- PIŠE: Pakrački list
- 1407
U petak, 5. travnja 2024., u konferencijskoj dvorani Quella u Lipiku, održano je predstavljanje novog Fininog Razvojnog centra za umjetnu inteligenciju Lipik. Tom prigodom su potpisani sporazum o suradnji između Fine i Grada Lipika, te sporazum o suradnji između Fine i Centra za umjetnu inteligenciju (AI Center Lipik) Lipičke razvojne i turističke agencije LIRA. Na događanju su predstavljeni i HZZ-ovi vaučeri "Stručnjak za umjetnu inteligenciju".
Događanju su prisustvovali ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, predsjednik Uprave Fine Dražen Čović, gradonačelnik Lipika Vinko Kasana, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar, županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić, voditeljica cjeloživotnog obrazovanja na Fakultetu turizma i ruralnog razvoja u Požegi doc.dr.sc. Mirjana Jeleč Raguž te ostali uglednici iz javnog i akademskog sektora.
Sporazum o suradnji između Fine i Grada Lipika potpisan je s ciljem suradnje na području razvoja projekata umjetne inteligencije, a onaj između Fine i Lipičke razvojne i turističke agencije LIRA će omogućiti uspostavljanje dvosmjernog transfera znanja i tehnologija, nastavnog procesa te procesa integracije polaznika AI Centra Lipik na tržište rada.
Predsjednik Uprave Fine Dražen Čović je u pozdravnom govoru zahvalio Gradu Lipiku i AI Centru Lipik na velikoj podršci i partnerstvu, te je istaknuo ciljeve suradnje: “Fina već petu godinu za redom nastavlja širiti svoju mrežu razvojnih centara diljem Hrvatske, a posebno smo ponosni što 15. Razvojni centar, koji će se baviti razvojem i implementacijom umjetne inteligencije, otvaramo upravo ovdje, u Lipiku. Zahvalni smo jer nas je Grad Lipik prepoznao kao pouzdanog partnera, a ujedno i tehnološku kompaniju koja razvija zahtjevna digitalna rješenja u okviru velikih nacionalnih projekata. Naš cilj je kroz zajedničku suradnju s AI Centrom Lipik ostvariti razvoj i implementaciju novih tehnologija u projekte od nacionalne važnosti, a time i pružiti potporu mladima za edukaciju, praksu i zapošljavanje u svojoj lokalnoj sredini.”
Podršku stvaranju prilika za razvoj lokalne zajednice pružio je i ministar Marin Piletić koji je posebno istaknuo i pohvalio Grad Lipik, koji je kao malo slavonsko mjesto, postao primjer i poticaj cijeloj Hrvatskoj: „Grad Lipik je primjer da kad se hoće, onda se i može. Sačuvati tradiciju, obnoviti porušeno iz Domovinskog rata, njegovati svoje simbole poput lipicanaca i lječilišta, a s druge strane odgovoriti na sve izazove novog doba. Kako mladim ljudima omogućiti nešto novo i kvalitetno, stvoriti nove vrijednosti i dobra na temelju znanja dobivenih u Lipiku, omogućiti sebi puno bolju egzistenciju i pokazati da jedna mala slavonska sredina može postati centar umjetne inteligencije ne samo Požeško-slavonske županije, nego čitave Hrvatske. Lipik danas razvija umjetnu inteligenciju, Daruvar robotiku, Novska gaming, a Petrinja je iskoristila mjeru HZZ-a za dodatna zanimanja i prekvalifikacije za tehnologiju dronova. Oni su primjer manjih hrvatskih gradova koji su iskoristili sve mjere i aktivnosti koje nude Vlada, grad, županija i pokrenuli projekte zbog kojih smo svi ponosni.“
Finini razvojni centri pozitivno utječu na razvoj lokalnih IT industrija, povezuju znanstvenu zajednicu i poslovni sektor, stimuliraju i generiraju razvoj inovativnih ideja, omogućuju studentima integraciju na tržište rada, a mladim talentima poslovnu priliku u njihovoj sredini.
Do danas je Fina otvorila 15 razvojnih centara: u Splitu, Osijeku, Čakovcu, Koprivnici, Bjelovaru, Virovitici, Zaboku, Kutini, Vukovaru, Rijeci, Požegi, Đurđevcu, Slatini i Varaždinu, a novootvoreni u Lipiku je prvi koji će se baviti razvojem digitalnih rješenja korištenjem umjetne inteligencije.
Ulaganjem u razvojne centre i kontinuiranim zapošljavanjem Fina nastavlja snažno podržavati razvoj IT sektora i stvaranje novih prilika za mlade stručnjake u Hrvatskoj.
Izvor: FINA
- PIŠE: Pakrački list
- 1187
Županica Požeško-slavonske županije, Antonija Jozić, objavila je Javni poziv za iskaz interesa za dodjelu bespovratnih sredstava temeljem Programa dodjele potpora male vrijednosti u svrhu poticanja razvoja gospodarstva na području Požeško-slavonske županije.
Predmet javnog poziva je iskaz interesa za dodjelu bespovratnih potpora male vrijednosti temeljem spomenutog programa, kojim se provode mjere s ciljem povećanja investicijskih ulaganja uz rast zaposlenosti, podizanja razine poduzetničkih znanja i vještina kako bi se doprinijelo povećanju broja obrtnika i tvrtki, stvaranje preduvjeta za nesmetano odvijanje postojećih poslovnih aktivnosti te jačanje turizma kroz razvoj kvalitetnih sadržaja turističke ponude.
„Kao što smo i najavili, ove godine je javni poziv usmjeren poticanju razvoja gospodarstva na području Požeško-slavonske županije objavljen ranije, a razlika od prethodne godine je da se sada mogu prijaviti i planirane, a ne samo izvršene investicije. Za ovu namjenu u proračunu Požeško-slavonske županije osigurano je 150 tisuća eura i pozivam sve subjekte malog gospodarstva da se prijave i koriste sredstva koja su im na raspolaganju“, izjavila je Antonija Jozić, županica Požeško-slavonske županije.
Prijave se zaprimaju od 29. ožujka do 29. travnja, odnosno do iskorištenja sredstava koja su osigurana u proračunu Požeško-slavonske županije za 2024. godinu, a javnom pozivu možete pristupiti ovdje: Javni poziv
Izvor: PSŽ
- PIŠE: Pakrački list
- 1172
Ministarstvo hrvatskih branitelja i Grad Pakrac organiziraju javnu tribinu „Programi i projekti Ministarstva hrvatskih branitelja vezani za hrvatske branitelje i stradalnike Domovinskog rata te članove njihovih obitelji“ koja će se održati u petak, 5. travnja s početkom u 18 sati u Gradskoj vijećnici – kurija Janković.
Na tribini će se raspravljati o sljedećim temama:
- predstavljanje novog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji i tumačenja vezana za primjenu zakona;
- zdravstveni programi i preventivni zdravstveni sistematski pregledi hrvatskih branitelja;
- preventivne aktivnosti u cilju zaštite zdravlja i kvalitete življenja hrvatskih branitelja i
stradalnika Domovinskog rata;
- programi rehabilitacije;
- pravna, socijalna i psihološka pomoć;
- mogućnosti školovanja, zapošljavanja i sl.;
- korištenje Javnih ustanova Veteranskih centara Ministarstva hrvatskih branitelja u Daruvaru, Petrinji, Sinju i Šibeniku i Smještajno-rehabilitacijskoj ustanovi Doma hrvatskih veterana u Lipiku.
- PIŠE: Pakrački list
- 1230
Piše: Jelena Hihlik
Povodom Dana grada Pakraca u Muzeju grada Pakraca otvorena je izložba pod nazivom „Pozdrav iz Pakraca“ na kojoj je po prvi put predstavljena izuzetno vrijedna muzejska zbirka starih razglednica prikupljana od samog početka osnivanja muzeja 2005. godine.
Razglednice predstavljene na izložbi pakračke su, ali prikupljene s različitih strana Europe i svijeta kamo su bile odašiljane tijekom dugog razdoblja u kojem je slanje razglednica bilo izuzetno popularno. Danas se sve manje koriste i šalju, stoga je ova izložba i pokušaj da se ovaj način komunikacije ponovno potakne i popularizira. Razglednica je jedan od baštinskih fenomena koji je zajednički svim hrvatskim pa tako i slavonskim gradovima i gradićima ali i mjestima i selima koja su kroz izdavanje malih kartonskih, slikovnih dopisnica ovjekovječili, čitav niz povijesnih prikaza i prizora naselja. Prema Hrvatskoj enciklopediji „razglednica je dopisna poštanska karta sa slikom, fotografijom, crtežom, reklamom“. Najčešće pravokutni komad debljeg papira ili tanjeg kartona bio je namijenjen za pisanje i slanje poštom bez omotnice. Unatoč tome što je zaista teško utvrditi nastanak prve razglednice za komercijalnu uporabu, danas je prihvaćena činjenica kako je prva razglednica nastala u Austriji i poslana je 1. listopada 1869. Ovaj datum obilježava se i kao Svjetski dan razglednice. Na samom početku razvoja razglednice s prednje je strane bio otisnut poznati motiv (fotografija, crtež itd.) uz mjesto za pisanje poruke. Kasnije je slika u potpunosti zauzela prednju stranu ove popularne dopisnice, dok se na poleđinu seli prostor za pisanu poruku primatelju, adresu i naravno poštansku markicu. Nakon različitih dimenzija početnih dopisnica odnosno razglednica, ubrzo su propisane i dimenzije, najveća dozvoljena bila je 9 x 14 cm te najmanja dozvoljena 7 x 10 cm. Razglednice su dugo bile jedan od omiljenijih načina komunikacije, a slale su se uglavnom s različitih putovanja.
Nama su razglednice izuzetno vrijedan povijesni dokument o izgledu grada i njegovim mijenama od kraja 19. stoljeća pa sve do današnjih dana. Za grad poput Pakraca koji je svoje zlatno razdoblje u graditeljskoj aktivnosti doživio upravo u zlatno doba razglednica (kraj 19. stoljeća do 1918.) ovo je bilo vrlo važno. Prva i najstarija pakračka razglednica vjerojatno je izdana 1898. godine – dosada na stariju od ove još nismo naišli. Za povijesno izučavanje ovo je dvojak materijal, sa slikovnim i pisanim sadržajem. Slikovni sadržaj vrlo je vrijedan povijesni dokument izgleda grada, a pisani dio često nam pruža vrijedne informacije o kulturi ophođenja i komunikacije, ali i o nekim važnim povijesnim trenucima našeg grada koje iščitavamo iz ispisanih poruka. Pakračke razglednice otiskivane su u nekoliko lokalnih tiskara, ali i u nekim stranim, odnosno tiskarama van Pakraca. Najpoznatije tiskare u Pakracu bile su one Dane Singera i braće Filipović, dok se kao izdavači spominju još tiskara J. Zoričića i papirnica Gjure N. Mirića. Velik dio ove zbirke danas su i razglednice Pakraca koje nam je u lipnju 2021. poklonio kolekcionar i rođeni Pakračanin Damir Gross. Točno 126 njegovih sakupljenih, vrlo vrijednih razglednica danas je pohranjeno u muzejskoj zbirci razglednica te je ovo svakako najveća i najvrjednija donacija starih razglednica našoj ustanovi.
Razglednice su se pokazale i iznimno korisnima u vrlo osjetljivom i teškom razdoblju obnove grada nakon Domovinskog rata. Urbana jezgra zadobila je ogromne štete koje je nakon rata trebalo sanirati, a zaštićene dijelove povijesne jezgre rekonstruirati i restaurirati u izvornom obliku. Ovdje su pri obnovi često upravo stare razglednice bile izvorom podataka stručnjacima, konzervatorima i arhitektima, budući da su na temelju njih uspjeli obnoviti i u izvornom obliku rekonstruirati veći dio gradske kulturno-povijesne jezgre. Vrijeme interneta i SMS-ova polako je istisnulo ovaj način komunikacije, ali ljudi još uvijek s posebnim ushićenjem primaju i šalju razglednice, a postoji i sve više projekata za njihovu popularizaciju. Jedan od njih je i postcrossing, internetski projekt namijenjen za razmjenu razglednica s drugim ljudima iz cijelog svijeta. Svaki korisnik koji pošalje jednu ili više razglednica nekom drugom korisniku u svijetu (adrese se dobiju slučajnim odabirom računala) dobije onoliko razglednica koliko je poslao, od nekog drugog korisnika. Izložba „Pozdrav iz Pakraca“ predstavlja jedinstvenu šetnju ulicama starog Pakraca kroz male, ali zaista vrlo vrijedne razglednice koje slikovno i tekstualno vrlo rječito pričaju o nekim prošlim, već gotovo zaboravljenim vremenima.
- PIŠE: Pakrački list
- 1321
Iz pakračkog Komunalca obavještavaju nas kako njihova blagajna do kraja ovog tjedna više neće raditi. Ukoliko namjeravate izvršavati uplate prema društvu Komunalac d.o.o., u narednim danima to možete učiniti u pošti, FINI ili banci.
Od sljedećeg ponedjeljka, 8. travnja, blagajna će raditi u uobičajenom radnom vremenu, a za sva dodatna pitanja slobodno se javite, poručuju iz Komunalca.
- PIŠE: Pakrački list
- 1867
U razdoblju od 29. ožujka do 1. travnja u šumskom dijelu u blizini mjesta Gornja Šumetlica, uslijed jakog vjetra došlo je do prenošenja žara s neugašenog otvorenog ložišta na trupac i prenošenja otvorenog plamena na drvenu staju u vlasništvu Hrvatskih šuma, a koja je u potpunosti izgorjela.
Izvor: PU požeško-slavonska
