- PIŠE: Pakrački List
- 1449
U organizaciji Vijeća srpske nacionalne manjine Požeško-slavonske županije i Nikole Ivanovića, zamjenika županice ispred srpske nacionalne manjine, 50-ak poljoprivrednika sa područja naše županije posjetili su u utorak 23. svibnja Međunarodni poljoprivredni sajam u Novom Sadu.
Ovom prilikom, poljoprivrednici su se upoznali sa ponudom od preko 1.100 izlagača iz više od 20 zemalja svijeta, među kojima je zemlja partner Italija. Svrha posjete sajmu bila je povezivanje i umrežavanje poljoprivrednika, razmjena informacija i upoznavanje sa novostima iz polja poljoprivrede, doznajemo od Nikole Ivanovića.
- PIŠE: Silvia Feltrin
- 1419
„Sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske o proglašenju prestanka epidemije bolesti COVID-19 od 12. svibnja 2023. godine, Opća županijska bolnica Pakrac i bolnica hrvatskih veterana ukinula je sve epidemiološke mjere donesene za vrijeme trajanja epidemije i donijela upute za daljnje postupanje“, doznajemo od ravnateljice Marine Major.
„Covid odjel je zatvoren zbog smanjenog broja pacijenata, no i dalje se provodi izolacija pacijenata u zasebnim izolacijskim sobama uz pridržavanje svih standardnih mjera zaštite. Što se tiče testiranja, ukinute su sve administrativne mjere testiranja za dijagnostičko-terapijske postupke, operativne programe i hospitalizacije, dok se ono preporučuje samo u klinički opravdanim indikacijama“, rekla je ravnateljica i dodala da su ukinute sve ograničavajuće mjere prilikom posjeta bolesnicima i prisustva pratnji na porodu.
U pakračkoj bolnici od početka epidemije, zaključno s današnjim danom, evidentirano je 516 otpuštenih pacijenata sa COVID odjela. Umrlo je 89 pacijenata, od čega je najveći broj njih uz dijagnozu Covida imao i druge teške medicinske dijagnoze.
Maske više nisu obavezne
Medicinske maske za usta i nos nisu više obavezne za djelatnike i pacijente te je njihova upotreba na razini preporuke, osobito za djelatnike u medicinskoj skrbi s visoko rizičnim i zaraznim pacijentima kao i u svim ostalim medicinski opravdanim indikacijama. Po potrebi, Povjerenstvo za bolničke infekcije OŽB Pakrac može uvesti obavezu nošenja maske za određene kategorije zaposlenika, posjeta i slično.
„Troškovi epidemije su veliki, oko 8 milijuna kuna, no o konkretnim brojkama teško je govoriti jer se one dijelom prepliću s redovnim troškovima poslovanja. Znatno su porasli troškovi zaštitne opreme, imali smo troškove prilagođavanja prostora, iznimno je porastao trošak medicinskog kisika i putnih troškova zbog prijevoza uzoraka. Tu moramo ubrojiti i sam trošak liječenja pacijenta, plaće radnika na Covid odjelu te nabavu medicinskih uređaja“, rekla je ravnateljica i dodala da je dio navedenih troškova obuhvaćen donacijama, dok je najveći dio pokriven iz proračuna bolnice.
Nevjerojatno izazovno iskustvo
Na upit kako je zadovoljna radom i organizacijom bolnice za vrijeme epidemije, ravnateljica odgovara da sada, protekom vremena i s odmakom od najvećeg vala, smatra da su određene stvari mogli odraditi malo drugačije, ali u danom trenutku, kada su se susreli s iznimno nepovoljnim i nepoznatim okolnostima, svatko od njih postupio je najbolje što je mogao. „Naravno da uvijek treba stremiti boljem i kvalitetnijem, lako je govoriti sada kad je najgore iza nas, kad imamo puno više saznanja i o bolesti i o liječenju. Postali smo iskusniji i pametniji za jedno nevjerojatno izazovno iskustvo koje je cijeli sustav zdravstva, a i samog života, doveo do jednih neuobičajenih okolnosti, reklo bi se stavio nas do granica izdržljivosti kako fizički, tako i psihički. Preispitivanje je normalno, barem bi trebalo biti normalno, ako želite napredovati i poboljšati se“, naglasila je i zahvalila svim radnicima i kolegama, koji su dali sve od sebe da se izbore s nepoznatim, da pacijentima pruže maksimum u danim okolnostima. „Zahvalila bih i pacijentima i obiteljima na strpljivosti i razumijevanju, nikome nije bilo lako. Odvojeni jedni od drugih, zabrinuti, bilo je teško prebroditi vrijeme epidemije. Najiskrenije se nadam da je najgore iza nas i da se navedene okolnosti poslovanja i života više nikada i nikome neće ponoviti. Neka nas vode lijepe uspomene i vjera u bolje sutra“, zaključila je ravnateljica Marina Major.
- 1331
Dokumentarni film „Ljubav, smrt i njemačke marke“ imao je sinoć svoju hrvatsku premijeru u Gradskoj knjižnici Pakrac u sklopu Multipaka.
Uslijed potpisivanja međudržavnih ugovora, 60-ih godina prošlog stoljeća veliki broj turskih radnika preselio se u Njemačku u nadi za boljim životom, a dočekalo ih je upravo suprotno, loši radni uvjeti, niske plaće i rasistički ispadi sa smrtonosnim ishodim. Olakšanje od svakodnevice i poveznicu s domom pronašli su u glazbi. Turski kvartovi postali su mjesto stvaranja glazbene scene koja je postala subkultura, a glazba je postala glas otpora rasizmu i nasilju prema turskoj zajednici. Redatelj Cema Kaye na poseban je način oslikao duh i energiju vremena i dao povijesni pregled migrantske kulture otpora izgrađene na antirasizmu i radničkoj solidarnosti.
Multipak se danas nastavlja s Minimultipak programom za najmlađe ljubitelje glazbe od 10 do 13 sati, a u 19 sati bit će svečano otvorena izložba akademske slikarice Kristine Mareković "Harmonija pokreta" u gradskom muzeju.
- PIŠE: Domagoj Ajman
- 1175
U gradskoj vijećnici kurije Janković slušaonicom za školarce započeo je Multipak program kojeg organizira zajedničkim snagama Robertoshop, Muzej Grada Pakraca i Gradska knjižnica Pakrac. Takozvanim Mini Multipakom, namjera je mlađoj generaciji približiti različite kulturne sadržaje te ih upoznati s vrhunskim zvukom i glazbom.
Tako smo danas zatekli tridesetak učenika Osnovne škole braće Radića Pakrac na slušaonici koju su im prezentirale Jelena Hihlik, ravnateljica muzeja, Monika Lucić Fider, ravnateljica knjižnice te Božidar Savi. Djeca su imala priliku poslušati različite stilove glazbe, upoznati se s povijesnim razdobljima glazbe i vrhunskim hi-fi uređajima. Uz dobru glazbu, ples, smijeh i igru, učili su o kvalitetnim sadržajima što je, kako su nam rekle ravnateljice, i želja da se djeci približi što je zapravo Multipak, što je to dobra glazba i kako se ona zapravo sluša. Slična slušaonica za osnovnoškolce bit će organizirana i sutra 24. svibnja s početkom u 10 sati u gradskoj vijećnici kurije Janković.
U sklopu Multipaka, danas će u 20 sati biti održana premijera nagrađivanog dokumentarnog filma „Ljubav, smrt i njemačke marke“ u Gradskoj knjižnici Pakrac.
Izvor fotografije: službena Facebook stranica Multipaka
- 1930
- PIŠE: Pakrački List
- 2296
Piše: Jelena Hihlik
Ovih dana polako je iz urbane pakračke jezgre nestala još jedna kuća i to ona zgrade prve pakračke pošte u Ulici kralja Tomislava . Nakon što je dugi niz godina stajala napuštena i u ruševnom stanju, konačno je srušena i tako ostavila prazninu u ovoj ulici na broju 23. Nažalost, više godina je bila u nezavidnom stanju pa je teško bilo i pretpostaviti kako je ovo nekada bila jedna od najvažnijih i najbogatijih kuća u Pakracu. Malo tko je znao nešto o ovoj građevini i ljudima koji su živjeli o njoj. Splet čudnih i sretnih okolnosti nas je kroz muzejska istraživanja ipak doveo do vrlo zanimljivih spoznaja do kojih smo došli kroz godine rada i istraživanja, rješavajući još jednu pakračku povijesnu zagonetku. Kuću je od trgovca Gavelle kupio Konstantin Haidenegg koji je obavljao funkciju direktora kraljevske pošte i brzojava krajem 19. i početkom 20.stoljeća u Pakracu pa je ovdje bila smještena Pošta, a kuća je korištena i kao mjesto stanovanja Haidenegga i obitelji. Konstantin Haidenegg doselio je iz Mađarske u Pakrac, a jedno vrijeme je bio i zastupnik u Poglavarstvu trgovišta Pakrac. Kako smo uopće saznali za njega, opet sretnim slučajem. U muzeju zadnjih nekoliko godina čuvamo zaista poseban predmet, njegov originalni izum, alarmni sat patentiran davne 1896., a malo je nedostajalo da ovu izuzetnu napravu i ovog izuzetnog čovjeka nikada i ne upoznamo. Naime ovaj za nas neprocjenjivo vrijedan predmet pronađen je na otpadu i zamalo je bačen. Da se to dogodilo, vjerojatno se nikad ne bi upoznali s ovim čovjekom, njegovim izumom kao ni s njegovom zanimljivom obitelji.
Alarmni sat Konstantina Haidenegga patentiran je 1896. u čak dva inozemna patentna ureda, jednom u Velikoj Britaniji i drugom u Švicarskoj. Koliko je bio ispred svoga vremena govori činjenica da se za potrebe alarma koristila baterija punjena električnom energijom daleko prije nego što su neki gradovi u Europi uopće vidjeli svjetlost električne energije. Sat je u svojoj osnovi bio mehanički, pokretan navijanjem opruge, no da biste namjestili alarm za određene potrebe u danu, tjednu ili mjesecu koristila se električna energija iz baterije koja bi pokretala zvonce koje bi služilo kao alarmna obavijest. Ne možemo se ne diviti poduzetnosti i inventivnosti ovog pakračkog izumitelja koji je u 19. stoljeću svoj izum ne samo kreirao već i uredno patentirao u inozemstvu. Tko zna je li ovo bio jedini izum tog poduzetnog čovjeka ili ih je bilo još. Ponovno sretnim slučajem pronađeni, stakleni foto negativi u ruševnoj kući otkrili su nam lik izumitelja i njegove obitelji. Fotografije nam otkrivaju lice Haidenegga ali i više članova obitelji Beranovsky koji su kasnije bili vlasnici ove kuće. Kuća tzv. stare pošte inače bila je okružena divnim perivojem po kojem su jedno vrijeme šetali i paunovi. Sve navedeno ponovno ide u prilog tome kako je Pakrac bio sredina neizdvojiva iz Europe toga doba te kako se sa suvremenim stremljenjima mogao usporediti i s većim središtima. Ono što je tužno jest kako je puno zanimljivih ljudi koji su ovaj grad činili posebnim i naprednim jednostavno zaboravljeno i izbrisano. Odlaskom i zgrade stare pošte odlazi u povijest još jedan važan dio pakračke povijesti. Na svu sreću priča o staroj pošti, Konstantinu Haideneggu i njegovom izumu ali i o njegovoj zanimljivoj i važnoj obitelji ostaje sačuvana u Muzeju grada Pakraca.