- PIŠE: Pakrački List
- 2594
Na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 12 godina nepravomoćno je na Županijskom sudu u Bjelovaru osuđen Milorad Arsenić (72) iz Pakraca koji je u 27. siječnja prošle godine u istočnim pakračkim vinogradima, Ulica Jana Žiške bacio bombu na djelatnike HEP-a koji su mu došli isključiti struju, izvješćuje jučer portal Bjelovarac.hr.
Tog dana, oko 9,15 sati zaposlenici HEP-a došli su mu isključiti struju jer nije plaćao račune. Nezadovoljan njihovim postupanjem, stoji u presudi, Arsenić je u namjeri da ih liši života, iz svoje kuće u njihovom smjeru bacio ručnu bombu M75 s koje je prethodno skinuo osigurač. Bomba je pala i dokotrljala se kolnikom do djelatnika HEP-a i eksplodirala u njihovoj neposrednoj blizini. Sva trojica zadobila su teške tjelesne ozljede. Jedan je zadobio ozljede osobito opasne po život, a su tek pukom srećom sva trojica preživjela, najteži ozlijeđeni 52-godišnjak s teškim zdravstvenim posljedicama.
Arsenić je proglašen krivim za počinjenje tri kaznena djela ubojstva u pokušaju te mu je za svako pojedino izrečena kazna od po pet godina zatvora. Za kazneno djelo nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari izrečena mu je još godina dana zatvora. Na kraju, Arseniću je izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 12 godina, a u kaznu mu je uračunato i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru u kojem se nalazi od 27. siječnja prošle godine te će ondje ostati do pravomoćnosti presude.
Fotografija: PIXSELL /Antonio Pejša/
- PIŠE: Pakrački List
- 1802
Danas poslijepodne u prodaji će biti novi 596. broj „Pakračkog lista“ u kojem možete pročitati:
Potraga za boljim
Ako Državni zavod za statistiku ne promijeni metodologiju narednih deset godina jedinica lokalne samouprave Grad Pakrac imat će za sve administrativne potrebe 7.095, a naselje Pakrac 4.147 stanovnika. Toliko nas je popisano na lanjskom popisu stanovništva održanom u rujnu i listopadu. Oba statistička pokazatelja su znatno manja nego prije deset godina, za 16,1, odnosno 14,4 posto i to vjerojatno nikoga ne iznenađuje. Rezultati su time očekivani i nastali kao dugogodišnja posljedica činjenice da je svake godine prošlog desetljeća umiralo prosječno 60-tak Pakračana više nego što ih se rađalo. Drugi dio od tog minusa od 1365 stanovnika, oko 750, nastao je kao posljedica činjenice da se u tom desetljeću svake godine odselilo više stanovnika nego što se doselilo.
Još poraznije je zagledanje u dublju povijest koje ukazuje da na ovim prostorima od prvog službenog popisa 1857. godine nikada nije živjelo manje ljudi. Već tada, prije 164 godine, u granicama današnje administrativne jedinice Grada Pakraca, živjelo je 8.030 stanovnika, a prije točno 90 godina dosegli smo rekordnih i iz današnje perspektive nevjerojatnih 20.161 stanovnika.
Kako je to moguće?
Od sredine 19. stoljeća pa do Drugog svjetskog rata Slavonija i Pakrac bili su područje u koje se u potrazi za preživljavanjem doseljavalo iz cijele Austro-Ugarske monarhije. Ne pojedinačno, nego u cijelim imigracijskim valovima. Na početku tog vala doseljavanja su u naše krajeve doselili Talijani iz sjeverne Italije. Nekako u isto vrijeme su, u ne malom broju, stigli Španovčani iz Gorskog Kotara. Nekoliko desetljeća poslije početkom industrijske proizvodnje u našoj pilani došla je s obiteljima kvalificirana radna snaga iz češkog i njemačkog dijela tadašnje monarhije. Prateći stare demografske teorije mogli bismo konstatirati da je na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće na ovom prostoru kruha bilo za sve i postaviti pitanje kako to da se stotinjak godina poslije tu više ne može prehraniti niti polovina stanovnika iz onog doba.
No u tih stotinjak godina, i tri rata, sve se promijenilo. Silni tehnološki napredak je omogućio stanovništvu veliku mobilnost, a internet unazad dvadeset godina nas bolje informira o događajima u udaljenim krajevima, nego o onima iz susjednog sela. U ljudskoj prirodi je oduvijek težnja za boljim, lakšim, novim što često podrazumijeva promjernu životne sredine i to ne mogu promijeniti nikakve lokalne demografske mjere koje na život mladih ljudi ipak imaju tek kozmetički karakter. Stoga, za budućnost, kada je u pitanju demografija, s razlogom postoji zabrinutost.
S druge pak strane, na granicama Europe, čekaju milijuni izbjeglica iz siromašnih dijelova Azije i Afrike koje svoje bolje, a koje naši ljudi traže u Austriji ili Njemačkoj, vide između ostalog u tim ispražnjenim dijelovima Europe. U takvoj suvremenoj seobi naroda, teško je vjerovati da bi jedno područje, veličine svega oko 350 četvornih kilometara, umjerene klime i brojnih prirodnih bogatstava, solidno urbanizirano ostalo ispražnjeno od stanovnika. Samo je pitanje koliko smo mi spremni prihvatiti takve kulturološke i svake druge promjene koje nose migracijski valovi. No, sila zakon mijenja.
TEMA BROJA: REZULTATI POPISA STANOVNIŠTVA Izgubili smo 1365 stanovnika
Grad Pakrac na prošlogodišnjem rujansko-listopadskom popisu stanovništva imao je 7095 stanovnika, rezultat je prvih preliminarnih objavljenih rezultata koje je na svojim stranicama 14. siječnja objavio Državni zavod za statistiku (DZS). U usporedbi s rezultatima popisa iz 2011. godine kada smo imali 8460 stanovnika to je za 1365 manje ili 16,1 posto.
Naravno da je naselje Pakrac i dalje najveće u administrativnoj jedinici koji je u vrijeme prošlogodišnjeg popisa imao 4.147 stanovnika ili za 695 manje (14,4 posto) nego prije deset godina kada je u njemu živjelo 4842 osobe. Statistički broj stanovnika po našim naseljima objavljujemo u tablici. Piše: Darko Baronica
INTERVJU: MONIKA LUCIĆ FIDER, RAVNATELJICA GRADSKE KNJIŽNICE PAKRAC U epidemiološkom razdoblju građani više čitali
Gradska knjižnica Pakrac je lokalna ustanova koja je u zajednici prepoznata kao jedna od nositelja kulturnih i društvenih događanja u gradu. Kako su se s obzirom na epidemiološka ograničenja prilagodili u radu, je li epidemija poremetila funkcioniranje knjižnice i broj članstva, ali i o budućem novom prostoru u koji će se preseliti za otprilike dvije godine u Spahijskom podrumu razgovarali smo s Monikom Lucić Fider, ravnateljicom Gradske knjižnice Pakrac. Razgovarala: Iva Širac
NAŠI SUGRAĐANI: "TESSARI" POSTAO "TREND" Nova trgovina 50 metara niz cestu
Sada već davne 1993. godine otvorena je od strane poznate pakračke obrtničke obitelji Tessari, a gotovo 28 godina mnogim je Pakračanima bila omiljena destinacija za opskrbu odjećom, obućom, donjim rubljem, pozamanterijom ili pak sportskom opremom. Trgovina „Tessari“, oduvijek smještena na početku Tomislavove ulice, većinu je vremena slovila kao jedna rijetkih, a često i jedino mjesto u gradu gdje se nabavljala markirana roba, ali i mjesto gdje se za kvalitetu ostalih proizvoda garantiralo imenom i prezimenom. Sve do pred kraj prošle godine kad se obitelj Tessari povlači iz posla tekstilom i zatvara trgovinu. Piše: Dinko Kliček
U novom broju još pišemo:
KORONAVIRUS Na Požeštini divlja, lokalno u opadanju
ŠTO NAS OČEKUJE U GRAĐEVINSKOJ 2022. GODINI Najviše novca gradskim prometnicama
MARIJANA PETIR U RADNOM POSJETU PAKRACU Upoznata s projektima i investicijama, ali i problemima poljoprivrednika
RADOVI NA AGLOMERACIJI Naznaka prvih tehničkih pregleda
GRAD PAKRAC Nova aplikacija za prijavu komunalnog nereda
30 GODINA LOGORA BUČJE Doznati sudbinu nestalih trajna je zadaća ove države
PAKRAC DOBIO PRVOG MALOG SUGRAĐANINA U OVOJ GODINI Maleni Andrija - prva pakračka beba
DOKUMENTARNI ZAPIS Rat i demografija se jako ne vole
TREBATE LI OVE GODINE CIJEPITI PSA? Odgovor je isključivo u putovnici
HRVATSKI MOTOCIKLISTIČKI SAVEZ Vladimiru Tessariju nagrada za životno djelo
Sve to pročitajte u NOVOM BROJU PAKRAČKOG LISTA kojeg možete kupiti već danas na sljedećim lokacijama: MLIN I PEKARE (Hrvatskih velikana, Strossmayerova, Prekopakra), KTC, TO KRNDIJA.
- PIŠE: Darko Baronica
- 2292
foto: pakrac.hr
Prije nekoliko dana istekao je rok za dostavu ponuda za izradu idejnog projekta "Urbanističko-arhitektonsko rješenje Sportsko-rekreacijskog centra Pakrac" koju je Grad raspisao početkom siječnja. Riječ je o planskom urbanističkom dokumentu koji ima dvojaku važnost.
SRC Pakrac se na površini od 13,1 hektar prostire na jugu grada i omeđuju ga ulice: Bolnička na zapadu, Alojzije Janković na istoku, Hrvatske policije iz Domovinskog rata na sjeveru, odnosno Vukovarske na jugu. Sada je na tom prostoru u funkciji sedam objekata-poligona: glavno nogometno igralište, pomoćno nogometno igralište s rasvjetom, manje igralište s umjetnom travom koje je u fazi opremanja, kuglana, teniski kompleks od dva igrališta pri čemu od jesenas jedno ima balon, lani dograđen skate-park te sprave za vježbanje na otvorenom.
Njegovi korisnici, najstariji NK Hajduk od 1999. godine kada se na tom prostoru počeo igrati nogomet, kuglaši od 2008. godine, ali i posljednjih godina Teniski klub, stalno imaju želju i potrebu ovaj sportski park nadograđivati što je Hajduk i uspio izgradnjom pomoćnog terena, ali i lani manjeg s umjetnom travom. No, problem je, bez obzira što to izgleda kao da „livade“ ima jako puno, razmještaj sadržaja, jer oni nerijetko, posebno kada je u pitanju nogomet traže velike površine, vrlo bitan. Stoga je racionalno korištenje prvi uvjet, a to bez urbanističkog rješenja nije moguće.
Bez takvog dokumenta nema europskih novaca
Druga važnost ovog dokumenta proizlazi iz činjenice da unatoč tome što se gotovo svake godine dogradi neki od objekata on je i dalje u većoj mjeri neizgrađen. Za daljnju izgradnju i realizaciju želja potreban je nemali novac koji u gradskom proračunu ne postoji i stoga izvor financiranja treba tražiti u europskim i državnim fondovima, a jedna od mogućnosti je svakako i upravo započeti program Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. koji je lani u srpnju dobio pozitivnu ocjenu Europske komisije kroz koji bi do kolovoza 2026. Hrvatska trebala potrošiti 47,5 milijarde kuna bespovratnih sredstava EU. Bez ovakvog prostorno-planskog dokumenta to nije moguće.
U programskim smjernicama koje je gradska uprava zadala potencijalnim kandidatima za izradu ovog dokumenta, osim ugradnje već postojeći pobrojanih objekata, definiraju se potencijalni budući sadržaji, mada nam je gradonačelnica Anamarija Blažević rekla da se u ovom trenutku na njih treba gledati kao na popis naših želja i njihov potencijalni razmještaj na spomenutih 13 hektara. Tako je predviđena izgradnja bazenskog kompleksa, nove šesterostazne kuglane pri čemu, kako je pojasnila gradonačelnica, ne znači da bi imali dvije kuglane nego bi postojeća bila prenamijenjena, zračna streljana koja bi služila kao vježbalište za streličare, teniski kompleks koji bi se sastojao od šest terena, dva postojeća i četiri novoizgrađena, igralište za odbojku, igralište za uličnu košarku, pump track bike, teren za mini golf, igralište za nogomet u kavezu, igralište za padel, novonastali i brzo šireći sport sličan tenisu, zelena površina za izgradnju trim staze, dječje igralište, višefunkcionalni objekt za tuševe i sanitarne čvorove kao i gospodarska građevina za spremište alata i strojeva za održavanje. Naravno projekt mora riješiti prometne i zelene površine kao i energetsku i telekomunikacijsku infrastrukturu pri čemu je važno istaknuti da ovim dokumentom nije predviđeno projektiranje niti jednog od navedenih objekata već samo načelno njihovo smještavanje u zadani prostor.
Idejni projekt će po njegovom završetku biti javno prezentiran te će o predloženim rješenjima imati mogućnost mišljenje reći i oni koji će ga najviše koristiti - sportaši, sportski djelatnici i rekreativci.
- PIŠE: Dinko Kliček
- 3174
Malo je reći da poznati pakrački pisac Danijel Špelić ne miruje. Osim što je pri kraju njegov osmi po redu uradak, roman SF tematike „Kolonija“, čija je promocija najavljena za ožujak ove godine, Danijel je učinio iskorak i u svijet filma. Po vlastitom horor romanu „Uljezi“, napisao je scenarij za cjelovečernji igrani film „Granice straha“ u trajanju od 90 minuta, snimljen na zagrebačkoj Medvednici.
Tri godine duga postprodukcija, privedena je kraju, a jučer je u pakračkoj knjižnici održan zatvoreni tzv. „screen testing“ radne verzije filma, odnosno kritično gledanje filma s ciljem uočavanja potencijalnih nepravilnosti.
„Redatelj filma je Sven Marić, iz V. Gorice, a film je nastao suradnjom njega i zagrebačke tvrtke „Brojka Produkcija“. Snimljen je prije tri godine nakon čega je uslijedilo duže razdoblje post obrade i montaže. Spomenuti redatelj je ujedno investitor cijelog projekta za koji je do sada potrošeno oko 150 tisuća kuna. Godi takvo povjerenje, a nadam se da će i gledatelji biti zadovoljni filmom. Mislim da je to prvi „home invasion“ triler u Hrvatskoj“, rekao je Danijel i otkrio da će Pakračani još malo pričekati s premijerom u našem gradu, jer je zamisao da se prvo prijavi na međunarodne festivale nakon čega bi uslijedila hrvatska promocija filma.
Ovo nije prvi Špelićev odmak od pisanja, jer je u prosincu 2019. godine njegov roman prvijenac „Vidio sam kako umireš“ otkupila Hrvatska radio televizija i adaptirala ga u radio-dramu i izvela na 2. programu Hrvatskog radija u sklopu emisije KriK tijekom koje se u jednosatnom programu izvode poznati naslovi iz ciklusa radio – komedija, krimića i trilera. Špelić je bio prvi Pakračanin čije je ostvarenje HRT platio, pa nije nemoguće da se nakon radija, njegovo ime uskoro pojavi i u TV programu državne televizije.
- PIŠE: Darko Baronica
- 2412
Dok koronavirus na području županije divlja i obara sve negativne rekorde, Pakrac i Lipik su oaza zdravih, proizlazi iz statističkih podataka koje smo jutros dobili od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo županije, ali i naših prosvjetnih ustanova i bolnice.
U Požeško-slavonskoj županiji danas je aktivno 1657 slučajeva zaraze koronavirusom pri čemu je 25 osoba hospitalizirano. Na posljednjem testiranju obrađeno je 424 uzoraka, od kojih je 268 pozitivnih (63,2%). Oba ova podatka su najlošiji statistički pokazatelji o prisutnosti Covida-19 na županiji uopće, od već skoro dvogodišnje pojave koronavirusa i odraz su onoga što se događa tijekom cijelog siječnja. U taj mjesec smo ušli s tek 237 aktivnih oboljenja da bi taj broj iz dana u dan stalno rastao pa je polovinom mjeseca uz 20-postotni udio pozitivnih u ukupnom testiranih premašio 600 aktivnih. U drugoj polovini mjeseca udio pozitivnih se penje na više od 30 posto i shodno tome već 18. po prvi put premašujemo tisuću aktivni zaraženih. No brojke i dalje rastu i unazad šest dana od 2137 testiranih (PCR i antigenski) pozitivno je 1083 ili više nego svaki drugi.
Lokalna statistika u svim segmentima znatno bolja
Istovremeno broj oboljelih osoba u Pakracu je konstantan, a u Lipiku čak i u padu. Prema podacima HZJZ-a na području Pakraca jutros je bilo aktivna 52 slučaja, a na području Lipika samo 8. Prije točno 10 dana u Pakracu je bio aktivno 51 oboljenja, a u Lipiku 24.
U odnosu na ostatak Hrvatske dobri pokazatelji dolaze i iz naših škola. U Srednjoj školi Pakrac jučer je bilo petero pozitivnih učenika i četiri profesora, ali je sva nastava održavana uživo. U osnovnoj školi radi bolesti učitelja u samoizolaciji su dva razreda u Badljevini i jedan u Prekopakri i nastava se za njih održava online, dok za 35 ostalih uživo. Na Požeštini je nastava online za tri cijele škole. U dječjem vrtiću tri skupine su u samoizolaciji, dvije u matičnoj zgradi u Pakracu i jedna u Prekopakri što je sve skupa jako dobro u odnosu na jutros 18.000 oboljelih u Hrvatskoj mlađih od 18 godina.
Na covid odjelu pakračke bolnice jutros je bilo 6 pacijenata od čega samo jedan iz Pakraca, te pet s drugih županija. Pred sedam dana bilo ih je 13. Od ovih šest pacijenata petero je necijepljeno. Od početka godine na tom odijelu umrlo je pet osoba.
Mato Matijević, ravnatelj HZJZ-a županije, nije mogao potvrditi da se radi o omikron soju jer još nema povratnih nalaza s pozitivnih uzoraka poslanih na sekvenciranje (testiranje) čak u Berlin. No zbog brzine širenja zaraze može se to pretpostaviti, ali i zbog relativno malo hospitaliziranih. Naime jutros je sa županije bilo u bolnicama svega 25 osoba više od 1650 zaraženih što je svega za dvije osobe više nego kada je bilo 500 zaraženih (11. siječnja). Veliki dnevni porast na Požeštini on pripisuje druženjima i javnim okupljanjima naročito na sportskim priredbama u zatvorenim objektima. Stoga i dalje naglašava potrebu pridržavanja epidemioloških mjera i cijepljenja koje već, ako neće spriječiti zarazu, znatno smanjuje mogućnost pojave težih simptoma na što upućuju podaci o broju hospitaliziranih osoba.
Što se tiče cijepljenja ono će se ovog vikenda ponovo provoditi na uobičajen način na punktovima u Lipiku (petak) i subotu (Pakrac). Prošle subote u Pakracu je cijepljeno ukupno 172 osobe; 14 prvom dozom, 20 drugom i 138 trećom. Počelo je i cijepljenje djece u dobi 5 do 12 godina za što se roditelji trebaju prijaviti kod pedijatra ili obiteljskog liječnika. Interes je za sada pojedinačni. Cijepljenje na punktovima, bez obzira što broj cijepljenih osoba je u padu, bit će nastavljeno i tijekom veljače, a točan kalendar još nije poznat, kaže Matijević.
Prema podacima HZJZ-a od 16. siječnja na području Grada Pakraca prvom dozom je cijepljeno 4476, a drugom 3938 osoba što je 67,75, odnosno 59,6 posto ukupnog broja stanovnika pri čemu je baza za izračun postotka i dalje procijenjen broj od 6607 stanovnika.
- PIŠE: Darko Baronica
- 2815
Vezano za neugodnu pojavu da koze brste svježe položene vijence na spomen obilježju logora Bučje 21. siječnja smo Policijskoj upravi poslali upit: „Vezano uz vaš dopis od 20. siječnja koji govori o problematici prisutnosti životinja na prometnicama interesira nas što je policija poduzela protiv uzgajivača domaćih životinja na području Bučja čije životinje prema žalbama vozača na društvenim mrežama i osobnim kontaktima učestalo bez nadzora borave na cesti između Glavice i Ožegovaca čineći nered i štetu i izvan prometa o čemu smo pisali 18. siječnja tekstu „LJUDSKA GLUPOST I BEZOBRAZLUK RUKU POD RUKU Stado koza brsti vijence na spomen obilježju na Bučju!“.
U odgovoru pristiglom jučer kažu: „U vezi s Vašim upitom, obavještavamo Vas da se u navedenom slučaju radi o 52-godišnjaku iz Bučja, vlasniku životinja za kojeg je više puta utvrđeno da svoje životinje drži bez nadzora. U proteklih pet godina Policijska postaja Pakrac je temeljem dojava građana ili neposrednog zapažanja policijskih službenika, postupala u više navrata te je navedeni vlasnik 11 puta procesuiran zbog počinjenog prekršaja iz čl. 119. st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
U odnosu na događaj objavljen u novinskom članku, policijski službenici su po zaprimljenoj dojavi izašli na mjesto događaja i utvrdili da su životinje, koje vlasnik, kao i u ranijim slučajevima, nije držao pod nadzorom, došle na područje neograđenog spomen obilježja na Bučju te uništile dijelove položenih vijenaca. U vezi s navedenim okolnostima, na temelju utvrđenog činjeničnog stanja i važećih propisa, nisu postojali uvjeti koji bi omogućavali pokretanje prekršajne ili kaznene odgovornosti vlasnika.“
Lani na našim cestama 76 naleta na životinje
Osim koza kod spomenika povod za takav upit nam je bila i informacija o prisutnosti životinja na cestama županije prispjela iz PU Požeško-slavonske dan ranije. Iz nje doznajemo da je na području Policijske postaje Pakrac lani zabilježeno 76 naleta vozila na životinje pri čemu naše prometnice po toj negativnoj pojavi nisu izuzetak u odnosu na ostatak županije. Tako je u 2021. zabilježeno ukupno 320 naleta vozila na životinje na cesti, osim 76 „pakračka“, 141 na području Policijske postaje Požega i 103 na području Policijske postaje Pleternica. Taj trend, od skoro prosječno jednog naleta dnevno, nastavljen je i u prvih 20 dana ove godine kada ih je bilo još 20, upozorava Nikolina Janković, glasnogovornica PU Požeško-slavonske.
Najveći broj čine naleti vozila na srneću divljač, pa je tako u protekloj godini zabilježeno na županiji 219 naleta. U 24 slučaja zabilježeni su i naleti vozila na divlju svinju, 21 na jelena, 19 na psa, 13 na jazavca, devet na zeca, po pet naleta na fazane i lisice, po dva na nepoznatu životinju i pticu te jedan nalet na vidru. Za razliku od divljih životinja, za štetu nastalu od naleta na domaće životinje, pod uvjetom da je vozač prilagodio brzinu kretanja uvjetima na kolniku, prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, odgovoran je vlasnik životinje.Ako se utvrdi da je do naleta došlo zbog kršenja prometnih propisa, odnosno ako je vozio neprilagođenom brzinom, vozač vozila koji sudjeluje u naletu na životinju na cesti, odgovara za prekršaj.
Vlasnik koji je ostavio životinju bez nadzora na cesti, uz odgovornost za nastalu štetu, odgovara i za prekršaj za koji je propisana novčana kazna u iznosu od 300 kuna, upozoravaju iz policije vozače i vlasnike životinja.
