac u domaćinstava Pakraca i Lipika po prvi put prazniti žute kante namijenjene plastici, distribuirane ove zime pa će biti interesantno saznati koliko su građanina taj način sortirali plastike i koliko će time smanjiti količinu predanog miješanog otpada.
Što se tiče udjela otpada (smeća) koje završi na smetlištu na Crkvištu i selektiranog otpada koji se vrati u novu prerada, koje smo definirali kao 5:1, ukupno stanje je nešto povoljnije ako se uzme u obzir i segment gospodarstva jer Metalko otkupljuje znatne količine metalnog otpada, tvrtka iz Virovitice preuzima besplatno elektronički otpad, pojedini gospodarstvenici (primjerice vulkanizeri) i ustanove, naročito zdravstvene, imaju obvezu otpad predavati iz svog segmenta poslovanja ovlaštenim tvrtkama o čemu moraju posjedovati adekvatnu pisanu dokumentaciju. Pored toga vjerojatno velike količine biorazgradivog otpada završi na privatnim okućnicama obiteljskih kuća u podijeljenim plastičnim ili improviziranim komposištima.
No sve je to još nedovoljno. Posebno u kontekstu konstatacija iz Bišćanovog izvješća da na odlagalištu na Krndiji još ima mjesta za oko 7,5 tisuća tona sabijenog otpada nakon čega ćemo ga morati odvoziti na buduću regionalnu deponiju u Šaguljama (90 km) što će netko (građani) morati platiti.
- PIŠE: Darko Baronica
- 2641
Na prometnicama Hrvatske posljednjeg dana prošle godine bilo je 643 registrirana vozila u Policijskoj postaji Pakrac manje nego posljednjeg dana 2018. godine što je pad od 5,5 posto, pri čemu, prema njihovoj specifikaciji, više radimo, a manje uživamo. Proizlazi to iz podataka koje smo dobili od Nikoline Janković, glasnogovornice Policijske uprave Požeško-slavonske. No tek detaljna analiza te statistike ukazat će da Pakračani i Lipičani imaju više automobila nego prije tri godine.
Drastičan pad novih automobila
Prema tablici koju je na naš zahtjev izradila njihova služba lani je u Pakracu po prvi put registrirano 575 osobnih automobila što je za čak 796 manje nego pred tri godine kada ih je registrirano 1371. Po prvi put registriran, osim za novi automobil, podrazumijeva i prvu registraciju u Hrvatskoj, dakle moguće je da su u tom broju i polovni automobili uvezeni iz inozemstva. Ovaj pad od skoro 60 posto novoregistriranih automobila u tri godine moguće je tumačiti višestruko. Na tržištu novih automobila je došlo do poremećaja koji su rezultirali da se na isporuku novog automobila većine proizvođača čeka mjesecima što odvraća interes kupaca. Mnogi vozači su se uslijed toga okrenuli polovinom vozilima, što je sve skupa doprinijelo rastu cijena i novih i polovnih automobila. I treći, naša promatrana 2018. godina spada u najbolje ekonomsko razdoblje ovog stoljeća (2015.-2019.) kada je vladala minimalna inflacija i kamate uz rast BDP i osobnih primitaka što potvrđuje i podatak da je godinu dana ranije, dakle 2017. u PP Pakrac prvi put registrirano gotovo identičnih 1338 automobila.
Sve to stoji, ali ipak ne pojašnjava ovakav drastičan pad. On je najvećim dijelom posljedica činjenice da su zbog takozvanih registracijskih područja u spomenutim godinama obvezno i kasko osiguranje vozila s DA tablicama bila najjeftinija u Hrvatskoj što je prijevozničke tvrtke i renta car agencije nagnulo da otvaraju fiktivne ispostave na području Pakraca, Lipika, a naročito Daruvara i tako jeftinije registriraju novo vozilo ili manje plaćaju leasing. Takvo razmišljanje potvrđuje i činjenica da je u 11 kategorija, osim osobnih vozila još samo veliki pad u te tri godine zabilježen u kategoriji „teretno i radno vozilo“ kojih je 2018. godine u PP Pakrac bilo registrirano 1551, a lani 1396, dakle 155 manje ili točno 10 posto.
No vratimo se osobnim automobilima jer će nam njihova vlasnička struktura uvelike potvrditi tezu da nismo slabije motorizirani nego prije tri godine, nego su nam iz evidencije nestali oni koji tu nisu niti trebali biti.
Registrirana cestovna vozila - PP Pakrac - stanje na dan 31.12.2021.
Pakračani i Lipičani imaju više automobila
Na kraju prošle godine u PP Pakrac je bilo ukupno registrirano 7279 automobila što je za 712 manje nego prije tri godine (-8,9%). Od toga 5154 (70,8%) su bili u privatnom vlasništvu, dok ih je 2125 bilo u vlasništvu pravnih osoba. Tri godine ranije od 7991 osobnih automobila 4778 (59,8%) je bilo u privatnom vlasništvu, a 3213 u vlasništvu pravnih osoba, dakle njih 1088 je nestalo iz evidencije pakračke policije, vjerojatno najvećim dijelom jer su izgubili spomenuti financijski benefit. Realno, promatrajući samo registrirane automobile u vlasništvu fizičkih osoba njih je za 376 više nego 2018. godine što nameće zaključak da Pakračani i Lipičani sada imaju više automobila nego tada mada su oni, prema državnoj statistici, zasigurno u prosjeku stariji nego 2018. godine.
U prilogu tezi da su iz evidencije registracija vozila pakračke policije otišli oni koji tu nisu niti trebali biti, osim kroz osobnih automobila u vlasništvu pravnih osoba i teretnih vozila potvrđuje i činjenica da je broj registriranih autobusa s 15 spao na 8.
Da nam standard po pitanju voznog parka ipak raste ukazuje i statistike registriranih motocikla, prijevoznog sredstva kojeg češće doživljavamo kao zadovoljstvo nego potrebu. U tri godine broj registriranih je narastao s 143 na 165 što je povećanje od 15 posto pri čemu je lani čak 11 novih, sve u rukama fizičkih osoba. Istovremeno je pao broj mopeda kojih je 2018. bilo 318, a lani 281 što navodi na pomisao da su neki mopedisti narasli u kategoriju motorista.
Porast traktora i radnih strojeva
Dvije kategorije ukazuju da prometna sredstva i u našem kraju sve više služe za rad, a manje za uživanje. Broj registriranih traktora je u te tri godine porastao s 1227 u 2018. na 1376 lani, dakle porast od 149 komada ili 12,6 posto. Posljedica je to sve većeg broja aktivnih OPG-ova i vjerojatno sve veće njihove prisutnosti na novčanim natječajima domaćeg ili EU porijekla gdje je kupovina traktora uvijek mogućnost na što ukazuje podatak da je 2018. godine bilo registrirano 38 novih traktora, a lani 64. U porastu je i broj registriranih radnih strojeva, sa 61 smo u tri godine došli na 92, kao i kod priključnih vozila gdje smo sa 428 narasli na točno 500.
Porast u ovim kategorijama vozila namijenjenih prvenstveno radu i zaradi, trebalo bi u dogledno vrijeme rezultirati i porastu kategorije osobnih automobila, naročito onih s prvom registracijom.
