Radovi na trgu 1

Zbog povećanog obujma posla produžuju se radovi na rekonstrukciji dijela županijske prometnice koja prolazi pakračkim Trgom bana Josipa Jelačića tako da će do 4. kolovoza do 17 sati ostati zatvorena ulica za promet svih vozila, točnije od zgrade pakračkog suda do početka Ulice 30. svibnja, obavještavaju građane iz Županijske uprave za ceste Požeško-slavonske županije.

Građane se i dalje moli da koriste obilazne pravce:

  • Trg bana Josipa Jelačića - Ulica 30. svibnja - križanje ulice J.J. Strossmayera i Ulice braće Radić.
  • Ulica J.J. Strossmayera - Ulica braće Radić - Ulica Vlade Laučana - Bolnička ulica - Ulica Matice hrvatske.

Pakracki list 602 1

Danas poslijepodne u prodaji će biti novi 602. broj „Pakračkog lista“ u kojem možete pročitati:

40 u hladu, a mi o grijanju

Bar u dosadašnjem dijelu ljeta, zaključno s 27. srpnjem, slično prijašnjih godina, pošteđeni smo dva ljetna zla koja nisu zaobišla neke dijelove Hrvatske – ljetnih oluja praćenih tučom i nestašice vode koja bi zahtijevala reduciranu potrošnju. Istina, kiše nema dovoljno, žale se mnogi pri čemu su materijalno najpogođeniji poljoprivrednici, ali nas nitko ne limitira u tuširanju pa čak niti u zalijevanju cvijeća, vrtova i pranju automobila. Bar za sada jer i kod nas sunce ovih dana grije i grije, a zrak gori. Tako je prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda u subotu 23. srpnja u 16 sati najveća temperatura u regiji, što se odnosi na Hrvatsku, Srbiju, Crnu Goru i BiH izmjerena na Požeškoj Gori i u Pakracu i iznosila je 41,2 stupnja Celzijusa te smo za onih 0,2 stupnja „pobijedili“ Podgoricu, tek malo više Niš i Mostar, a za 0,8 stupnja naš Brestovac, Vinkovce i Zagreb-Gajnice dok je u Požegi bilo „samo“ 39,9. Da kao u neka druga vremena temperaturu mjeri neki ostarjeli meteorolog amater okom i termometrom i DHZ izvješćuje telefonom, pomislio bih da nije dobro vidio, ili pak da je bio šum na telefonskim linijama. Ovako teško je povjerovati da je današnja računalna tehnologija pogriješila. No ipak smo svi, braneći se na različite načine, preživjeli i ovaj neželjeni rekord. Uostalom srpanj i jest mjesec kada bi trebalo biti vruće.

Tih dana ćemo se, možda i po dobrom, sjećati u prosincu i siječnju. Ne zbog bojazni od rekordnih niskih temperatura koje su, istina za volju, posljednjih zima izostajale bar u nekom dužem razdoblju. I na njih smo navikli i znali se, bilo ogrjevnim drvetom ili plinom, obraniti bar u zatvorenom prostoru. Problem je što će, izostane li nestašica plina, najavljuju stručnjaci, cjenovno plin (i struja), ali i drva, otići nebu pod jako jako visoke oblake, one iste kojih sada nema da nas bar malo zaklone od ovog užarenog sunca ili donesu besplatno osvježenje kroz malo kiše. Tako smo dovedeni u situaciju da na 40 stupnjeva u hladu, umjesto o pivu i sokovima, pričamo i brinemo zbog grijanja. Neobično, ali ako se najave stručnjaka pokažu točnima i ako ćemo uz moguće nestašice plina, plaćat ćemo ga puno skuplje nego prošlih zime, što ne čudi. Zimi, puni komfor doma, uz puni stol, u Slavoniji čini i dobro zagrijana prostorija, a kada se jednom navikneš na dobro, teško ga se odreći. 

TEMA BROJA ­- U ŽARKOM LJETU O GRIJANJU Uslijed straha od nestašica i cijene plina građani se okreću drvima

Ovih dana živimo na temperaturi iznad 35 stupnjeva Celziusa što mediji uz pomoć znanosti napuhavaju kao nedoživljeni toplinski val, mada bi zapravo uz dva ili tri stupnja tolerancije trebala biti uobičajena srpanjska pojava. No ono što je doista neobično i novo u našim životima jest da u danima kada klime i u radnim i životnim prostorima rade intenzivno, jednako intenzivno razgovaramo o jeseni i grijanju. Razlog je znan svima – više nije glavno pitanje koliko će koštati plin kao najzastupljeniji grijači energent na ovom području nego hoće li ga uopće biti dovoljno. Piše: Darko Baronica

INTERVJU - MIKOLA SLYPENKI, NAŠ NOVI SUGRAĐANIN IZ UKRAJINE

Najvažnije je da radom mogu prehraniti obitelj

Mikola Slypenki, 39-godišnji Ukrajinac, s obitelji je početkom travnja s grupom izbjeglih osoba stigao u Pakrac. Budući da je otac troje djece, Mikola je mogao legalno otići iz Ukrajine te je s obitelji preko Poljske došao u Hrvatsku gdje su otprilike dva mjeseca bili smješteni u prihvatnom centru Gradskog društva Crvenog križa Pakrac. Kako je došao do Pakraca, kako su se do sada snašli, što misle o Pakracu i razmišljaju li o povratku kući, pokušali smo saznati u razgovoru na hrvatskom jeziku kojeg je Mikola već donekle savladao zahvaljujući radnom iskustvu prije dvije godine u Zagrebu gdje je bio zaposlen u jednoj građevinskoj tvrtki. Razgovarala: Iva Širac

NOVI OBRTISLASTIČARNA „MISTENA“ Obiteljski posao proširen na ulice grada; OTVOREN PRVI PAKRAČKI SALON ZA NJEGU PASA U „Nao“ po nove frizure Piše: Gordana Marčetić

U ovom broju još pišemo:

REZULTATI DRŽAVNE MATURE Ove godine maturanti birali višu razinu

UPISI U SREDNJU ŠKOLU PAKRAC Slobodnih mjesta samo među građevinarima, fasaderima i stolarima

ZAŽIVJELA APLIKACIJA ZA PRIJAVU KOMUNALNOG NEREDA U pola godine 97 prijava

VODOOPSKRBA Vode ima - za sada

EPIDEMIJA COVID 19 Virus još nije nestao

ZAKON O PROMETU Konačno pravila za vozače električnih romobila

ANKETA - KAKO ĆE PAKRAČANI PROVESTI LJETO? More na prvom mjestu, sve ostalo većinom spontano

COOLTURNO LJETO 2022. Mjesec dana ljetne uživancije za klince

ARHEOLOŠKO NALAZIŠTE STAROG GRADA Istraživanja proširena na sjeverni dio sonde

ŽUPA SV. MARIJE MAGDALENE Obnovljena unutrašnjost župne crkve u Donjoj Obriježi  

IZBORNA SKUPŠTINA SZGP-A Mario Lopar novi predsjednik

Sve to pročitajte u NOVOM BROJU PAKRAČKOG LISTA kojeg možete kupiti već danas na sljedećim lokacijama: MLIN I PEKARE (Hrvatskih velikana, Strossmayerova, Prekopakra), KTC, TO KRNDIJA.

Promotivne akcije glavna

Organizacija civilnog društva „Delfin“ održala je danas s volonterima na gradskoj tržnici javnu akciju u sklopu projekta „Organizacije civilnog društva kao ključni akteri u standardizaciji sustava za podršku žrtvama i svjedocima/kinjama kaznenih djela“ koji provode Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Udrugom za podršku žrtvama i svjedocima, Hrvatskim pravnim centrom i partnerskom organizacijom s Islanda, Samtok um kvennaathvarf. Cilj akcije je bila osvještavanje javnosti o rodnom nasilju, a prolaznicima su tradicionalno podijeljeni informativni letci.

Kako nam je rekla Mirjana Bilopavlović, koordinatorica udruge „Delfin“, nakon javne akcije u prostorijama udruge promoviran je dokumentarni film u sklopu projekta „Miris kruva“ kojega provodi udruga Domine Split. Film govori o domu kao mjestu koje nadilazi sve nacionalne, etničke i religijske granice kroz priču o tri žene iz općine Biskupija na kninskom području koje se nakon rata vraćaju u gotovo potpuno razrušeno mjesto te se odlučuju na ponovnu izgradnju svoga života.

Isti su dan na gradskoj tržnici djelatnici Policijske uprave požeško-slavonska održali promidžbu natječaja za Program srednjoškolskog obrazovanja odraslih za zanimanje policajac/policajka u 2022./2023. Ministarstvo unutarnjih poslova planira upis 480 polaznika, a rok za podnošenje prijava je do 15. kolovoza 2022. Više o natječaju možete pročitati na službenoj stranici PU požeško-slavonska.

Promo Delfin

budi turist 1

„Budi turist u svome gradu“ naziv je inicijative koju provodi Turistička zajednica Grada Pakraca u suradnji s Ekonomskom i turističkom školom Daruvar, a koja će biti održana u petak 29. srpnja. Inicijativa je osmišljena na način da učenici daruvarske škole koji u Turističkoj zajednici Grada Pakraca pohađaju praksu istražuju dio pakračke povijesti te da ju prezentiraju kroz turistički obilazak.

Najprije će u 18:15 sati Bram Meijer povesti posjetitelje u obilazak na temu „Pakrac – poveznica između tržišta Istoka i Zapada“ za koju je istražio obrtništvo i princip prodaje roba i usluga kroz našu povijest. Potom će od 19 sati ulogu turističkog vodiča preuzeti Martina Grgić koja je osmislila obilazak za najmlađe, a budući da želi postati učiteljica, spojila je to s turizmom!

„I ovog ljeta su nam na praksu došli učenici raznih interesa i afiniteta, a cilj nam je bio da kroz istraživanje za ovu inicijativu nešto nauče i osmisle zanimljiv sadržaj. Pozivamo sve naše sugrađane da nam se pridruže u petak i dođu na ovaj obilazak jer vjerujem da će uz dobru zabavu i naučiti ponešto novo o našem gradu“, poručuje Gabriela Sabo Seleši, direktorica TZ Pakrac koja je ovu inicijativu pokrenula prije četiri godine.

Seleši dodaje da se inicijativi naknadno priključio i Kristian Matijević koji je počeo razrađivati svoju turu koju će prezentirati sljedeći tjedan.

coronavirus 4914026 1920

U Požeško-slavonskoj županiji 27. srpnja je bilo aktivno 107 slučaja zaraze koronavirusom pri čemu su četiri osobe bile hospitalizirane. Dan ranije na testiranju je obrađeno 40 uzoraka, od kojih je 26 pozitivnih.

Ukupno gledajući epidemiološko stanje krajem srpnja, kao i u ostatku Hrvatske, situacija se ponovo pogoršala. U taj mjesec smo ušli sa samo 14 aktivnih oboljenja i dvije hospitalizirane osobe, a 4. srpnja od 43 testirana uzorka niti jedan nije bio pozitivan. No već polovinom mjeseca smo dosegli  63 aktivna oboljenja i 30-tak dnevno pozitivnih pa smo 21. srpnja imali 130 aktivno oboljelih i 6 hospitaliziranih, u oba slučaja najlošiji ovomjesečni statistički rezultat, proizlazi iz dnevnih izvješća županijskog Stožera CZ. 

Usporedbe radi, lani 27. srpnja je bilo aktivno samo pet slučajeva zaraze i niti jedna osoba nije hospitalizirana. U posljednjih sedam dana tada je testirano 374 uzorka pri čemu je samo četvero bilo pozitivnih. Radi svih tih statističkih podataka, stručnjaci su zabrinuti za razvoj epidemije na jesen.

Kompostiranje

„Svi korisnici usluga odvoza, sakupljanja i zbrinjavanja otpada s područja Grada Pakraca koji žele komposter za kućno kompostiranje biorazgradivog otpada mogu ga besplatno preuzeti u pakračkom Komunalcu“, poručuju iz ove tvrtke koja praksu nabave kompostera za kućanstva provodi unazad pet godina u suradnji s Gradom Pakracom.

Komposteri su građanima dijeljeni u više navrata, ovo je treći puta i prema tvrdnjama iz Komunalca potražnja je u posljednje vrijeme povećana. U posljednjoj seriji nabavljeno je 450 kompostera zapremine 350 litara, a do sada ih je podijeljeno tristotinjak.

Kompostiranjem se dobiva kvalitetno gnojivo za vlastite nasade te smanjuje količina komunalnog otpada u spremnicima za otpad.