- PIŠE: Pakrački list
- 322
Temeljem članka 6. Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (Narodne novine broj 26/15, 37/21), te članka 42. Statuta Požeško-slavonske županije („Požeško-slavonski glasnik“ 5/24.) županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić objavljuje Javni poziv za dodjelu potpora vatrogasnim organizacijama za organizaciju i obilježavanja obljetnica djelovanja.
Prijave se zaprimaju od 14. veljače 2025. godine do 14. ožujka 2025. godine u 23.59 sati, odnosno do iskorištenja sredstava koja su osigurana u Proračunu Požeško-slavonske županije za 2025. godinu.
Tekst Javnog poziva možete preuzeti na sljedećoj poveznici JAVNI POZIV.
- PIŠE: Franjo Delač
- 1296
Vatrogasna zajednica područja Pakrac-Lipik danas je u školskoj sportskoj dvorani u Lipiku organizirala tradicionalni 7. Zimski kup na kojemu je ove godine sudjelovalo rekordnih 28 ekipa iz naše, ali i okolnih županija.
Ekipe su demonstrirale usvojeno znanje i vještinu na vježbi sastavljanja usisnog voda, a u oštroj konkurenciji najviše spretnosti u muškoj konkurenciji pokazali su predstavnici DVD-a Veliki Banovac. Među ženama najuspješnije su bile predstavnice DVD-a Donja Obrijež te tako „podebljale“ uspjeh svojih muških kolega koji su u muškoj kategoriji osvojili drugo mjesto, dok su kategoriju mladeži u muškoj konkurenciji osvojili momci iz DVD-a Gaj.
Na svečanom postrojavanju okupljene vatrogasce pozdravili su pakračka gradonačelnica Anamarija Blažević, potom predsjednik Vatrogasne zajednice područja Pakrac-Lipik Ilija Turković st. te gradonačelnik Lipika Vinko Kasana. Gradonačelnica je poželjela svima ugodno druženje te izrazila zahvalu vrijednim organizatorima. Turković je prvenstveno izrazio zadovoljstvo brojnošću okupljenih ekipa, dok je Kasana nakon nekoliko prigodnih riječi dobio čast i svečano otvoriti natjecanje.
Zimski vatrogasni kup jedinstveno je natjecanje ovakve vrste u zatvorenom prostoru u našoj županiji, a održava se svake godine naizmjenično, u pakračkim i lipičkim sportskim dvoranama.
REZULTATI:
MUŠKI A
1. DVD VELIKI BANOVAC I
2. DVD DONJA OBRIJEŽ
3. DVD ŠPIRANEC
4. DVD GAJ
5. DVD MARINO SELO
6. DVD PREKOPAKRA
7. DVD PAKRAC
8. DVD ILOVA
9. DVD VELIKI BANOVAC II
10. DVD ANTUNOVAC
11. DVD POLJANA I
12. DVD OMANOVAC
13. DVD POLJANA II
ŽENE A
1. DVD DONJA OBRIJEŽ
2. DVD GAJ
3. DVD ANTUNOVAC
MUŠKI B
1. DVD DARUVAR
2. DVD DONJA OBRIJEŽ
3. DVD LIPIK
4. DVD ANTUNOVAC
5. DVD DOBROVAC
6. DVD PREKOPAKRA
7. DVD PAKRAC
MLADEŽ MUŠKA
1. DVD GAJ
2. DVD DARUVAR
3. DVD ANTUNOVAC
4. DVD PREKOPAKRA
MLADEŽ ŽENSKA
1. DVD DARUVAR
- PIŠE: Pakrački list
- 5232
Nažalost, zatekla nas je tužna vijest kako nas je napustio Darko Baronica, bivši urednik i novinar Pakračkog lista koji je u istom radio neprekidno više od 30 godina te je za svoj posao rekao: „Novinarstvo nije lagan posao, a posebno nama u malim lokalnim zajednicama jer mi čitatelje, izvore informacija, srećemo svakodnevno na ulicama, mi s njima živimo svakodnevno, jer to su naši rođaci, susjedi, prijatelji ili školske kolege.“
Rođen je 1962. godine u Pakracu, u Zagrebu je završio Obrazovni centar za kulturu i umjetnost, smjer novinstvo. Po završetku Fakulteta političkih nauka u Zagrebu 1987. godine, pripravničku praksu je odradio u Porečkom glasniku.
Godine 1992. pokrenuo je lokalni dvotjednik Pakrački list u kojemu je radio kao glavni urednik istovremeno radeći kao novinar i na dnevnom istoimenom portalu.
Kroz cijelu profesionalnu novinarsku praksu kao stalni ili povremeni dopisnik, surađivao je i pisao za brojne novine u Hrvatskoj (Glas Istre, Vjesnik, Večernji list, Jutarnji list) kao i druge medije (Hina, HTV) i lokalne novine, radio-postaje naročito u razdoblju Domovinskog rata kada je Pakrac zbog njegove uloge bio medijski vrlo interesantna sredina.
Uredniče, počivali u miru Božjem.
- PIŠE: Pakrački list
- 435
piše: Marijan Lukić - Luky
... na spomen grada Imotski svak ima različite asocijacije. Netko će odmah o mercedesima, netko o nogometu, netko o povezanosti Imoćana sa Zagrebom i općenito iseljeništvom (Minkenom), netko o nečemu. Ja ću o utvrdi iznad grada koji je nastao na temeljima starohrvatske župe Emothe kao središta šire regije zvane Imotska krajina. Grad se raširio na površini od 626 km2. Interes mi je nakon nakon posjete Matanovim dvorima dakle pobudila moćna utvrda Topana. Strateški je od davnina smještena na klisuri iznad Modrog jezera, tik do stadiona Gospin dolac s pogledom na grad i dobar dio Imotske krajine.
... eto me tako nakon par minuta šetnje od spomenutih dvora "Prosjaka i sinova" i na dominantnoj Topani. Utvrdu u kasno poslijepodne obilazim žurnim korakom tražeći najbolje "klik" pozicije. Spomenuti ću odmah jednu zanimljivu legendu: priča je to o ispaljivanju topovskih kugla s utvrde Topana kako bi se utvrdila linija razgraničenja između Turaka i Mlečana 1717. godine. Zbog polukružnog padanja ispaljenih topovskih kugla sadašnja granica sa susjednom državom BiH ima polukružni oblik baš oko Imotskog.
... ime je dobila po posebnoj kuli-platformi za smještaj topova, a nastanak joj se veže uz deseto stoljeće. Na stranicama grada među škrtim podacima dodatno je objašnjenje naziva. Naime, u vojnoj stručnoj terminologiji topana je (po turski tophana) ljevaonica i/ili spremište topa/topova. Nalazi se u sjeveroistočnom dijelu utvrde, sagrađena za vrijeme Kandijskog rata oko 1663. godine.
Op. a. (Kandijski rat, također i Kretski rat, naziv je za peti Mletačko-osmanski rat, vođen u razdoblju od 1645. do 1669., rat Mletačke Republike i njenih saveznika protiv Osmanskog Carstva i Berberskih država).
... u naše doba utvrda pruža prostor raznim kulturnim događanjima te je turistička točka s koje se pruža zadivljujući pogled na Modro jezero. Do njega vode izgrađene serpentine starije od 100 godina. Ushita je vrijedna je slika jezera u tmurnom siječanjskom danu kao što je bio ovaj. Gotovo želiš dotaknuti površinu jezera ili baciti kamen u njega. Mnogi to i pokušaju brkajući priču o nemogućem ubacivanju kamena u Crveno jezero. Kažu, nemoguć je to pothvat. Možda je ovdje hitac u jedan od dva HR Loch Ness-a i moguć? Nisam imao koga pitati! Javite mi ukoliko saznate. Ipak savjet: ne bacajte kamen u Modro jezero, jer u njemu ponekad ima kupača, a kada presuši na površini jezera igra se nogomet. Tradicionalni jezerski derbi veći od finala lige prvaka koji igraju mještani: Vukodlaci protiv Vilenjaka. Ajmo nazad o Topani, Marijane!
... s utvrde puca pogled prema gradu Imotskom preko kamena, raznog zimzelena i drača. Gradu Tina Ujevića (preporučam njegovu pjesmu 'Hodočašće po Zagori'), zatim dr. Mate Ujevića, Vlade Gotovca, Brune Bušića, Ivana Raosa, Mate Parlova i mnogi drugih. Inače utvrda je bila naseljena sve do 19. stoljeća. U njoj su živjeli i svi vladari ovog područja.
... podaci nadalje upućuju kako bizantski car Konstantin Porfirognet sredinom 10. stoljeća spominje Imotsku županiju kao jednu od jedanaest hrvatskih županija, a njeno sjedište je već tada ova utvrda smještena visoko na surovim i ogoljelim kamenim liticama. Pretpostavlja se kako je utvrda izgrađena u vrijeme hrvatskog kneza Trpimira (845-864.).
... tijekom radova na uređenju tvrđave osamdesetih godina prošlog stoljeća pronađen je kameni pilastar s ranosrednjovjekovnim pleterom iz 9./10. stoljeća. Danas je dio riznice Zavičajnog muzeja Imotskog. Ostali povijesni artefakti od prapovijesti do danas čuvaju se i u Zavičajnom muzeju i Muzejskoj zbirci Franjevačkog samostana.
* Imotski je već krajem 15. stoljeća došao pod osmansku vlast kada tvrđava postaje upravno sjedište imotskog kadije – suca a dijelom i civilnog upravitelja šireg područja. Nakon gotovo 230 godina turske vlasti, tvrđava 1717. godine dolazi pod mletačku vlast. Nakon višednevnog bombardiranja i zauzimanja naselja pod utvrdom, Turci su se predali i povukli prema Ljubuškom i Mostaru. Grad je oslobođen od Turaka na dan Gospe od Anđela (2. kolovoza).
... tamni oblaci i sve neugodniji vjetar požuruju mi obilazak. Za vjetar ne marim loveći zadnje trenutke vidljivosti. Uočljiva je urednost prostora što je za svaku pohvalu.
* Nakon turskog odlaska, 1717. godine Venecija je poslala u Imotski poznatog trogirskog graditelja Ivana Macanovića da popravi utvrdu, te su obnovljeni glavni ulaz i zidovi. Završetkom turske opasnosti utvrda je izgubila stratešku vrijednost pa je 1816. godine napuštena i tada počinje i njeno propadanje. Uvelike je oštećena početkom 20. stoljeća gradnjom spremišta za vodu na najvišem platou.
... jedini trn u oku su ograda i metalne stepenice koje vode na plato za topove. Sigurno bi izbor drvene građe bio prikladniji u povijesnom kamenom zdanju, no to bi trebalo češće održavati od metalnog rugla na staroj fortifikaciji. Imotska stara gradska jezgra izgrađena je također klesanim kamenom.
* Utvrda je nepravilnog oblika koji prati oblik klisure na kojoj je podignuta, dužine oko 40 metara. Sagrađena je na nekoliko razina, a vidljivi ostaci datiraju u vrijeme od 14. do 18. stoljeća, s tim da su arheološki sačuvani i raniji slojevi. Prirodno je zaštićena s tri strane: s dvije strane jezerom, a s treće suhom i dubokom vrtačom (Jelavića ili Gospin dolac) gdje je danas gradski stadion. Južni zid tvrđave bio je nešto pristupačniji, te je tu podignut zid pojačan kontraforima kao nastavak kamene litice. Utvrda je okružena kamenim bedemima s puškarnicama, debljine oko 1.5 metara, koji su u kasnom srednjem vijeku zbog pojave novog vatrenog oružja i uvelike izmijenjeni.
... povodom obilježavanja 300. obljetnice oslobođenja Imotskog od osmanske vlasti, tijekom 2017. godine na utvrdi su započeli i obavljeni prvi konzervatorski radovi. U slijedeće dvije godine postavljen je dio osvjetljenja te spomenute ružne metalne stepenice i ograda.
* Gornji dio utvrde podijeljen je u dva dijela: viši, s ulazom na sjeveroistočnom uglu gdje su stajali stambeni prostori, cisterne s vodom i tamnice, te niži, s glavnim ulazom (iznad kojeg se nalazio župnikov stan) i crkvicom Gospe od Anđela iz 18. stoljeća. Donji dio utvrde nalazi se s južne strane i bio je branjen bedemom s okruglom kulom koja je sačuvana lijevo od glavnog ulaza, a djelomično i drvenim palisdama.
... ulaz u utvrdu čuvaju masivna bakrena vrata, a odmah čim ih prođete nailazite na crkvicu Gospe od Anđela. Gospa od Anđela zaštitnica je grada Imotskog i cijele Imotske krajine u kojoj je kažu nastala i poznata narodna balada Hasanaginica.
... i utvrda i crkvica zaštićeni su kulturni spomenik.
... o crkvici nema puno sačuvanih podataka. Sagrađena je 1718. Uz crkvicu nalazi se i dom prvog župnika.
... 2. kolovoz vrlo je bitan datum u imotskoj povijesti. Na taj dan 1717. godine mletačka vojska oslobodila je Imotsku krajinu nakon gotovo 230 godina turske vlasti. Tada se održavaju Sveta misa te ostale euharistijske svečanosti, kao velika procesija Gospi u čast što završava u ovom prostoru. Taj datum se slavi kao Dan grada.
** Pred oslobođenje Imotskog i krajine od Turaka, u Imotskom je bila samo jedna katolička obitelj, u Glavini dvije. Turci su imali glavnu džamiju u Imotskom na vrhu Skalina, na Bazani. U Topani nije bilo džamije. Imotski je pao u kršćanske ruke 31. srpnja 1717. godine. Proslava se obavila dva dana kasnije, 2. kolovoza, na svetkovinu Gospe od Anđela.
Odmah je, u donjem dijelu tvrđave sazidana crkvica, posvećena Gospi od Anđela. Fratri su dali naslikati njezinu sliku milostinjom sakupljenom od vjernika. Naslikao ju je nepoznati majstor na tri sastavljene daščice. Prikazuje Gospu kako je anđeli unose u nebesku slavu. Veličine je 80 x 60 cm.
Slika je stala u niši iznad oltara. Župnik, Imoćanin, fra Jerolim Bauk, radi tjesnoće, napustio je 1778. godine staru crkvicu i nadomjestio ju je današnjom.
... slika je tek prije desetak godina stavljena u današnji srebrno-zlatni okvir. Gospa od Anđela ima i svoju inačicu himne Slava Deloriti s nazivom: O, dobra Majko. Postoji još i pelješka inačica.
... ispod Topane nalazi se spomenik hrvatskim braniteljima, rad akademskog kipara Krune Bošnjaka, te niz od 92 kamene stepenice koje vode sve do središta grada i Imotskog trga, a završavaju kraj spomenika jednom od najvećih pjesnika ovog područja, Tinu Ujeviću.
- PIŠE: Pakrački list
- 365
U ponedjeljak 17. veljače počinje isplata nacionalne naknade za starije osobe za siječanj korisnicima računa otvorenih u poslovnim bankama, dojavili su iz Ureda za odnose s javnošću Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Od 1. siječnja 2025. nacionalna naknada za starije osobe iznosi 154,50 eura.
Nacionalnu naknadu za starije osobe dobit će 18 056 korisnika (80,31 % žena i 19,69 % muškaraca), za što je osigurano 2.770.416,75 eura iz Državnog proračuna. Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe može ostvariti hrvatski državljanin koji je navršio 65 godina života, s prebivalištem na području RH u neprekidnom trajanju od 10 godina neposredno prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava, što je osnovni uvjet, uz koji moraju biti ispunjeni i drugi zakonom propisani uvjeti, a to su:
- da nije korisnik mirovine niti osiguranik u obveznom mirovinskom osiguranju
- da njegov prihod i/ili prihod članova njegovoga kućanstva ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi dvostruki iznos nacionalne naknade za starije osobe (309,00 eura)
- da nije korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu prema propisima o socijalnoj skrbi
- da mu nije priznato pravo na uslugu smještaja prema propisima o socijalnoj skrbi
- da nije sklopio ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ili ugovor o doživotnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja, osim u slučaju pokretanja postupka za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništenja ugovora.
Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe pripada od dana podnošenja zahtjeva, ako su ispunjeni svi uvjeti propisani za stjecanje prava. Korisniku mirovine pravo pripada od prvoga dana nakon obustave isplate mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja, a korisniku zajamčene minimalne naknade od prvoga dana nakon prestanka prava na zajamčenu minimalnu naknadu.
Napominju da se zahtjev za nacionalnu naknadu može podnijeti bilo kada i to osobno u područnoj ustrojstvenoj jedinici HZMO-a prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva, preporučeno poštom ili elektroničkim putem u sustavu e-Građani.
- PIŠE: Pakrački list
- 325
Obiteljski centar, Područna služba Požeško-slavonska započinje s provedbom programa Rastimo zajedno i dalje. Program je namijenjen očevima djece u dobi do sedme godine života koji žive razdvojeno roditeljstvo (neovisno o tome živi li dijete/djeca s majkom ili ocem).
Neupitna je važnost očeva u ranom djetetovom rastu i razvoju, a ispunjavanje očinske uloge u situacijama razdvojenog roditeljstva često je zahtjevnije zbog mogućih teškoća u uspostavljanju suradničkog suroditeljstva, neslaganja roditelja te otežane komunikacije roditelja s djetetom s kojim ne stanuje zbog razvoda ili prekida izvanbračne zajednice. Da bi se očeve podržalo u njihovoj roditeljskoj ulozi i potaknulo na bolje razumijevanje djetetovih potreba, razvijen je program od ukupno deset tematskih radionica, od toga osam radionica s očevima i dvije radionice zajedničke igre s djecom.
Radionice pružaju poticajno, prijateljsko i podržavajuće okruženje u kojem očevi sa stručnjacima i drugim očevima razmjenjuju iskustvo o tome kako žive svoje očinstvo, stječu nova znanja o ulozi oca u ranom djetinjstvu i djetetovom razvoju, upoznaju bolje sebe kao oca, isprobavaju nove korisne roditeljske alate, dobivaju podršku.
Program će se provoditi u Obiteljskom centru, Područnoj službi Požeško-slavonskoj na adresi Dr. Filipa Potrebice 2, besplatan je za sve sudionike, a provodit će ga educirani tim stručnih radnika za vođenje radionica s očevima, Sanja Samardžija, dipl. psihologinja i Mislav Gojo, mag. soc. rada. Radionice se provode jednom tjedno u trajanju od 120 minuta, a dan i vrijeme se dogovaraju s grupom.
Prijave se primaju tijekom veljače, a s programom će se započeti po formiranju grupe.