Vijesti

: PIŠE: Pakrački list; 30. ožujka 2025; 519

Hrvatski sabor proglasio je 2025. godinu „Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva“ kao podsjetnik na bitne trenutke u povijesti hrvatskog naroda − godinu krunjenja prvog hrvatskog kralja Tomislava kao i njegov spomen u pismu pape Ivana X. kojim je 925. godine sazvan Prvi splitski crkveni sabor − čime je Hrvatska postala samostalnim i priznatim kraljevstvom, što je imalo ključnu ulogu u oblikovanju hrvatskog nacionalnog identiteta i suverenosti. Ovu je odluku Hrvatski sabor donio jednoglasno na zajednički prijedlog Družbe „Braće Hrvatskog Zmaja“ i Matice hrvatske. Zanimljivo je da je prije 100 godina Družba „Braće Hrvatskog Zmaja“ potaknula i organizirala obilježavanje tada 1000. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva. Godine 1925. organizirano je na stotine događanja, postavljeno je više spomen-ploča, sagrađeni su spomenici kralju Tomislavu, preimenovana su imena ulica i trgova. Tiskane su neke vrlo važne povijesne publikacije, kao i brončane medalje i značke naših poznatih umjetnika s prikazom kralja Tomislava. Ova obljetnica obilježila se diljem tadašnje Hrvatske, ali i na susjednim prostorima gdje su živjeli Hrvati. Kako se u Pakracu te 1925. obilježila ova visoka obljetnica koja je imala snažnu ulogu u jačanju nacionalnog identiteta, svehrvatskog zajedništva, a koja je doprinijela i popularizaciji lika i djela kralja Tomislava pa tako i hrvatskog kraljevstva i hrvatske povijesti općenito? Ono što zasada znamo je da su je obilježili članovi društva „Hrvatski sokol“ koje je djelovalo u Pakracu od 1906. Članovi ovog društva bili su mnogi poznati i ugledni Pakračani, a spomenut ćemo samo neke: Vinko Matijević, Josip Hojka, Josip Svoboda, Drago Filipović, Franjo Hošek…

Hrvatski sokolski savez čiji dio je bio i pakrački „Hrvatski sokol“ njegovalo je tjelovježbu, ali i širenje nacionalne svijesti pa je moto "Hrvatskog sokola" glasio: "U desnici snaga, U srcu odvažnost, U misli domovina!" Godine 1925., prilikom proslave tisućite godišnjice Hrvatskog kraljevstva organiziran je III. hrvatski svesokolski slet na kojem je donesena odluka da se u zagrebačkom parku Maksimir podigne spomenik pod nazivom Sokolska mogila. Mogila je zamišljena kao spomen-humak, gomila zemlje koja se sastoji od grumenova donesenih iz 155 mjesta raznih hrvatskih krajeva u kojima se zbio neki značajni povijesni ili kulturni događaj tijekom tisućgodišnje hrvatske povijesti, pa tako i iz Pakraca. U samim temeljima humka pohranjeni su važni predmeti iz hrvatske kulturne baštine, važnije knjige, časopisi te spomenice svih sokolskih društava koje su sudjelovale u gradnji Mogile. Priča se i o tome kako su ondje položene i kosti jednog od hrvatskih vladara. Skulptura sokola koja danas stoji na vrhu humka bila je predviđena u izvornim nacrtima. Nažalost, zbog tadašnjeg sukoba s vlastima skulptura je izvedena tek 1995. godine. U detaljnom zapisu o nastanku Sokolske mogile Aleksandra Freudenreicha, jednog od idejnih začetnika njezine gradnje, ostale su zapisane i riječi starješine pakračkog „Hrvatskog Sokola“ Josipa Hojke koje je izrekao prigodom donošenja zemlje iz Pakraca: U ime hrvatskog Sokola pakračkog, u temelje ove historije sokolske mogile, polažem grudu zemlje iz starodrevne opatije bijelostijenske, stare pakračke tvrđave nekadanjeg vlasništva Zrinskih, starorimskog kupališta Aqua Balisae, sadanjeg Lipika i historijske tvrdinje Čaklovac. Polažem za spomen i sretnu budućnost hrvatskog naroda uz želju da naši potomci nakon tisuću godina proslave tisućljetnicu u većoj, jakoj i slobodnoj Hrvatskoj!

Sokolska mogila, Zagreb, Maksimir

Iz ovog zapisa zaključujemo kako je u humak ove Sokolske mogile ugrađena i zemlja sa starih srednjovjekovnih hrvatskih utvrda: Starog grada Pakraca, Bijele Stijene, Čaklovca te zemlja iz Lipika. Inače, ova proslava 1925. nije prošla bez ometanja vlasti koje nisu s jednakim oduševljenjem prihvatile događanja koja su promicala širenje nacionalne svijesti i slavljenje povijesne važnosti Hrvatskog Kraljevstva. Ostalo je zapisano i s kakvim su se problemima susretali upravo članovi društva „Hrvatskog sokola“. O tome je pisao Freudenreich, pa između ostalog kaže kako su u Pakracu preparandi^[1] hrvatske narodnosti koji nose sokolski znak napadani za vrijeme odmora između satova predavanja, pred licem više profesora, koji se tome cinički smiju. U tjednu kada u Pakracu obilježavamo početak Domovinskog rata zahvaljujući čijem ishodu danas živimo u slobodnoj i samostalnoj Hrvatskoj sjetimo se branitelja, ali i svih onih koji su davno prije nas težili tome.

U Muzeju grada Pakraca visoku 1100. obljetnicu Hrvatskog Kraljevstva obilježit ćemo različitim događanjima, a sjećanje na proslavu iz 1925. te hrabre Hrvatske sokole predstavlja tek početak.

^[1] Polaznici preparandije – stari naziv za učiteljsku školu

: PIŠE: Domagoj Ajman; 29. ožujka 2025; 510

Danas nakon ponoći se u nedjelju ujutro kazaljke pomiču s 2:00 na 3:00 sata, kada ćemo se iznova prilagoditi ljetnom računanju vremena.

Pomicanje sata, poznato kao ljetno i zimsko računanje vremena, praksa je kojom se dva puta godišnje mijenja službeno vrijeme kako bi se bolje iskoristilo dnevno svjetlo, dok se to može doživjeti i kao gubitak jednog sata sna.

Iako je pomicanje sata prvotno uvedeno radi uštede energije i boljeg iskorištavanja dnevnog svjetla, suvremena istraživanja sugeriraju da su stvarne uštede minimalne. Unatoč tome, većina zemalja Europske unije, uključujući Hrvatsku, i dalje prakticira ovu promjenu, a u EU-u se i dalje raspravlja o ukidanju pomicanja sata, no do konačne odluke još nije došlo.

: PIŠE: Pakrački list; 28. ožujka 2025; 441

Iz Civilne zaštite Grada Pakraca dojavili su da se sutrašnja prezentacija simulacije potresa i ostalih edukativnih aktivnosti otkazuje budući da je ravnateljstvo Civilne zaštite podiglo stupanj pripravnosti zbog obilnih oborina te sutra 29. ožujka nisu u mogućnosti doći.

: PIŠE: Franjo Delač; 28. ožujka 2025; 648

U poslijepodnevnim satima u prodaji će biti novi, 632. broj „Pakračkog lista“.

Uz Dan grada do 44 stranice

Iza nas je dvotjedno obilježavanje Dana grada. Vrijeme je to prilično intenzivnih događanja u našem gradu, što je posredno utjecalo i na naš List koji ovaj mjesec izlazi u nikad obimnijem formatu – na čak 44 stranice. Naravno, kvantiteta nije mjerilo kvalitete, ali jest odraz nastojanja da u ovom broju prenesemo većinu, ako ne i sve ono najvažnije što se u našem okruženju događalo u prethodna četiri tjedna.

Mjesec je u određenoj mjeri obilježen dodjelom priznanja, što tvrtkama, što udrugama, a što pojedincima koji su na svoj način vlastitim trudom, angažmanom ili (sportskim) rezultatima u prošloj godini ostavili naročit trag. Važno je prepoznati pojedince koji se trude i odati im priznanje, najviše zbog toga da se osjete vidljivima. Najčešće je najslađa plaća za bilo kakav trud i zalaganje upravo priznanje od strane drugih, odnosno potvrda da je to što se trudimo učiniti određeni iskorak u željenom smjeru – viđeno.

Naša gradonačelnica svakako je jedna od viđenijih osoba grada, a i njen višegodišnji trud da od Pakraca napravi bolje mjesto za život već je otprije priznat i prepoznat. Ipak, s obzirom da uskoro napušta dužnost gradonačelnice koju je obnašala gotovo čitavo jedno desetljeće, odlučili smo je još jednom „ugostiti“ na stranicama Pakračkog lista u svojstvu čelne osobe grada. Dobila je stoga priliku još jednom rekapitulirati svoje lokalno političko djelovanje i obratiti se građanima koji su joj poklonili nemalo povjerenje.

Gradonačelnica zapravo ne odlazi nikamo, ali svoju funkciju ostavlja upražnjenom. Tko će biti sljedeći gradonačelnik, saznat ćemo ubrzo, za manje od dva mjeseca. Obje najveće stranke nedavno su i službeno predstavile svoje kandidate za ovu prestižnu, ali iznimno odgovornu poziciju. Što biračima imaju za poručiti friški gradonačelnički kandidati Tomislav Novinc ispred HDZ-a, odnosno Zoran Krejči ispred SDP-a, pročitajte u našem virtualnom sučeljavanju, naročito ukoliko se još uvijek dvoumite kome u svibnju pokloniti svoje povjerenje.

Generalno govoreći, svi stremimo nekom boljem životu, a ukoliko nam je već dobar, onda bismo voljeli izbjeći doživjeti nešto što bi ga moglo pokvariti. U ovom broju donosimo vam priču o jednom čovjeku koji se naizgled ne da pokolebati i koji na život gleda pozitivnim očima, bez obzira na okolnosti. Iako je izjavio „život je bio sladak, samo to ne traje dugo“, pritom je na licu nosio smiješak koji nikako ne uspijeva sakriti. Zanimljivu priču o svom životu na našoj duplerici priča vam Ivan Martinović – Brico iz Badljevine, seoski brijač, svirač, vicmaher i kroničar jednog vremena.

Nakon zimske stanke, zahuktalo se na sportskim terenima. Premda je lokalni nogometni derbi završio naizgled miroljubivom podjelom bodova, vjerojatno njome nitko nije u potpunosti zadovoljan. U svim derbijima sanja se pobjeda, a u lokalnima nekako možda još malo i više. Iako nogometaši trenutačno nemaju previše razloga niti za zadovoljstvo niti nezadovoljstvo, na nekim drugim sportskim borilištima događale su se značajne stvari, pa su tako primjerice kuglači Pakrac-Papuka osvojili regionalni kup, a borac slobodnim stilom Leon Krajačić izvojevao sjajnu pobjedu protiv dotad neporaženog švedskog borca, pri čemu je teško ne zamijetiti kako njegova karijera iz borbe u borbu polako, ali sigurno poprima sve ozbiljnije konture.

Ne bi me stoga ni najmanje iznenadilo da se za godinu dana nađe u užoj konkurenciji za najboljeg pakračkog sportaša u 2025. godini.

PAKRAČKI LIST možete kupiti na sljedećim lokacijama: MLIN I PEKARE (Hrvatskih velikana, Strossmayerova, Prekopakra, Krndija, Lipik) i KTC.

: PIŠE: Pakrački list; 28. ožujka 2025; 838

Iz Policijske uprave požeško-slavonske pozivaju građane da predlože lokacije koje smatraju ugroženima zbog kretanja vozila nedopuštenim brzinama.

Temeljem ROADPOL-ovog plana aktivnosti za 2025. (organizacija međunarodne mreže prometne policije) na području država članica, a time i na području Republike Hrvatske, pa tako i na području Policijske uprave požeško-slavonske u razdoblju od 7. do 13. travnja provodit će se pojačane aktivnosti usmjerene na nadzor brzine, dok će se 9. travnja provoditi 24-satni kontinuirani pojačani nadzor brzine pri čemu će se koristiti svi raspoloživi uređaji za nadzor brzine i maksimalno raspoloživ broj službenika.

Svoje prijedloge možete dostavljati od 28. ožujka do 3. travnja na adresu elektroničke pošte Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Nakon zaprimljenih prijedloga, analizirat će se dostavljeno te će se odabrati lokacije nadzora brzine kretanja vozila, pogodne za nadzor brzine.

Foto: Policijska uprava požeško-slavonska

: PIŠE: Pakrački list; 28. ožujka 2025; 271

Hrvatska pošta je 27. ožujka pustila u optjecaj prigodnu poštansku marku s motivom janjeta na livadi kojom obilježava skorašnji blagdan Uskrs. Autorica poštanske marke je Sabina Rešić, dizajnerica iz Zagreba.

Prigodna marka označena je slovnom oznakom A što odgovara iznosima poštarina za pismo mase do 50 g u unutarnjem prometu te za dopisnicu/razglednicu u unutarnjem prometu. Otisnuta je u 25 tisuća primjeraka u arku od 16 maraka, a novo izdanje prati i prigodna omotnica prvog dana (FDC). Idealnu marku za uskrsnu čestitku potražite od 27. ožujka u poštanskim uredima ili u e-trgovini www.epostshop.hr.

Tekst popratnog letka koji prati novo prigodno izdanje napisala je akademkinja Željka Čorak. U radosnu ikonografiju Uskrsa ubrajaju se tri malene životinje: zec, pilić i janje. No dok se zec i pilić zadržavaju na svijetloj strani, označujući trajnu obnovu života, s janjetom je situacija drugačija. Njegova simbolika, baštinjena iz dubine, zahvaća i svjetlost i tamu, i život i njegov kraj. I najbezazlenija slika janjeta, poput ove na uskrsnoj marki Hrvatske pošte, napominje nepravdu njegova kratkog postojanja, nevinost kojom se namiruju tuđa zla. Kao da je do dna povijesti janje „žrtveno janje“. Kad je okrutni starozavjetni Jahve spašavao pripadnike izabranog naroda od egipatskog ropstva, tražio je da okviri vrata na njihovim kućama budu obilježeni krvlju onoga janjeta koje su upravo blagovali za Pashu, kako bi se razlikovali „naši“ od „njihovih“ i kako „naši“ ne bi bili pogođeni Njegovom strašnom osvetom. Tražila se krv životinje važne za ljudski opstanak, najbolje hrane, dostojne blagdana; ne ovce, koja je već potrošila dio života, ili ovna, koji barem nosi rogove kao znak mogućeg otpora. Nego baš krv janjeta; tražeći janje, Jahve je znao što traži: da mu izabrani narod založi budućnost. To starozavjetno janje prefiguracija je onoga što će se dogoditi u Novom zavjetu, kad se Krist, bez krivnje, dragovoljno preda nepravednom ljudskom sudu, muci i smrti. Kad Ivan Krstitelj ugleda Krista, naziva ga Jaganjcem Božjim, koji će otkupiti grijehe svijeta. Krist, poslan iz druge dimenzije u ljudski poredak, došao je da se razabere svjetlo od tame, da se povežu uzroci i posljedice, da se ukaže mogući put prema Očevoj kući iz koje je On stigao. I da posvjedoči kako životu nema kraja. U svakom misnom obredu zaziva se Krist kao Jaganjac Božji i obnavljaju se elementi Njegove žrtve. Svaka ta obnova obećanje je Uskrsa. Mali jaganjac na zelenoj travi ne sluti koju simboliku nosi. Nosi vjenčić na glavi koji je prije, na jednoj drugoj glavi, bio trnova kruna. Sjećajući se narodne priče, moglo bi se reći da se nalazi od vuka nizvodno. To ga ne bi spasilo da iza njega nije sve što mu je janjeća sudbina namijenila. Ovo je slika janjeta koje se već nalazi u Obećanoj zemlji, među obećanim cvijećem. Ono je već uskrsnulo.