- PIŠE: Darko Baronica
- 1607
Događanja na Pakračkom ljetu kao što je kolonija lokalnih slikara i turistički obilazak užeg središta grada nazvan „Šetnja s generacijom Z“ jučer poslijepodne je ponovo oživio pakračku šetnicu.
Nakon 16 sati u organizaciji Muzeja Grada Pakraca 15-ak lokalnih slikara, među kojima je bilo i djece, dva se sata, koristeći tehniku akvarela, družilo slikajući prema vlastitim motivima pri čemu ih je organizator počastio kavom i sokovima. Nacrtani radovi ostat će kao dio zbirke pakračkog muzeja, a za uzvrat slikari su dobili prazna slikarska platna – za budući rad, pojasnila je Jelena Hihlik, ravnateljica Muzeja.
Novi sadržaj Pakračkog ljeta „Šetnja s generacijom Z“ kojeg su osmislili učenici Ekonomske i turističke škole Daruvar koji su na praksi u Turističkoj zajednici: Marko Barač, Lucija Peternel, Maja Čalić, Tea Major i Ana Maraković iza 18 sati ispred gradskog sata su poveli grupu građana u obilazak povijesnih pakračkih znamenitosti. Nakon što su upoznati s povijesnom povezanosti Pakraca i sata s početka prošlog stoljeća, obišli su i čuli znamenitosti pakračkih arheoloških iskopina, kao i povezanost Pakraca s obitelji Janković u njihovoj nekadašnjoj kuriji o čemu su im govorile učenice – turistički vodiči obučeni u izvornu garderobu toga vremena. Za kraj su u nedavno izgrađenoj improviziranoj kovnici novca pored zgrade Turističke zajednice još jednom čuli priču o pakračkoj kovnici i slavonskom banovcu koji su mogli uz pomoć prikladno obučenog viteza iskovati i sami.
Za oko 150 gledatelja je ovaj dan Pakračkog ljeta završio u dvorištu kurije gdje su na otvorenom u ciklusu „Kino pod zvijezdama“ pogledali film „Bohemian Rhapsody“ redatelja Bryana Singera.
Program Pakračkog ljeta u organizaciji Turističke zajednice Grada Pakraca nastavlja se već ovog utorka u vijećnici kurije Janković kada će s početkom u 18 sati svoju zbirku poezije predstaviti naš sugrađanin Andrija Runje te ponovo s više događanja idućeg vikenda.
- PIŠE: Darko Baronica
- 2032
Još uvijek bezimeni sportski centar (ili park) na jugu grada, koji već godinama nastaje oko nogometnog stadiona, ovog proljeća je veliko gradilište koje bi do jeseni trebalo građanima ponuditi nova igrališta i sadržaje. U tome je najveća investicija izgradnja nogometnog igrališta s umjetnom travom koje se gradi na samom ulazu u sportski centar, sjevernije (prema Sparu) od glavnog nogometnog igrališta. Igralište će biti dimenzija 66x44 metra, ograđeno žičanom ogradom visine dva metra sa zaštitnom mrežom iza golova i rasvjetom. Na njemu će moći trenirati sve selekcije Hajduka, a dvije najmlađe, U8 i U10, koje igraju na igralištima tih dimenzija, i službene utakmice.
Igralište s umjetnom travom
Inicijalna sredstva u iznosu od 200.000 kuna je dao Hrvatski nogometni savez koji se obvezao postaviti i završnu gumenu podlogu te umjetnu travu, što je vrijednost od oko 700.000 kuna. Ova pomoć iz HNS-a je posljedica sastanka održanog u HNS-u još početkom 2019. godine kada je gradsko i klupsko izaslanstvo razgovaralo s izvršnim direktorom Marijanom Kustićem i predsjednikom ŽNS Dragom Lucićem o obilježavanju stogodišnjice Hajdukova postojanja. Realizacija tih dogovora je došla u financijske planove HNS-a i Grada lani kada su započele pripreme. Grad Pakrac je do sada potrošio više od 300.000 kuna, a ostalo će osigurati, među ostalima Hajduk iz redovnog poslovanja ili pomoći donatora među kojima su od većih Kamen Sirač, Gorenjska gradbena družba Kranj, izvođač radova na aglomeraciji koji je odradio zimus zemljane radove i Beton Kukec.
Proljetos je izrađen drenažni sustav, a u tijeku je nasipavanje podloge kamenim materijalom koje, kao i ostale građevinske radove, izvodi pakračka tvrtka Arhiz. I na ostalim pratećim radovima, osim postavljanja gumene podloge i umjetne trave, rade pakrački obrtnici: Elektro Martinović na sustavu rasvjete, a Bravarija Grgić ogradu. Svi preostali radovi će biti dovršeni tijekom ljeta, kažu Marijan Prohaska, predsjednik Hajduka i Vladimir Gazić, ispred kluba voditelj projekta pa očekuju da će igralište biti posve u funkciji do početka nove nogometne sezone u kolovozu.
Bit će to u sklopu sportskog centra treće nogometno igralište, jer Hajduk sada ima na raspolaganju odličan glavni teren te vrlo solidno pomoćno igralište natjecateljskih dimenzija (106x68 metara) s prirodnom travom što je blagodat za realizaciju programa, ali i trošak i obveza s obzirom na održavanje koje iziskuje stalnu košnju, valjanje i učestalo polijevanje, dakle puno rada i novaca.
Iz Ministarstva turizma pola milijuna kuna
U dovršetku ovog skupog i zahtjevnog projekta im je izuzetno dobro došla pomoć, koja će uz to igralište oplemeniti brojnim sadržajima i opremom, koji u startu, zbog limitiranosti sredstvima i skromnosti, nisu niti planirani. Naime, na natječaju Ministarstva turizma i sporta ovog proljeća pakrački projekt ovog igrališta je prošao s 500.000 kuna kojima će biti kupljena brojna prateća oprema, kao što je kvalitetnija rasvjeta, više parova mobilnih golova različite veličine, kabine za rezervne igrače, elektronski semafor, dva segmenta montažnih tribina za gledatelje s više od 80 sjedalica te razne vrste radnih strojeva kao što je stroj za češljanje umjetne trave, prozračivač, valjak, stroj za linije, stalci za lopte i slično. Dodatna kvaliteta ove opreme je u činjenici da je ona više namjenska i mobilna pa će se moći koristiti i za sva ostala igrališta unutar sportskog centra. Nositelj ovog projekta prema Ministarstvu je Grad Pakrac koji se obvezao u njemu sudjelovati u financiranju s dodatnih 20 posto ili 100.000 kuna, za što gradonačelnica Anamarija Blažević kaže da neće biti problem jer se projekt mora ovog ljeta završiti i igralište staviti u funkciju.
Inače, kada je Hajduk tražio 2019. godine ponudu od specijalizirane tvrtke za izgradnju takvog igrališta i ona je po principu „ključ u ruke“ iznosila s PDV-om 2,8 milijuna kuna, a nije uključivala dodatnu opremu tako da je vrijednost ovog projekta veća od 3 milijuna kuna kaže Gazić, ali će Hajduk zahvaljujući donatorima i organizaciji potrošiti značajno manje, a dobiti veću vrijednost.
U izgradnji novo spremište i teretana
Nabava svih ovih dodatnih radnih strojeva za koje je u pripremi natječaj javne nabave, uz nemali broj različitih kosilica, valjaka, poljevača i drugog alata neophodnog za održavanje travnjaka koje je Hajduk prikupio unazad desetak godina stvorila je potrebu izgradnje novog spremišta jer je postojeće u sklopu glavnog stadionskog objekta već odavno premalo. Stoga su iza južnog gola iskopali temelje i izbetonirali betonske ploče spremišta veličine 10 x 3,5 metra. Na betonsku ploču će biti postavljena željezna noseća konstrukcija koja će biti opšivena panel pločama. Ovu investiciju Hajduk uz pomoć donatora i vlastite radne snage provodi sam i spremište bi trebalo biti u funkciji do kraja srpnja, kaže Gazić.
Hajduk u sklopu provedbe projekta „Revitalizacija društvenog centra Pakrac“, vrijednog 1,38 milijuna kuna financiranog iz Europskog socijalnog fonda je zimus zamijenio neadekvatnu stolariju na svlačionicama i pratećim prostorijama energetski učinkovitom PVC stolarijom, promijenio limeni pokrov na značajnom dijelu krovišta, poboljšao sustav grijanja i modernizirao niz unutarnjih prostorija, utrošivši na to više od 200.000 kuna iz tog projekta. Iz istog projekta u tijeku je uređenje od prije postojeće vježbaone koja se nalazi unutar glavne stadionske zgrade, tik do kuglane. Prošloga tjedna je stigla montažna gumena podloga koja je već postavljena i sada slijedi postavljanje sprava koje su dijelom već stigle tako da će teretana uskoro biti spremna za rad pri čemu će je moći koristiti ne samo Hajdukovi igrači, nego i ostali sportaši i građani. Vrijednost teretane je oko 60.000 kuna, dok će ostala sredstva iz projekta, više od milijun kuna su potrošena ili će biti narednih godinu dana u oplemenjivanje prostora raznom opremom, a najveći dio na razne edukacije igrača, roditelja i volontera s područja sporta, zdravlja, nenasilja i komunikacije.
Skate park i Street workout
Na ulazu u sportski centar, zapadno od ceste i igrališta s umjetnom travom, ovog proljeća je otvoreno još jedno radilište koje se odnosi na proširivanje takozvanog skate parka. Riječ je o betonskom poligonu namijenjenom akrobatskoj vožnji određenih vrsta bicikala i skate bordova. Pred nekoliko godina volonterskim radom uz materijalnu pomoć Grada izgrađena je jedna sprava koju sada tvrtka Arhiz dograđuje s još dvije, stvarajući znatno veći jedinstveni kružni poligon koji čini cjelinu s nedalekom takozvanom „biciklističkom kućicom“ koju je pred nekoliko godina u vrijednosti od 55.000 kuna postavila županija.
Odmah do njega je i park (vježbalište) za Street workout, još jedan urbanistički trend novijeg doba koji, najviše mladima, omogućuje vrstu treninga sportske discipline i vještine koja je svojevrsna kombinacija gimnastike i akrobatike, a odnosi se na vježbanje na otvorenom. Od dvije sprave postavljene od strane Sportske zajednica prije nekoliko godina malo pomalo je u Pakracu narastao na sedam sprava koje omogućuju doista različite aspekte vježbanja.
Na jesen tenis balon
Do listopada i završetka teniske sezone na otvorenom jedan od dva postojeća teniska terena, ono dalje od glavnog stadionskog objekta, bi trebalo dobiti i takozvani teniski balon koji bi omogućavao igranje i tijekom zime. Grad je još lani taj projekt kandidirao na natječaju LAG-a Zeleni trokut i iz Programa ruralnog razvoja za tu namjenu dobio 630.000 kuna. Iz proceduralnih razloga prvi natječaj javne nabave za dobavljača i montažu je morao biti poništen. Sada je u tijeku drugi i u gradskoj upravi vjeruju da će balon do početka sezone biti postavljen tako da će omogućiti ljubiteljima tenisa igranje cijele zime. To bi značilo da sportski park niti u zimi neće biti prazan, ili ne posjećen, jer će sportašima na raspolaganju zimi biti osim ovog balona i obližnja četverostazna kuglana, ali i teretana o čijoj montaži smo pisali u ovom tekstu.
Sirotinja gradi s malo novaca i puno entuzijazma
Sportski centar na jugu grada je počeo nastajati još 1989. godine početkom izgradnje nogometnog igrališta i glavnog stadionskog objekta. Sve aktivnosti su zbog rata prekinute na deset godina. Tek 1999. je u funkciju stavljeno glavno Hajdukovo igralište s minimum minimuma pratećih funkcija. Od onda se stalno sadržaji dopunjavaju uređenjem glavnog stadionskog objekta i terena, izgradnjom moderne kuglane, pomoćnog nogometnog igrališta s rasvjetom, dva teniska terena, simboličnog ogromnog šahovskog polja, dva stola za stolni tenis te spomenuti Skate i Street workout park. Gradilo se i opremalo onako kako to radi sirotinja - s puno entuzijazma pojedinaca, donatora, natječajima domaćih i međunarodnih fondova te uz pomoć gradskog proračuna koji je to pratio onoliko koliko je mogao, ili koliko je morao kada je u pitanju sufinanciranje po natječajima. Naravno da je uz takav sirotinjski način gradnje bilo i grešaka jer su neki radovi zbog nedostatka novaca rađeni, ili u etapama, ili po više puta, prostor nije u potpunosti racionalno iskorišten i osmišljen. No da se čekalo generalno rješenje, što bi podrazumijevalo osiguranje 30-ak, ili čak i više milijuna kuna koliko su neki bogatiji gradovi ovisno o veličini, namjeni i opremljenosti izdvojili za svoje sportske centre, tamo bi još uvijek bila šikara i močvara, a građani, posebno one mlađe dobi bi bili bez adekvatnih sportskih i drugih sadržaja. Koliko bi one nedostajale, dovoljno je proći tim prostorom popodne, naročito u proljeće i jesen kada je nemoguće ne primijetiti koliko djece, mladih, ali i odraslih tamo obitava ili prolazi.
Potrebno još puno radova i novaca
No i kada projekti, čiji su nam završetak odgovorni najavili za ovu jesen, budu završeni, to nipošto ne znači da je sportski centar završen. Za to će trebati još puno radova, još više novaca pa i vremena. Gradonačelnica Anamarija Blažević kaže da je u idućoj godini primarno riješiti glavni prometni ulaz i uz njega prateći parkirni prostor koje je „pojelo“ nogometno igralište s umjetnom travom, a dosadašnja glavna prometnica je privremenog karaktera. Pored toga, želja je i potreba između postojećih objekata riješiti „zelene“ otoke kako bi prostor, osim funkcionalnosti bio i ono što treba biti – ukras grada. Tim aktivnostima bi se riješilo i prometovanje automobilima kroz sportski centar koji sada nije ničim reguliran.
Problem je i vlasništvo nad pojedinim parcelama koje sada nisu izgrađene, a u vlasništvu su dijelom privatnih osoba, dijelom države, za što će također trebati novaca i vremena, a prvi je uvjet bilo kakve daljnje izgradnje, posebno financirane preko natječaja koji uvijek traže puno vlasništvo nositelja projekta. No u nečemu je to i prednost. Naime, još ne postoji precizno definirano koji sve sadržaji su potrebni u sportskom centru. Nove generacije imaju drugačije i suvremenije životne interese i navike od onih sportskih aktivnosti od prije 20 ili 30 godina i daljnje obogaćivanje prostora treba podrediti tome i učestaloj promjeni dinamike tih interesa. U tome je sretna okolnost što je prostor namijenjen sportskim sadržajima i rekreaciji u tom dijelu grada ogroman, od sada neasfaltirane ulice prema Gavrinici do Bolničke, što je jamstvo da će i buduće generacije u njemu moći graditi nove objekte i na taj način ostaviti svoj pečat, a da pri tom ne ruše ove koje je izgradila posljednjih 20 i nešto godina ova.
- PIŠE: Darko Baronica
- 2882
Lipik Glas, lipička staklana, proizvela je stakla za Neveru, automobil tvrtke Rimac automobili iz Svete Nedelje o kojem se, tijekom lipnja, nakon službene promocije, u cijelom svijetu nevjerojatno puno piše u medijima i govori u javnosti, što ne čudi s obzirom da je riječ o električnom super automobilu nevjerojatnih tehničkih karakteristika i cijene – oko dva milijuna eura.
„Za Neveru proizvodimo svih pet stakala koji su ujedno gotovi proizvodi za direktnu montažu na automobil: vjetrobransko staklo, staklo za lijeva i desna vrata, zadnje staklo i pregradno staklo. Tvrtka Lipik Glas ima vrlo uspješnu suradnju s g. Matom Rimcem i tvrtkom Rimac automobili od njegovih ranih početaka, tako da kao partneri sudjelujemo cijelo vrijeme u njegovom razvojnom pothvatu. Jako smo ponosno na to i u poslovnom svijetu nam ta referenca mnogo znači. Kada se kao tvrtka prezentiramo potencijalno novom kupcu uvijek se pohvalimo s takvim proizvodima i sudjelovanjem u tako zahtjevnim projektima kao što je ovaj fantastičan električni hypercar“, potvrdio nam je Dorian Knapić, direktor Lipik Glasa.
Koliko košta komplet stakala za Neveru, kao niti koliko je kompleta naručeno nismo uspjeli doznati, kao što nismo uspjeli fotografirati liniju na kojoj je proizvedeno, jer to spada u poslovne tajne, ne zbog javnosti, nego zbog poslovnog partnera i konkurencije, pojasnio nam je Knapić. No, ipak smo kao prvi novinari uspjeli dobiti dozvolu za snimanje prednjeg vjetrobrana u skladištu.
„Proizvest ćemo samo 150 primjeraka Nevere, pri čemu je svaki automobil proizveden u Hrvatskoj, motiviran strašću cijelog tima prema automobilima. Cijena svakog primjerka bit će 2 milijuna eura“, izjavio je nedavno Mate Rimac na jednoj od promocija ovog automobilskog čuda u čijoj su proizvodnji imali čast sudjelovati i lipički staklari.
Kao i svi vjetrobrani na modernim automobilima i ovaj je daleko od proizvoda od čistog stakla. U njemu se nalazi više, laicima nevidljivih, raznih antenskih sustava, priključaka za razne instalacije i senzore na ostatak automobila, sve smješteno unutar tankog okvira prilagođenog za automatsku ugradnju.
U donjem desnom uglu vjetrobrana nalazi se mala oznaka s logotipom i nazivom proizvođača cijelog automobila (Rimac), ali i natpisom Lipik Glas te oznakama dozvole prodaje za europsko i američko tržište, tako da će svaki kupac ovog izuzetno skupog automobila diljem svijeta saznati gdje su proizvedena njegova stakla.
O tome, ali i radu staklane unazad godinu dana smo razgovarali s njenim direktorom Dorianom Knapićem.
Na početak rada u ovu tvrtku ste došli lani 1. svibnja, u najtežem razdoblju u ovom stoljeću jer je proizvodnja zbog korona virusa bila tjednima unazad zaustavljena. Oporavak je bio vrlo spor. Godinu dana kasnije, kako se Lipik Glas nosi s koronom?
Bilo je izazovno. Od početka pandemije dvadeset posto naših zaposlenika je preboljelo Covid 19. Najteže razdoblje nam je bilo lanjski prosinac kada nam je bilo 30 posto ljudi izvan pogona, jer su bili ili bolesni, ili u samoizolaciji. Unazad mjesec dana stanje se osjetno stabiliziralo pa nitko od zaposlenika nije bio odsutan sa posla zbog Covid-a 19.
Da li su se zaposlenici cijepili?
Nismo nikoga primoravali na cijepljenje, ali kroz razgovor pokušavamo motivirati zaposlenike da se cijepe kako bismo smanjili rizik od širenja oboljenja među zaposlenicima. Nažalost, prema mojem mišljenju, oko cijepljenja je po medijima bilo dosta negativne kampanje. Ja sam se također cijepio, čim sam dobio poziv, kako bih svojim primjerom motivirao naše zaposlenike na cijepljenje.
Kako je korona utjecala na fizički i financijski obim proizvodnje, kao i na tijek ugovaranja buduće proizvodnje s obzirom da se u vašoj industriji proizvodnja ne ugovara iz mjeseca za mjesec, nego i godinama unaprijed?
Zbog korona virusa proizvodnja pala za 40 posto
Globalna pandemija Covid 19 imala je naravno i negativan globalni utjecaj na broj novih projekata u automobilskoj industriji. Neki manje projekti, tipa prototipova, se ugovaraju za nekoliko mjeseci unaprijed. Veći projekti u serijskoj proizvodnji se pripremaju godinu do dvije. Definitivno se u tom razdoblju na tržištu osjećao manjak projekata, bilo u pokretanju novih proizvoda, bilo u serijskoj proizvodnji. Svi veliki „igrači“ su optimizirali troškove, što je normalno. Slično se događalo i u našoj konkurenciji, u automotivu. Mi radimo za skupe brendove. No ta auto niša je postala zanimljiva i mnogim drugim tako da se na tržištu dogodilo dosta promjena, ali uglavnom svi su nastojali smanjiti troškove.
Što vam je donijela, u financijskom smislu, 2020. godina?
S obzirom na tu cjelokupnu situaciju, na kraju mogu reći da smo zadovoljni. Uvjeti poslovanja su bili iznimno teški i u odnosu na planirani budžet 2020. imali smo pad od 40 posto pa smo bili prisiljeni na maksimalnu optimizaciju troškova.
A u fizičkom obimu?
To je povezano, tako da je i fizička realizacija oko 40 posto manja od planirane.
Kada ste došli, imali ste oko 300 zaposlenika. Lani 1. lipnja je istekao ugovor za 25 radnika i niste ih produživali. Kakva je sada situacija?
Sada imamo 235 radnika.
Taj financijski i fizički pad proizvodnje da li se odrazio na plaće i da li su sve one isplaćene?
Materijalna prava zaposlenika povećana
Sve plaće su isplaćene na vrijeme i, bez obzira na vrlo tešku poslovnu godinu, sa sindikatom smo uskladili određena poboljšanja materijalnih prava radnika, primjerice neoporeziv dio za topli obrok, a bilo je i ciljanih povećanja primanja pojedinih zaposlenika.
Vaš prvi vlasnik „Isoclima SpA“ je zaključila 2017. godine strateško i financijsko partnerstvo s londonskim Stirling Square Capital Partners koji je time ušao u suvlasništvo. Da li se nešto mijenjalo u toj vlasničkoj strukturi i kako su reagirali vlasnici u tim teškoćama?
Vlasnička struktura se nije mijenjala. Covid 19 pandemija je imala negativan utjecaj na globalno gospodarstvo i mi nismo mogli ostati izvan toga. Normalno je da su vlasnici tražili optimizaciju troškova. Općenito sam mišljenja da su vlasnici reagirali pozitivno i odgovorno što potvrđuje već spomenuta činjenica da su, u ovoj neizvjesnoj gospodarskoj situaciji, dozvolili povećanje materijalnih prava zaposlenika dok su mnogi drugi poslodavci smanjivali plaće za vrijeme pandemije. U proteklom razdoblju naši vlasnici su vodili brigu i o široj zajednici za što je pokazatelj činjenica da su odobrili donacije za stradale u potresu, što je još jedan pokazatelj da nisu razmišljali samo o rezanju troškova.
U razdoblju prije korone imali ste među kupcima uglavnom samo elitne proizvođače automobila poput Bentleya, Lamborghinija, Mc Laren, Aston Martin, londonsko taksi poduzeće LTI, među najvećim kupcima i proizvođač vlakova Bombardier. Da li su svi ostali?
Da, osim kupca LEVC (LondonEVCompany – proizvođač londonskih električnih taksija) koji imaju kineskog vlasnika i odlučili su se preorijentirati na drugog dobavljača. U međuvremenu su nam se pojavili i novi kupci od kojih izdvajamo slijedeće: Audi (izrada prototipnih komada za nove modele), Volkswagen (izrada prototipnih komada za nove modele), Italdesign, Gordon Murray, Pininfarina, Pagani, Koenigsegg, Lotus, dok smo u željezničkoj industriji započeli suradnju sa tvrtkama poput Hitachi i Titagarh Firema.
Proizvodnja za ekskluzivne modele
Znači unatoč ovoj pandemijskoj krizi je bilo novih projekata?
Da, bilo je i novih projekata. Za neke od njih smo bili ranije nominirani, a za neke smo nominirani u toku 2020. U auto industriji je sve intenzivniji trend elektrifikacije automobila i aerodinamičan dizajn. Znači stakla imaju trend sve veće zaobljenosti i zahtjevnijih oblika te sve većih dimenzija. Danas razvoj projekata novih automobila ide puno brže i promjene dizajna su sve češće. U tome nemamo izbora, moramo se prilagođavati našim kupcima kao što to radi naša konkurencija.
U proteklih godinu dana radili smo na još nekim od vrlo zanimljivih projekata od kojih mogu izdvojiti projekte poput Mclaren Artura (prvi Mclaren serijski plug-in hybrid), Gordon Murray T.50 (hypercar, cestovni F1), Pininfarina Battista (električni hypercar, dijeli tehnologiju/platformu sa Rimac C2), Aston Martin DBX (prvi Aston Martin SUV), Micro Mobility Microlino (električni mini auto), Bugatti Centodieci koji se radi u samo 10 primjeraka, a kupac jednoga je Cristiano Ronaldo.
Zbog ekskluzivnosti modela za koje proizvodite, serije su male. Da li je prisutan trend njihovog povećavanja ili smanjivanja?
Nekih bitnijih promjena nema. Lipik Glas je već duži niz godina prisutan u toj zahtjevnoj tržišnoj niši. Pokušavamo također ući u dio tržišta proizvodnje stakala za automobile sa nešto većim serijama (5.000 do 10.000 automobila godišnje) jer naši proizvodni kapaciteti su po pitanju veličine serije ograničeni i u tom dijelu ne možemo konkurirati najvećim svjetskim „igračima“ u proizvodnji stakala za autoindustriju koji imaju velike automatizirane proizvodne linije. S druge strane, naša konkurencija također ne miruje, jer drugi proizvođači stakala u autoindustriji pokušavaju ući u dio tržišta u kojem smo prisutni.
Koliko je potrebno vremena za razvoj jednog takvog složenog projekta?
Zavisi od projekta. Nekada je to nekoliko mjeseci, nekada i više od godinu dana, ovisi o kupcu koji nekada zna mijenjati specifikaciju narudžbe.
Osim Rimca imate li još kupaca iz Hrvatske?
Ne, sve ostalo je izvoz i doista mi nije poznato da bi neki proizvođač u Hrvatskoj još imao potrebe za našim tehnološki visoko specijaliziranim proizvodima.
Osim auto stakala, da li se u Lipik Glasu proizvodi još neki drugi proizvod?
Proizvodimo stakla za vlakove i još neke vrste balističkih stakala. U suradnji s našom matičnom tvrtkom u Italiji posljednjih nekoliko mjeseci radimo na industrijalizaciji proizvodnje balističkih stakala za policijska i vojna vozila. Konkretno radimo na industrijalizaciji proizvodnje balističkih stakala za automobile Giuliu i Giuliettu, modele automobila Alfa Romeo koje koristi talijanska policija tako da ulazimo i u taj prodajni segment.
Brexit stigao i do Lipika
Puno vaših proizvoda završava u Velikoj Britaniji. Da li vam se je nešto promijenilo njihovim nedavnim izlaskom iz Europske unije i da li imate troškove carine?
Usporio se transport jer puno više vremena se gubi na graničnom prijelazu i carini. Na tim mjestima je ranije bila protočnost puno brža. U početku, dok se naši kupci nisu navikli, bilo je dodatno poteškoća oko pravilnog popunjavanja potrebne dokumentacije, koja mora pratiti izvoz i uvoz, ali nakon početnih problema stanje se stabiliziralo. Naše proizvode ne opterećuju troškovi carine, što je dogovoreno sporazumom izmđu GB i EU. Nama je zbog smanjenja protočnosti i veće potrošnje vremena poskupio transport, što je bilo za očekivati. U tom segmentu je Brexit stigao i do Lipika.
Imate li potrebe za novim zapošljavanjem i da li imate dovoljno stručne radne snage?
Nedavno smo zaposlili 11 proizvodnih radnika i trenutno imamo dovoljno stručne radne snage.
Što je za vas stručna radna snaga?
U Hrvatskoj je vrlo teško naći vrsne stručnjake za proizvodnju stakla i vrlo je teško pronaći fakultetski obrazovanog stručnjaka za proizvodnju stakla pa ih moramo obrazovati sami unutar naših poslovnih procesa. Lipik Glas je unazad godina isprofilirao dosta stručnjaka na ovom području, koji su i sa srednjom stručnom spremom došli do inženjerskog znanja. Isto tako imamo i inženjere koji su svoje teoretsko znanje, radeći kod nas, nadopunili praktičnim i postali stručnjaci za ovaj segment proizvodnje.
Koliko je potrebno vremena za to?
Zavisi o kojoj razini stručnosti se radi, ali i o samom čovjeku, njegovom predznanju, zainteresiranosti i slično. Uglavnom, nekoliko godina.
Ima li fluktuacije među zaposlenicima?
Ima sporadično. Neki zaposlenici su otišli u neke druge tvrtke u našem okruženju, a neki zaposlenici otišli su raditi u druge zemlje EU (Austrija, Italija). Tržište radne snage u Europskoj uniji je otvoreno i ljudi traže što bolje životne prilike za sebe i članove svojih familija.
Plan uložiti pola milijuna eura
S obzirom na posljedice koje je proizvela epidemija korona virusa nismo razgovarali ništa o investicijama. Ima li vlasnik planova u tom pogledu?
Naravno. U periodu od 2017.-2019. naši vlasnici su investirali u obnovu proizvodne hale i u nabavku nove proizvodne opreme. Prošle godine investicije su bile praktički zaustavljene zbog pandemije. U 2021 godini nominirali smo se za tender: „Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u proizvodnim industrijama“ Jedan od većih projekata koji smo prijavili u sklopu ovog tendera je instalacija fotonaponske elektrane na krovovima tvornice. Nadamo se skorom pozitivnom odgovoru komisije. Bez obzira na izazovnu poslovnu situaciju, koja je posljedica pandemije Covid 19, plan nam je ovogodišnje ulaganje od oko 500 tisuća eura u poboljšanje postojećih proizvodnih kapaciteta. Stalno ulaganje u poboljšanje proizvodnih kapaciteta je neminovnost, jer kupci stalno traže poboljšanje kvalitete. Stoga nema stajanja, stalno moramo ulagati u poboljšanje tehnoloških procesa i u poboljšanje stručnog znanja naših zaposlenika kako bismo držali korak sa našom konkurencijom. Nadam se globalnoj i lokalnoj stabilizaciji situacije vezano na Covid 19 pandemiju kako bismo se u narednom periodu mogli fokusirati na nove investicije te na dodatno popunjavanje naših kapaciteta sa novim projektima postojećih i novih kupaca.
Godinu dana ste u Lipiku. Da li ste zažalili?
Nikada. Kolegama sam rekao da sam samo mjesec dana bio tu, ne bi mi bilo žao. Upoznao sam puno dragih ljudi i ovo mi je vrlo dragocjeno životno iskustvo.
- PIŠE: Darko Baronica
- 1798
Program Pakračkog ljeta u organizaciji Turističke zajednice Grada Pakraca nastavlja se ove subote. Od 16 sati u pješačkoj zoni će biti po prvi put održana likovna kolonija lokalnih umjetnika.
„Pakrac odnedavno ima novouređeni centar grada, novi gradski trg i šetnicu koje ćemo ovu subotu pokušati dodatno oživjeti novim kulturnim sadržajem. Želja nam je da šetnica i trg postanu prave ljetne kulturne pozornice za različite vidove umjetničkog izražavanja. Ove subote naglasak je na slikarima koji će stvarati na otvorenom, a motivi koje će birati vezani su uz gradsku povijesnu jezgru stoga smo ovu koloniju nazvali Grad u slici. Sudionici kolonije bit će slikari iz Daruvara i Pakraca. Pozivamo sve koji su zainteresirani za stvaranje i kreiranje na otvorenom, na prostoru nove gradske šetnice i trga da nam se pridruže. Građani mogu slobodno prošetati pored umjetnika, upitati ih što ih zanima i možda otkriti neke tajne slikarskog stvaranja. Za djecu pripremamo male točke za sjedenje i slikanje te će se i oni moći likovno izraziti u društvu sudionika ove kolonije“, kaže Jelena Hihlik, ravnateljica Muzeja Grada Pakraca koji je organizator kolonije.
Organizator će osigurati platno i akrilne boje, a za one koji nemaju i štafelaj. Slikari koji se žele izražavati drugom tehnikom si moraju sami osigurati osnovni pribor.
Turistički obilazak
Novi sadržaj Pakračkog ljeta na programu je sutra već u 18 sati. Riječ je po turističkom obilasku nazvanom „Šetnja s generacijom Z“ koji su osmislili učenici Ekonomske i turističke škole Daruvar koji su na praksi u Turističko zajednici: Marko Barač, Lucija Peternel, Maja Čalić, Tea Major i Ana Maraković te je u neku ruku nastavak projekta „Budi turist u svome gradu“.“ Cilj je upoznavanje mladih s našom bogatom kulturno-povijesnom baštinom i njenim specifičnostima, kako bi u budućnosti znali voljeti i prezentirati nasljeđe koje im je ostavljeno. A dugoročno, možda upravo netko izabere svoju profesiju vezanu za turizam ili kulturu“, kaže kaže Gabrijela Seleši Sabo, tajnica TZ Pakrac. Polazak je u 18 sati ispred gradskog sata.
Kino pod zvijezdama
Od 21 sat u dvorištu Kurije Janković započinje ovogodišnji ciklus „Kina pod zvijezdama“ kada bi u naredne četiri subote treba biti prikazano četiri filma. Za subotu je najavljen nagrađivani film „Bohemian Rhapsody“ redatelja Bryana Singera, o britanskom rock sastavu Queen te njihovom pjevaču Freddieju Mercuryju. Ulaz je besplatan, a Organizator najavljuje mogućnost kupovine kokica, hot doga i sladoleda dok si napitke posjetitelji mogu donijeti sami.
- PIŠE: Darko Baronica
- 2384
Mobilni timovi Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Doma zdravlja sutra nastavljaju s cijepljenjem. Od 9 do 12 sati u lipičkoj sportskoj dvorani cjepivima Pfizer i Moderna moći će se cijepiti svi zainteresirani mada je ovaj termin primarno namijenjen za osobe koje su već jednom cijepljenje. U subotu cijepljenje će u istoj satnici biti nastavljeno u pakračkoj sportskoj dvorani kada će se moći cijepiti svi zainteresirani, a u ponudi će biti sva registrirana cjepiva u EU: Pfizer, Moderna, Astra Zeneca i Johnson&Johnson, izvijestio nas je dr. Ivan Beluškov, koordinatora cijepljenja za Pakrac i Lipik. Podsjećamo da od prije dva tjedna je cijepljenje moguće i za djecu stariju od 12 godina, ali samo Pfizerom.
Prošlog tjedna u pakračkoj dvorani je cijepljena 131 osoba.
Do sada je na županiji procijepljeno oko 36 posto odraslog stanovništva s obje doze, a još oko 9 posto s jednom, tako da je cijepljeno ukupno oko 45 posto odrasle populacije barem s jednom dozom, kaže Mato Matijević, ravnatelj HZJZ-a. U Požeško-slavonskoj županiji jutros je bilo aktivno dva slučaja zaraze koronavirusom. Podsjećamo da smo u lipanj ušli s 39 pozitivnih slučajeva, a prvog dana svibnja, iz današnje perspektive, s nevjerojatnih 506 aktivno oboljelih Covidom.
Puno testiranih, malo pozitivnih
Na posljednjem testiranju obrađeno je 96 uzoraka, od kojih je jedan bio pozitivan. Inače u posljednjih osam dana, od 24. lipnja, je testirano na županiji ukupno 657 uzoraka, a samo dva su bila pozitivna. Na naš upit zašto se provodi toliki broj testiranja s negativnim rezultatom M. Matijević kaže da dio pošalju s mogućim simptomima liječnici obiteljske medicine, ali veći broj osoba dolazi na vlastiti zahtjev jer im potvrda o negativnom testu treba za putovanja u inozemstvo ili odlaske na javna događanja jer negativan test zamjenjuje takozvanu covid putovnicu. Razlika je, ukazuje Matijević što je cijepljenje besplatno, a testiranje radi osobnih potreba se naplaćuje, kao i što test vrijedi 48 sati, a covid putovnica sedam mjeseci.
- PIŠE: Pakrački List
- 1410
Nakon jučerašnjeg posjeta apostolskog nuncija u RH, nadbiskupa Giorgio Lingua i vladikinom dvoru i susreta s pakračko-slavonskim vladikom Jovanom, posjet Pakracu predstavnik pape u RH je nastavio u pakračkoj župi Uznesenja Blažene Djevice Marije, izvješćuje službeni portal Požeške biskupije.
„U župnom domu nuncija je dočekao požeški biskup Antun Škvorčević u pratnji tajnika Mateja Silukovića te župnika Joze Zorića. Biskup je uputio nunciju izraze dobrodošlice i zahvalnosti za pažnju koju svojim posjetom iskazuje pakračkim vjernicima te ujedno svjedoči blizinu pape Franje. Predstavio mu je povijest grada Pakraca i župe, prikazao gradnju župne crkve te predstavio njezinu kulturnu baštinu, obnovljenu nakon njezina razaranja u Domovinskom ratu. Zatim su se nuncij i biskup uputili u župnu crkvu Uznesenja BDM gdje su ih dočekali članovi Župnog ekonomskog i Župnog pastoralnog vijeća, vjeroučitelji iz župe, ovogodišnji prvopričesnici i predstavnici grada Pakraca na čelu s predsjednikom Gradskog vijeća Miroslavom Ivančićem. Nakon što su zajednički uputili Bogu molitvu, gospodin Ivančić pozdravio je apostolskog nuncija u ime gradonačelnice Pakraca Anamarije Blažević i u kratkim ga crtama upoznao s poviješću grada, napose stradanja u Domovinskom ratu. Nuncij je istaknuo kako je iznenađen ljepotom arhitekture župne crkve u Pakracu. Podsjećajući da je on predstavnik pape Franje u Hrvatskoj, prenio je pozdrave Svetog Oca s pozivom da mole za njega, posebno u ovim teškim vremenima. Čelnici grada Pakraca i ovogodišnji prvopričesnici u ime župe uručili su apostolskom nunciju darove. Na kraju je nuncij podijelio nazočnima blagoslov, izrazivši nadu da će drugom prigodom imati mogućnost susresti se i s drugim vjernicima pakračke župe“ piše portal Požeške biskupije.
