6. svibnja 2025. godine u pakračkoj će povijesti ostati zabilježen kao datum svečanog otvorenja obnovljenog Spahijskog podruma, višemilijunske investicije koja je realizirana kao jedinstveni hibrid muzeja i knjižnice, prvi takav u Hrvatskoj, u okviru krovnog projekta „Svijet graševine“. Otvorenje su između ostalih uveličali i naši najmlađi, uključujući Pakračke mažoretkinje te vokalnu skupinu Osnovne glazbene škola Pakrac Aoide.
„Spahijski podrum djeluje kao čuvar pakračke baštine te agent pozitivnih promjena u lokalnoj zajednici koji budi osjećaje posebnosti, pripadnosti, povezanosti, ponosa i radosti. Centar je okupljanja ljudi s različitim interesima, potiče zajedništvo i pozitivno utječe na osvještavanje i njegovanje pakračkog identiteta“, riječi su kojima ja najavljeno otvorenje novog centra.
Svečanosti su prisustvovali visoki uzvanici i gosti, uključujući Kristinu Bilić, izaslanicu predsjednika Vlade RH, državnu tajnicu u Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, potom Mladena Pavića, državnog tajnika u Ministarstvu kulture i medija i Dragana Jelića, ravnatelja Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU.
Od lokalnih predstavnika Gradova Pakraca Lipika te Požeško-slavonske županije, okupljanje su uveličali Anamarija Blažević, gradonačelnica Pakraca i saborska zastupnica, potom Antonija Jozić, županica PSŽ i njen zamjenik Ferdinand Troha, Vinko Kasana, gradonačelnik Lipika, Željko Glavić, gradonačelnik Požege i saborski zastupnik te Davor Huška, ravnatelj Braniteljskog centra Pakrac.
Mega-projekt od 8,7 milijuna eura
Spahijski podrum je posjetiteljska infrastruktura čije poslanje je brižno čuvanje i dostojno predstavljanje različitog materijalnog, kulturnog i duhovnog blaga Svijeta graševine i upravo zato je nazvan „Riznica Svijeta graševine“. Obnovljen je u sklopu projekta „Svijet graševine“. Jedinstven je to projekt koji koristi vinski identitet i kulturnu baštinu u brendiranju cijele regije, zamišljen kao podrška turističkom sektoru Požeško-slavonske županije. Projektom je financirana obnova i unutarnje opremanje Spahijskog podruma, izgradnja i unutarnje opremanje Muzeja bećarca te brendiranje Svijeta Graševine. Ukupna vrijednost projekta je 8.729,448 eura, a u iznosu od 7.364,372 eura sufinanciran je iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz operativni program Konkurentnost i Kohezija 2014. – 2020., „Priprema i provedba integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine na području Slavonije, Baranje i Srijema“.
Prijavitelj i nositelj projekta je Grad Pakrac, a partneri su Grad Pleternica, Požeško-slavonska županija, Muzej Grada Pakraca, Gradska knjižnica Pakrac, Turistička zajednica Požeško-slavonske županije i Javna ustanova Pleternica. Tehničku pomoć u pripremi i provedbi projekta pružala je Razvojna agencija PANORA. Glavni i izvedbeni projekt za rekonstrukciju Spahijskog podruma izradila je zajednica ponuditelja Hidroenerga, Vitez projekt, Ziv-Tica i Statom, a glavna projektantica je Ana Pećar iz tvrtke HIDROENERGA. Studija preliminarnog muzeološkog programa djelo je tvrtke Muze, a stratešku i upravljačku dokumentaciju za opremanje i namještanje izradili su Studio Rašić + Vrabec i Muze. Radove na rekonstrukciji Spahijskog podruma izvela je tvrtka Presoflex iz Požege sa podizvođačima TLN INSTALACIJE, BGS ELEKTRIKA, KONE, Metalkov MB i FIDAL. Izvršitelj na realizaciji stalne izložbe i opremanju interijera je tvrtka ETT S.p.a iz Genove zajedno s podugovarateljem PRIMAT-RD d.o.o. iz Hrvatske. Stručni nadzor građevinsko-obrtničkih radova provodila je Zrinka Brkić. mag.ing.aedif. ujedno i glavni nadzorni inženjer i koordinator zaštite na radu, stručni nadzor nad elektroinstalacijskim radovima provodio je Zdenko Tica, dipl.ing.el., a stručni nadzor strojarskih radova provodio je Krešimir Pećar, dipl.ing.stroj.
Potvrda je to i činjenice koja je nedavno obznanjena javnosti na službenoj stranici gradonačelnik.hr u vidu gradskih ulaganja u kulturu u periodu od 2021. do 2024. godine pa je tako Pakrac pozicioniran na visokom drugom mjestu po izdvajanju financijskih sredstava, a u navedene četiri godine samo je Petrinja ispred Pakraca, dok su hrvatski gradovi za kulturu ukupno izdvojili oko 1,22 milijarde eura.
Povijesni značaj podruma te suvremena posebnost hibrida muzeja i knjižnice
Jedinstvenost Spahijskog podruma je hibrid muzeja i knjižnice koji je relativno nov u svijetu, a u Hrvatskoj čak prvi takav primjer i predvodnik ovakvog inovativnog i kreativnog pristupa. Podloga za suradnju knjižnice i muzeja je njihova zajednička uloga mjesta koja predstavljaju izvor informacija i koje su čuvari povijesnih i kulturnih vrijednosti. Hibrid ili udruženje knjižnice i muzeja predstavlja značajan odmak od tradicionalnog poimanja ovih institucija – muzej nije samo institucija za razgledavanje izložbi, a knjižnica nije samo mjesto za posuđivanje knjiga – oni su centar društvenog, kulturnog i edukativnog života cijele zajednice.
Funkcionalno zoniranje prostora Spahijskog podruma nastalo je kao rezultat radionice iz travnja 2019. na kojoj su sudjelovali predstavnici Grada Pakraca, Gradske knjižnice Pakrac, Muzeja Grada Pakraca te Regionalne razvojne agencije Požeško-slavonske županije – PANORA. Predloženo je šest funkcionalnih zona + prostor za zaposlenike. Funkcionalne zone protežu se kroz podrum, prizemlje, te prvo i drugo potkrovlje zgrade i to na gotovo 2 tisuće četvornih metara korisne površine. U podrumu je postavljena izložbena cjelina: „Svijet graševine u Pakracu“, a u sklopu Gastro kutka je izložbena cjelina „Iz našeg polja, s našeg stola“. U prizemlju je smještena Gradska knjižnica Pakrac, a unutar nje izložbena cjelina „Tajne Gradske knjižnice“, prostor protkan interpretacijskim otocima. Na prvoj etaži potkrovlja je stalni postav Muzeja grada Pakraca „Naš zavičaj“ te Galerija Pakra i multifunkcionalna dvorana Julijana, a na drugoj etaži potkrovlja su uredski prostori i skladište. Brojne su ljudske sudbine i priče ostavile tragove u Spahijskom podrumu i čine ga zaista jedinstvenom pakračkom atrakcijom.
Najstarije tumačenje povjesničara govori nam da je Spahijski podrum izgrađen u 13. stoljeću te da je u njemu bila smještena kovnica novca ili samostan crkvenog viteškog reda ivanovaca. Danas je ta teorija uglavnom napuštena, ali ne i u potpunosti odbačena. Drugo, ujedno i prihvaćeno tumačenje govori kako je Spahijski podrum građevina iz 18. stoljeća koja je u povijesti imala različite funkcije i koja pruža neiscrpan izvor inspiracija za pričanje zanimljivih priča o tome kako se živjelo u ovim krajevima.
Ne zna se točna godina izgradnje ovog objekta, ali pretpostavlja se da je za prvu fazu izgradnje zaslužan barun ab Imsen. Drugu fazu gradnje izveo je grof Antun Janković u periodu između 1760. i 1777. godine, a oko 1813. godine građevina je proširena u smjeru istoka. Ono što upućuje na to da je obitelj Janković izvršila druge dvije faze nadogradnje Spahijskog podruma je obiteljski grb uklesan na zaglavnom kamenu jednog od portala. Spahijski podrum građen je u obliku ključa, a obuhvaća četiri etaže, a zahvaljujući čvrstoj gradnji sačuvan je i danas. Njegovi nazivi mijenjali su se tijekom vremena – za neke je to bio spahijski podrum dok su drugi tvrdili da je to španski podrum.
Sve priče o zanimljivoj i bogatoj povijesti Spahijskog podruma pronaći ćete u našim izložbenim cjelinama koje će vam pružiti puno novih informacija, ali i potaknuti vašu znatiželju za daljnjim otkrivanjem pakračke povijesti. Vrijednost Spahijskog podruma prepoznalo je i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske koje ga je zaštitilo kao nepokretno kulturno dobro.
„Biser u ogrlici najljepše županije u Hrvatskoj“
„Nalazimo se u jednoj impozantnoj građevini u kojoj se može doživjeti cijela povijest Pakraca. Mi Pakračani ponosni smo na svoju povijest, a o značenju Pakraca svjedoče i brojne priče iz povijesnih vremena kad je bio trgovište, kad je ovdje bila prva kovnica novca u Hrvatskoj i kad su barun Trenk i poznata grofovska obitelj Janković ovdje imali vlastelinske posjede. Uz Spahijski podrum vežu nas i ispričane legende koje su nam prenosili naše bake i djedovi, poput legende o tajnom prolazu koji vodi do crkve UBDM, a po nekim pričama sve do Čaklovačke utvrde“, rekla je gradonačelnica Blažević.
Dodala je kako je ovo nepokretno zaštićeno kulturno dobro napokon u potpunosti obnovljeno te danas ima sasvim novu funkciju, kao društveni, multimedijski, kulturni, turistički i obrazovni centar Grada Pakraca. Kulturne industrije važne su i za gospodarsku konkurentnost, napomenula je, a kulturna baština značajan je element imidža i identiteta našeg grada, ali i pretpostavka za razvoj turizma. Zahvalila je svima koji su vjerovali u ovaj projekt i podržali ga svojim radom, Davoru Huški, Draganu Jeliću, ljudima iz Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, a posebno županici Antoniji Jozić.
Upravo se naša županica sljedeća obratila skupu. „Danas je radostan dan u Pakracu. Otvoren je Spahijski podrum, prvi hibrid knjižnice i muzeja u Hrvatskoj, u jednom lijepom gradiću bogate kulturne i povijesne baštine koji je jedan od deset bisera u ogrlici najljepše županije u Hrvatskoj, Požeško-slavonske“, rekla je županica, nabrojavši pritom nekoliko velikih investicija koje su u županiji u zadnjih nekoliko godina dovršene, uključujući nedavno obnovljenu i otvorenu Vilu Zinke u Lipiku. Pridodala je kako je sve to rezultiralo povećanjem noćenja u našoj županiji od 160 posto u prethodne četiri godine. „Sigurna sam kako će ovo mjesto postati mjesto znanja, učenja, susreta, suradnje, ali i jedan izniman turistički potencijal Požeško-slavonske županije“, zaključila je.
Dragan Jelić, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU, rekao je kako ovaj projekt osjeća kao svoj. „Prije tjedan dana bili smo na otvaranju Vile Zinke. U Spahijskom podrumu bio sam još dok je gradonačelnik bio Davor Huška, ova me se zgrada dojmila i pomislio sam kako bi je bilo lijepo srediti. Evo nas ovdje, nakon desetak godina, u hibridu knjižnice i muzeja. Ponosan sam što je realiziran upravo u našoj Slavoniji“, rekao je Jelić.
Kristina Bilić, izaslanica predsjednika Vlade RH te državna tajnica u Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, rekla je kako joj je iznimno drago što je još jedan projekt iz Razvojnog sporazuma Slavonije, Baranje i Srijema uspješno priveden kraju. Dodala je kako je u razdoblju od 2014.–2020. u sklopu navedenog sporazuma financirano devet projekata, što iz kulturne, što iz prirodne baštine, ukupne vrijednosti 66,6 milijuna eura. Zaključno je zahvalila svim pojedincima i institucijama koje su sudjelovale u izradi i realizaciji projekta Spahijskog podruma.
Svečano otvorenje Spahijskog podruma označeno je simboličnim presijecanjem vrpce koju su presjekle gradonačelnica Anamarija Blažević i županica Antonija Jozić uz asistenciju Dragana Jelića i Kristine Bilić. Nakon razgledavanja novouređenih prostora pakračkog muzeja i knjižnice, uzvanici su se zaputili na najnižu etažu ovog velebnog zdanja na kojoj je uz zvuke tambura upriličen svečani domjenak.
