- PIŠE: Pakrački list
- 506
U prostorijama Gradskog društva Crvenog križa u Pakracu 15. ožujka održano je međugradsko/međuškolsko natjecanje u pružanju prve pomoći u kojem su u kategoriji „pomladak“ sudjelovale dvije ekipe učenika 8. razreda:
iz pakračke osnovne škole „Braća Radić“:
1. Iva Matičić
2. Lara Cetl
3. Tea Somi
4. Josip Huška
5. Mladen Josipović
predvođena mentoricom Željkom Maic i
ekipa učenika 8. razreda iz Osnovne škole „Lipik“ u sastavu:
1. Marko Adžijević
2. Luka Bakarić
3. Iris Horvat
4. Tara Potnar
5. Tena Štampf
predvođena mentoricom Romanom Štimac.
Ekipe su se natjecale u dva pismena i jednom praktičnom testu:
1. Poznavanje Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, poznavanje Hrvatskog Crvenog križa, poznavanje Međunarodnog humanitarnog prava, ljudskih prava i prava djeteta;
2. Pružanje prve pomoći u pismenom dijelu;
3. Pružanje prve pomoći u praktičnom dijelu.
Ekipa podmlatka iz Osnovne škole Braće Radić osvojila je prvo mjesto i time osigurala prolazak na međužupanijsko natjecanje u pružanju prve pomoći koje će se 12. travnja održati u Novoj Gradišci.
- PIŠE: Franjo Delač
- 1403
Sutra, 17. ožujka, diljem svijeta, a naročito u Irskoj, slavi se dan sv. Patrika. Povodom tog blagdana, čija se proslava usko veže uz konzumaciju prehrambenog alkoholnog napitka na bazi hmelja i sladora, u pakračkoj Pivovari Slavonica 14. ožujka održana je prigodna fešta koja je uključivala besplatna pića dobrodošlice i kulinarske slastice u režiji meštra od roštilja, Drage Martera.
Za dobru zabavu pobrinule su se sestre Martina i Ivana (za tu prigodu pod umjetničkim anglosaksonskim pseudonimima Norma i Joanne), a svoj su koncert prozvale „Svirka međ' fermentorima“. Okupljenima je Marko Barčan predstavio svoj pivarski projekt koji živi već godinama, ali se isto tako godinama njegova vizija razvija i raste te polako ali sigurno nadrasta prvotnu ideju craft pivovare.
Zasad na 3000 litara piva mjesečno
„Svojim posjetiteljima želim predstaviti tri glavne stvari. Prva se tiče toga kako sam se uopće odvažio ući u ovaj projekt pivovare, druga stvar se odnosi na samu proizvodnju piva, a treća stvar je detaljnija prezentacija svakog od naših piva. Prezentacija je uvijek popraćena i našim fotografijama iz pivovare, a cilj nam je da nitko odavde ne izađe nezadovoljan, već da ljudi odu puni dojmova. Već krajem mjeseca, 28. i 29. imamo dogovoren posjet tri autobusa ljudi, odnosno oko 120 ljudi u dva dana“, započinje priču Marko Barčan, vlasnik pivovare.
Nadalje kazuje kako u suštini voli pričati priču, a kad je kretao u ovaj projekt, poanta nije bila puka izrada piva, već stvaranje turističkog proizvoda. „U zgradi u kojoj se sada nalazimo bila je jedna od prvih pošta u Pakracu. Na gornjoj etaži je obiteljski dom mojih roditelja, ovdje imamo nekih 130 kvadrata neiskorištenog prostora koji je poslužio kao osnova za ideju o pivovari. Prije ulaska u ovaj projekt radio sam u medijima, u Lipičkom Compasu. Nakon četiri godine osjetio sam određeno zasićenje te sam tražio neke nove kreativne izazove. Craft pivo kao proizvod je ono čemu se možete puno posvetiti, pogotovo u ovom razvojnom dijelu brendinga i to je ono što čovjeka ispunjava“, govori gazda.
Kaže kako su od pokretanja do danas u pivovaru uložili stotinjak tisuća eura, što je otprilike dvostruko više od onoga što su početno zamišljali. Što se tiče kapaciteta proizvodnje, imaju četiri velike posude po 1000 litara i dvije od 500, što ukupno daje 5000 litara, odnosno nazivni kapacitet od 10 tisuća litara piva mjesečno. S obzirom da neka piva odležavaju i duže od mjesec i pol, kao što je lager, realan maksimalni kapacitet je oko 6000 litara, pri čemu pivovara trenutačno proizvodi prosječno oko 3000 litara mjesečno.
„Moja školska kolegica Maja iz Lipika koja je išla sa mnom u gimnaziju radi pivo koje se zove Plavuša te sam 2016./17. imao sam priliku probati je. Pomislio sam, ako Maja radi pivo, zašto ne bih probao i ja“, opisuje Barčan začetak ideje o pivarstvu u koje se nakon nešto istraživanja odvažio upustiti kupivši svoj prvi kotao od 100 litara.
Voda, ječam, hmelj i kvasac
Pivo iz Slavonice sastoji se od svega četiri sastojka i u potpunosti je prirodan proizvod; ne pasterizira se, niti filtrira, u njega se ne dodaju aditivi, konzervansi ni stabilizatori. „Od četiri sastojka za proizvodnju piva, u prvom redu tu je voda. Rabimo običnu gradsku vodu koja je na području Pakraca vrlo mekana te je kao takva odlična za pravljenje svijetlih piva“, kazuje Barčan. Kaže kako su zadovoljni finalnim proizvodima te trenutačno ne rade nikakve adaptacije na vodi.
Nakon vode dolaze sladori. Radi se o ječmu koji odlazi u sladaru na proces slađenja, odnosno naklijavanja. Nakon određenog klijanja, klica se zatim suši i u ovisnosti o visini temperature i brzini sušenja dobivaju se različiti profili sladova, od onih vrlo svijetlih, bazičnih koje pivu daju alkohol, pa sve do tamnijih koji mu daju boju i dodatni okus.
U osnovi proizvodnje piva nalaze se šećeri koji dolaze iz škroba, odnosno ječma. U procesu fermentacije, kvasac „jede“ šećere te proizvodi alkohol i CO2. „Kad umiješamo neku kombinaciju naših sladova, osnovnih i specijalnih, to zovemo prvom fazom kuhanja piva, tzv. ukomljavanje. Nakon mljevenja slada, namačemo ga na temperaturama od 66 stupnjeva. Ako želimo veći udio alkohola, temperaturu ukomljavanja spuštamo na 62-63 kako bismo dobili više fermentabilnih šećera koji će kasnije dati malo više alkohola. Pri višim temperaturama od 68-69 stupnjeva, pivo dobiva puniji okus“, objašnjava Barčan, precizirajući pritom kako ova faza traje sat vremena.
Nakon ukomljavanja slijedi proces kuhanja, u kojemu se pivu dodaje i treći sastojak, a to je hmelj. Hmelj pivu daje gorčinu, ali i aromu. Ako se u procesu kuhanja ubaci ranije, pivo će biti gorkije, a ako se ubaci na samom kraju kuhanja, on će otpustiti aromu. Nakon otkuhavanja slijedi postupak hlađenja na sobnu temperaturu, nakon čega se ubacuje kvasac. S odabirom kvasca također se moguće poigrati, kao i s temperaturom fermentacije. „Pivo u osnovi možemo podijeliti na aleove i lagere. Lageri fermentiraju na nižim temperaturama, 10-15 stupnjeva, dok aleovi fermentiraju na 20-ak stupnjeva. Nakon toga pivo nastojimo što bolje očistiti od kvasca. To se čini pretakanjem u drugu posudu uz naglo spuštanje temperature na 4 stupnja. Kvasac na toj temperaturi postaje neaktivan i taloži se, a taj proces traje otprilike četiri dana“, objašnjava Barčan.
Nakon taloženja kreće se s flaširanjem, a budući da Slavonica raspolaže atmosferskim, a ne tlačnim spremnicima, njihovo pivo ne sadrži CO2, stoga ga moraju stvoriti. Pivu koje ide u boce zbog toga se dodaje manja količina šećera, cca 6 grama po litri. Zaostale stanice kvasca u pivu odfermentiraju s tim šećerom i stvaraju određenu količinu CO2 u boci kroz nekih tjedan dana na sobnoj temperaturi.
Kroz godinu-dvije u planu je i restoran
„Imamo osam proizvoda, naš shop-dio pokrenuli smo 2019. i taman ušli u „koronarni“ dio priče kad je sve skupa moralo malo stati. Ideja je na neki način ponuditi domaće proizvode iz domaće proizvodnje, iz naše bliže okolice. Nažalost, nemamo ih puno, imamo našeg vinara Ćasića i poljoprivrednu zadrugu Voćko. Svom asortimanu dodali smo pekmeze, likere, a fokusiramo se na poklone koje slažemo uoči blagdana“, govori Barčan, dodajući kako se u pivovari često održavaju druženja, grupni obilasci, promocije raznih događaja.
Od osam vrsta piva koje trenutno imaju u ponudi, glavni su Grof, Grofica, Carica i Templar. Grof je Amber ale s 5,5 posto alkohola i s njim su izašli na tržište. On sadrži četiri vrste slada, dok lagana Grofica od 4,1 posto alkohola ima svega dvije vrste slada. Grofica zato ima citrusno-voćne note koje nastaju kao posljedica hmeljenja. Carica je India pale ale, dok je Templar Stout, crno pivo. Imaju i bijelu liniju Slavonia Classic. „Tržište craft piva takvo je da stalno morate izbacivati nove okuse, pa smo nastojali na neki način prepoznatljivi lager“, dodaje Barčan.
U konačnici je rekao kako zasad ne rade kao kafić, pa je za posjetu pivovari potrebna najava, a orijentirani su prvenstveno na grupne posjete i obilaske. Najviše se vesele „kući na ćošku“ (preko puta Hrvatskog zavoda za zapošljavanje) koja će kroz nekih godinu-dvije dana biti naša pivnica, odnosno restoran, u kojemu je plan okupiti se na jednom od budućih druženja, gdje će se moći probati domaća piva, ali i nešto pojesti. U toj će se kući razvijati i ugostiteljska priča koju će voditi Markova supruga. „Živi slobodno, pij kao Grof“, poručio je Barčan za kraj.
Buduća pivnica i restoran
- PIŠE: Franjo Delač
- 3012
Zoran Krejči, predsjednik pakračkog SDP-a i kandidat za pakračkog gradonačelnika, sazvao je tiskovnu konferenciju 14. ožujka u velikoj vijećnici pakračke zgrade Gradske uprave. Osim gradonačelničkog kandidata, konferenciji su prisustvovali predsjednik županijskog SDP-a, magistar znanosti Mitar Obradović, saborska zastupnica SDP-a u drugom mandatu i kandidatkinja SDP-a za županicu PSŽ, diplomirana socijalna radnica Martina Vlašić Iljkić te gradska vijećnica, predsjednica Kluba vijećnika SDP-a pakračkog Gradskog vijeća, profesorica Tamara Vujanić.
Puna podrška iz SDP-a svom „čovjeku iz naroda“
„Pakračani će imati priliku izabrati drugačiji grad. Danas SDP predstavlja svog kandidata, Zorana Krejčija, predsjednika pakračkog SDP-a, županijskog vijećnika u trećem mandatu. U osam mandata bio je gradski vijećnik, pri čemu dvaput predsjednik Gradskog vijeća. Čovjek je to s iznimno bogatim političkim iskustvom, koji zna probleme građana grada Pakraca i cijele županije. Na skupštinama županijskog vijeća nepokolebljivo brani boje Pakraca i Lipika; istaknut ću njegovu borbu za Vode Lipik koja i dalje nije prestala“, rekao je Obradović, napomenuvši pritom za one koji ne znaju kako se Zoran rodio 1968. godine u Pakracu, a svoj grad nije napustio niti u najtežim trenucima, već je ovdje ostao kao branitelj. Naglasio je i kako je Krejči borac koji poznaje građane i kojega građani poznaju te je jednoglasno izabran kao kandidat SDP-a od strane gradske i županijske organizacije.
Vlašić Iljkić dodala je kako je Krejči kao aktivni županijski i gradski vijećnik usmjeren na problematiku građana te dobro poznaje svoj kraj i njegove probleme. „Dijelimo iste vrijednosti socijaldemokracije i vidim da mu je stalo kad god govori o svojim građanima i problematici građana Pakraca, kao i o budućnosti njegovog kraja. Vrlo dobro zna kolika je vrijednost čovjeka u zajednici, a upravo to je najveći problem, jer kao grad koji je u zadnjih deset godina izgubio više od 18 posto stanovništva, jasno je da Pakrac treba novi smjer i nove mjere, jer se dosadašnja vlast s tim problemima očigledno nije znala dobro nositi“, rekla je saborska zastupnica, pozvavši pritom građane da 18. svibnja svoje povjerenje poklone Zoranu.
„O Zoranu se sve zna. Imala sam privilegiju svoje prve četiri godine u mandatu gradske vijećnice učiti od njega. Mislim da smo bili dobra, konstruktivna oporba koja nije uvijek nailazila na sluh vladajuće stranke. Uvijek se trudimo reći sve što nam je na pameti i time doprinijeti razvoju grada, izraziti ono što se možda drugi ljudi boje reći. Zbog situacije u kojoj se Pakrac nalazi smatram kako trebamo čovjeka s iskustvom, nekoga tko razumije politiku, tko je u politici jako dugo i tko će se moći uhvatiti ukoštac sa svime što Pakrac čeka u naredne četiri godine“, rekla je o stranačkom kolegi Vujanić.
Cjelovita revizija gradskog poslovanja
Zoran Krejči je od ’91. pa do danas zaposlenik u sustavu zdravstva, pri čemu zadnjih 12 godina djelatnik hitne medicinske pomoći PSŽ, ispostava Pakrac. „Kroz ove godine bavljenja lokalnom politikom naučio sam slušati ljude i surađivati s timom ljudi. Da bi se pomaklo s mrtve točke, bitno je prepoznati probleme, a osnovni je problem taj što Pakrac kopni s brojem stanovnika, ima nas manje gotovo 18 posto u samo deset godina. Ako se taj trend ne zaustavi, džaba nam milijuni eura koje smo upucali u aglomeraciju, u šetnicu, teniske terene, ako to u dogledno vrijeme neće imati tko koristiti“, detektira SDP-ov kandidat za gradonačelnika najveći suštinski problem.
Najvećim problemom sugrađana smatra nedostatak kvalitetnih radnih mjesta. „Svijet, Europa, pa i naša Hrvatska i Slavonija, mijenjaju se enormnom brzinom. U vrijeme bivše države mogao si napraviti tvornicu lijevog žmigavca i 70 godina njome prehranjivati grad, međutim to više ne postoji. Klub vijećnika SDP-a već je prije desetak godina počeo upozoravati na to da nam u Poduzetničkoj zoni nisu dostatne plave kute, već ju je potrebno popunjavati s bijelim kutama, odnosno stručnim ljudima. Potrebne su nam nove, sofisticiranije tehnologije kojima će se podizati kvaliteta radnih mjesta kako bi kvalitetan kadar ostajao u gradu, ali i kako bismo privukli nove sugrađane“, smatra Krejči.
Prvi korak je čist start, što uključuje angažiranje neovisne revizorske kuće koja će napraviti reviziju gradskog poslovanja, gradskog proračuna, gradske uprave, svih javnih i gradskih tvrtki, kako bismo znali čime raspolažemo, kako financijski, tako i sa zaduženjima, ali i kadrovski. Nakon toga znat ćemo gdje se nalazimo te kojom brzinom možemo realizirati svoje planove. „Drugi korak je potpuna analiza sadašnjeg stanja u Poduzetničkom centru Pakrac i Poduzetničkoj zoni koja je po nama strašno opala zadnjih godina i ne vrši onu funkciju zbog koje je osmišljena“, kaže gradonačelnički kandidat.
„Bio sam gradski vijećnik kad su Poduzetnički centar i Poduzetnička zona otvarani. Zona je bila prva takva u državi, svi su se divili, pljeskali i zavidno kopirali ono što smo osmislili. Tijekom godina, međutim, kadrovi su se osipali, kvaliteta je padala te sadašnji Poduzetnički centar po mom mišljenju ne služi svojoj svrsi, jer trebao bi biti nukleus koji će služiti za podizanje kvalitete radnih mjesta“, kaže Krejči, istaknuvši kao primjere Novsku kao centar za gaming industriju i Lipik koji je svojevremeno također debelo zaostajao za nama, a danas odgaja naraštaje školovanog kadra za umjetnu inteligenciju, dok se u našoj Poduzetničkoj zoni i dalje primarno cijepaju drva.
Priuštivo stanovanje
U Pakracu praktički od rata nije izgrađena jedna prava, komercijalna stambena zgrada. „Za potrebe novogradnje za financijski bolje stojeće sugrađane na pogodnom mjestu u gradu može se izgraditi mini-blok zgrada ili jedna veća zgrada kvalitetne izgradnje koja bi kao takva išla na tržište. Osim toga, postojeći urbanistički plan nudi mogućnost proširenja nekih sadašnjih ulica ili formiranje novih, gdje kao grad možemo parcelizirati zemljište i riješiti komunalnu infrastrukturu te po povoljnim cijenama takve građevinske parcele prodavati zainteresiranim građanima. Treća je opcija za one građane koji su financijski u najslabijem položaju. Želimo napraviti reviziju postojećeg stambenog fonda grada Pakraca i izgraditi jednu stambenu zgradu, što je moguće učiniti i uz pomoć fondova EU. Stanovi takve zgrade davali bi se u najam u iznosu od maksimalno 1 euro po metru kvadratnom“, opisuje svoj plan za osiguravanje priuštivog stanovanja u Pakracu.
Zadnji udarac koji je strašno teško pao klubu SDP-a, ali i brojnim našim sugrađanima je ustupanje Lipik Voda požeškoj Tekiji u zamjenu za sramotnih 6,3 posto suvlasništva za Pakrac i jednako toliko za Lipik. „Dali smo pokretnu, nepokretnu i svu financijsku imovinu, uključujući Šumetlicu čije se dovršenje obećava već 50 godina. U vremenima kad voda u velikim dijelovima svijeta postaje skuplja od nafte, vodocrpilište je od neprocjenjive važnosti. Ako budem u poziciji da postanem gradonačelnik, prvo ćemo sjesti na stol i vidjeti koje su pravne mogućnosti da se takva odluka poništi i da se nama voda vrati u vlasništvo, jer ovo je po meni neviđena otimačina prirodnih bogatstava građana Pakraca. To nas strašno boli i od toga nećemo odustati“, ističe Krejči.
Suradnja s drugim političkim opcijama
Zanimalo nas je kako bi u slučaju da osvoji povjerenje građana i postane novi gradonačelnik, a da u Gradskom vijeću većinu drži HDZ, izgledala njihova suradnja.
„Imali smo sličnih iskustava i to ne bi bio problem. Ako kao gradonačelnik daješ zdravorazumske prijedloge u kojima se kao noć i dan vidi što je dobro, a što loše i što bi to značilo za život grada i naših sugrađana, ako idemo na povećanje transparentnosti i kvalitete života, volio bih vidjeti tog političkog aduta koji bi digao ruku protiv takve inicijative“, rekao je Krejči.
Vujanić je pridodala kako lijeva opcija ne bježi od suradnje i uvijek je za dijalog. „To smo dosad i pokazivali u gradskom vijeću. Pakrački SDP ne bježi od suradnje, bila bi to izazovna, ali vrlo zanimljiva situacija“, zaključila je.
Krejči je nadodao kako vole izazove te zaključno pozvao sugrađane da 18. svibnja izađu na izbore u što većem broju i daju glas SDP-ovoj opciji te njemu osobno kao kandidatu za gradonačelnika, a kolegici Martini kao kandidatkinji za županicu PSŽ. „Krenimo u jednom novom, boljem smjeru, jer vrijeme za promjene u Slavoniji konačno je došlo“, završio je gradonačelnički kandidat optimističnom notom.
- PIŠE: Franjo Delač
- 2346
Uz nerazvrstanu cestu PKC-3038 u ulici Ivana Gorana Kovačića projektom je predviđena izgradnja nogostupa u dužini od 580 m. Projekt je prijavljen na Program podrške brdsko-planinskim područjima koji provodi Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, a rezultati tog natječaja još nisu objavljeni.
Radove izvodi badljevački autoprijevoznik Vlado Amić, dok je za stručni nadzor zadužena tvrtka PROFI PROJEKT d.o.o., odnosno inženjer građevine Željko Lavra. Investitor je Grad Pakrac, a rok za završetak radova je 1. svibnja.
Vrijednost radova s PDV-om iznosi 82,4 tisuće eura.
- PIŠE: Domagoj Ajman
- 1195
Članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva Prekopakra 8. ožujka su održali 97. Redovnu skupštinu u prostorijama Društvenog doma Prekopakra.
Po pozdravnom obraćanju Brune Skalnika, predsjednika DVD-a Prekopakra, uslijedila su izvješća o radu u 2024. godini u kojima su tajnik i blagajnik Zlatko Levanić i zapovjednik Josip Tepeš pobrojali sve aktivnosti kojima su se bavili tijekom sadržajne godine. Prekopakrani broje 66 članova, od toga 10 operativnih vatrogasaca, 10 izvršnih djelatnih, 10 pomažućih, 11 počasnih, 16 članova vatrogasne mladeži i 9 članova vatrogasnog pomlatka. Ujedno i kao organizatori natjecanja, sudjelovali su u Pakracu na 7. Zimskom kupu vatrogasne zajednice područja Pakrac-Lipik s dvije seniorske te jednom ekipom mladeži, zatim na združenoj vježbi Vatrogasne zajednice područja Pakrac-Lipik u Brezinama. Pomogli su u održavanu i osiguravanju motocross utrke „Bljesak“ u Matkovcu, bili su domaćini vatrogasnog natjecanja u kategoriji VMŠ i VTC, prisustvovali na natjecanju vatrogasnog pomlatka i mladeži Vatrogasne zajednice područja Pakrac-Lipik u Velikom Banovcu s ekipom mladeži i pomlatka, a također su sudjelovali s ekipom mladeži i pomlatkom na kupu Banovac.
Uz nekoliko radnih akcija oko svojih, prostorijama Udruge „Hrvatska žena“ Prekopakra pomogli su popraviti krovište, a u lipnju i srpnju su kao ispomoć odradili intervencije gašenja požara kuće u Bučju te na području šume Cikote Javorovica.
Financijsko izvješće za 2024. godinu podnio je blagajnik Levanić, a iz njega je razvidno kako su ukupno prihodovali 5.673,32, dok su ukupno rashodovali 5.089,14 te tako u 2025. prenijeli 584,48 eura. U financijskom planu za 2026. godinu predvidjeli su prihod i rashod u iznosu od 5633 eura.
U planu rada za 2026. godinu navedeni su odaziv na sve intervencije gašenja požara, tehničke intervencije te sve druge aktivnosti u pogledu zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara, rad na pomlađivanju Društva kroz rad s vatrogasnom mladeži i jačanju društva kroz učlanjivanje novih članova, sudjelovanje u svim vatrogasnim natjecanjima, vježbama, smotrama i susretima što ih organizira Vatrogasna zajednica područja Pakrac-Lipik i šire.
Po završetku jednoglasnog usvajanja svih prezentiranih izvješća, prigodnim riječima ispred Udruge „Hrvatska žena“ Prekopakra obratila se predsjednica Dubravka Laučan koja je Prekopakranima zahvalila na odličnoj međusobnoj pomoći i suradnji Udruge i Društva te kojoj je po završetku govora uručen prigodan poklon povodom Dana žena, dok je gradski vijećnik Tomislav Novinc u ime gradonačelnice Anamarije Blažević pohvalio vrlo aktivnu godinu DVD-a Prekopakra te izrazio zadovoljstvo na brojnim mladim licima koja daju veliku nadu i u budućnost Društva.
- PIŠE: Franjo Delač
- 756
Predavanje o rezultatima arheoloških istraživanja Starog grada Pakraca „Otkrij stari Pakrac“ održao je mag. arheol. Krešimir Vacek 13. ožujka u Gradskoj vijećnici vlastelinskog kompleksa Janković, a na kojemu je predstavio rezultate istraživanja arheoloških iskopina s navedenog lokaliteta.
„Ovo predavanje organiziramo svake godine, najradije povodom Dana grada, jer naš je Pakrac nastao iz tog srednjovjekovnog lokaliteta Starog grada Pakraca koji je jedan od najvažnijih u Hrvatskoj“, rekla je ravnateljica gradskog muzeja Jelena Hihlik, napomenuvši pritom kako se lokalitet istražuje od 2017. godine, uz pomoć sredstava Grada Pakraca te uz svesrdnu pomoć Ministarstva kulture. Cilj je istražiti cijelo područje utvrde i po dovršetku istraživanja predstaviti ga kao arheološki park, kao svojevrsni dodatak kulturnoj i turističkoj ponudi grada.
Istraživanja je početnih godina vodio zagrebački Institut za arheologiju, a nakon nekog vremena nastavak te zadaće povjeren je Muzeju grada Pakraca, koji je voditeljem daljnjih istraživanja imenovao upravo Vaceka. „Pakrac je grad bogate povijesti, a ovi pronalasci to i potvrđuju. Pakračani vole povijest, što možemo vidjeti po ispunjenoj vijećnici i mladima koji su danas s nama. Ministarstvo je osiguralo sredstva za nastavak iskapanja, a Kreši i njegovoj ekipi želim puno uspjeha u daljnjem radu“, rekao je Tomislav Novinc, gradski vijećnik i novi HDZ-ov kandidat za pakračkog gradonačelnika.
Uslijedilo je jednosatno Vacekovo predavanje u kojemu je izneseno puno detalja i zanimljivosti razotkrivenih otkapanjem arheoloških slojeva Starog grada koji skrivaju stoljetne tajne šifrirane u obliku nalaza koje Krešo sa svojom ekipom svake godine uporno iskopava i tumači. Okupljeni su tako mogli saznati više o otkrivenim drevnim grobovima, načinima ukapanja, pa o materijalima koji su se koristili u građevinarstvu kroz stoljeća, kao i o ispreplitanju turskih i kršćanskih utjecaja koji su se stoljećima borili za prevlast na pakračkom području.
Našim arheolozima želimo da svoje istraživanje dovrše jednako ovako temeljito kako su ga provodili i dosad, kako bi Pakrac jednog dana dobio što zanimljiviji i kvalitetnije obrađen arheološki park.
