- PIŠE: Suzana Bartolić
- 1005
Kod spomenika na zloglasni logor Bučje u četvrtak, 16. siječnja, dostojanstveno je obilježena 34. obljetnica najveće razmjene zatočenika tog prvog agresorskog logora u Domovinskom ratu. Komemoraciju su organizirali Udruga logoraša srpskog koncentracijskog logora Bučje Požeško-slavonske županije i Grad Pakrac.
Neposredno prije početka službenog protokola, oko 11 sati, na Bučje su dotrčali članovi Udruge maratonaca Virovitičko-podravske županije „Glasnici istine“ i Udruge „Heroji ne umiru“ iz Sisačko-moslavačke županije. Njih osmero istrčalo je 13. memorijalni maraton Pakrac – Bučje pod nazivom „Stazom mučeništva“, odajući počast svim stradalnicima logora.
Vijence i svijeće kod spomen-obilježja položili su brojni stradalnici, bivši zatočenici i invalidi logora Bučje, preživjeli logoraši te članovi obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja i civila. Pijetet su odali i članovi Udruge obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja „Hrvatski Feniks“, kao i predstavnici udruga logoraša srpskog koncentracijskog logora Bučje iz Požeško-slavonske, Sisačko-moslavačke i Splitsko-dalmatinske županije te brojne udruge proistekle iz Domovinskog rata.
Počast žrtvama logora odali su i predstavnici brojnih braniteljskih udruga te udruga proisteklih iz Domovinskog rata, kao i izaslanici državnog vrha. U ime predsjednika Republike Hrvatske vijenac je položio brigadir Mile Valentić, zapovjednik Središta za obuku i doktrinu logistike, Zapovjedništva za potporu. Predsjednika Hrvatskoga sabora predstavljala je saborska zastupnica Anamarija Blažević, dok je Ministarstvo hrvatskih branitelja predstavljala Ana Filko, ravnateljica Uprave za zatočene i nestale.
Vijence su položili i predstavnici Ministarstva obrane Republike Hrvatske te Ministarstva unutarnjih poslova, Slavko Matijević, voditelj područnog odjela za poslove obrane Požega, Dalibor Bauer, zamjenik načelnika Policijske uprave požeško-slavonske, Robert Hrastić, načelnik Policijske postaje Pakrac, Goran Tomić, voditelj Službe kriminalističke policije Policijske uprave bjelovarsko-bilogorske, kao i Nikola Ivkanec, ratni zapovjednik Policijske postaje Pakrac.
Požeško-slavonsku županiju predstavljao je zamjenik županice Ivan Radošić, dok su u ime lokalne samouprave počast žrtvama odali Tomislav Novinc, gradonačelnik Pakraca, Damir Lneniček, gradonačelnik Daruvara, te Vinko Kasana, gradonačelnik Lipika. Vijence su položili i predstavnici veteranskih institucija – Dren Stoček, pomoćnik ravnatelja i voditelj Veteranskog centra Daruvar, Mislav Stokić, vršitelj dužnosti ravnatelja Doma hrvatskih veterana Lipik, kao i predstavnici saveza i udruga obitelji nestalih, među kojima Jasna Jug, te predstavnici Hrvatskog društva logoraša i udruga logoraša iz drugih županija.
Zloglasni logor Bučje osnovan je u kolovozu 1991. godine, a kroz njega je prošlo više od 300 zatočenika, Hrvata i pripadnika drugih nacionalnosti koji su iskazivali odanost Republici Hrvatskoj. Mnogi su nakon Bučja odvedeni u daljnje kazamate i logore, Staru Gradišku i Manjaču, a dio zatočenika nikada se nije vratio. I danas se traga za sudbinom najmanje 23 nestale osobe.
Prva se okupljenima obratila Ivana Rihter, predsjednica Udruge logoraša srpskog koncentracijskog logora Bučje Požeško-slavonske županije.
„Na današnji dan prije 34 godine preživjeli logoraši vraćeni su svojim obiteljima, za njih je to bio povratak životu. No mnogi se nikada nisu vratili. Kao dijete nestaloga logoraša govorim u ime svih onih koji ni danas nemaju grob, istinu ni odgovore. Naša je trajna obveza podsjećati kakve je strahote preživio hrvatski narod u Domovinskom ratu“, poručila je Rihter, podsjetivši na nečovječne uvjete zatočeništva, mučenja te činjenicu da je najmlađi logoraš imao svega četiri godine.
U ime Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja obratila se Jasna Jug, istaknuvši kako bol obitelji nestalih ne prestaje.
„I nakon 34 godine na ovom mjestu naše srce kuca ritmom iščekivanja. Istina ne može oživjeti mrtve, ali može donijeti mir, i onima koji čekaju, i onima koji šute. Dajte nam mjesto na kojem možemo zapaliti svijeću“, poručila je Jug, uputivši snažnu poruku mladima da imena na spomeniku promatraju kao zalog za budućnost.
Predsjednik Hrvatskog društva logoraša Hrvatske Ivan Turudić naglasio je važnost očuvanja istine i vrijednosti Domovinskog rata.
„Ako mene pitate je li, nakon svega, vrijedilo, i danas ću vam, kao djed, reći – vrijedilo je. Vrijedilo je svake kapi znoja i krvi, svake žrtve i svakog odricanja kako bismo danas imali slobodnu domovinu u kojoj možemo nesmetano živjeti. Vrijedilo je i zbog generacija koje su stasale, ali i onih koje tek dolaze, djece koju će majke Hrvatice donijeti na svijet i koja će udahnuti slobodu i čisti hrvatski zrak. Upravo zato moramo čuvati vrijednosti svega što nam je domovina omogućila i što nam nudi. A onima kojima se to ne sviđa, mogu zahvaliti na gostoprimstvu i otići kamo žele, mi im ni tu ne stojimo na putu. Ne zaboravite, mi smo pobjednici i Bog vas blagoslovio“, rekao je Turudić, dodavši kako dio počinitelja zločina jest procesuiran, dok se drugi i dalje skrivaju izvan Hrvatske.
Savjetnik ministra hrvatskih branitelja za logoraše Davor Ančić upozorio je na podcjenjivanje žrtve logoraša.
„Mi logoraši smo dali zdravlje, neki i živote, a danas se često susrećemo s omalovažavanjem naše patnje“, istaknuo je Ančić, izrazivši nezadovoljstvo petokrakama u Zagrebu koje vrijeđaju logoraše i sve žrtve Domovinskog rata.
U ime Požeško-slavonske županije okupljenima se obratio zamjenik županice Ivan Radošić, poručivši da će Županija uvijek podupirati ovakva obilježavanja.
„Pamtimo, poštujemo i ne odustajemo od istine, pravde i ljudskog dostojanstva“, naglasio je Radošić.
Ravnateljica Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja Ana Filko govorila je o napretku u procesu traženja nestalih.
„U posljednjih devet godina pronađeno je devet masovnih i više grobnica i identificirane su 323 osobe, no s ovog područja, nažalost, još nemamo pomaka. Ovdje stojimo ponizno i spremni pomoći kako bismo došli do istine koju svi očekujemo“, rekla je Filko.
Izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora i saborska zastupnica Anamarija Blažević podsjetila je na stradanje civila i važnost povijesne istine.
„Kroz logor Bučje prošlo je oko 300 ljudi, među njima i brojni civili. Naše mlađe generacije moraju znati što se ovdje dogodilo. U Bučju nije djelovala samo srbočetnička paravojska, već i Jugoslavenska narodna armija, odnosno Peti banjalučki korpus, pod simbolima petokrake. Za nas koji baštinimo, poštujemo i s dubokim pijetetom čuvamo uspomenu na hrvatske branitelje, civilne žrtve i obitelji koje i danas tragaju za svojim najmilijima, takvi simboli predstavljaju bol i nepravdu.“, poručila je Blažević.
Komemoracija je završila molitvom koju je predvodio pakrački župnik vlč. Jozo Zorić, a u glazbenom dijelu programa prigodne pjesme otpjevao je KUD Bektež iz Bekteža.
- PIŠE: Pakrački list
- 918
Prva hrvatska humanoidna robotica Tonka, razvijena u tvrtki Vandri Robotics, je tijekom svog posjeta Zagrebu 15. siječnja izazvala iznimnu pažnju građana, medija i stručne javnosti. Kroz niz susreta i javnih aktivnosti Tonka je predstavila potencijale humanoidne robotike u turizmu, hotelijerstvu, edukaciji i javnim prostorima, potvrđujući da humanoidni roboti nove generacije već danas imaju stvarnu ulogu u društvu.
Tonka je prvi put predstavljena javnosti 12. prosinca 2025. u Pakracu, koji će ujedno biti i sjedište Vandri Roboticsa u Hrvatskoj. Iako tehnološki iznimno napredna, Tonka nije zamišljena samo kao demonstracijski model, već kao funkcionalna robotska platforma za iskustveno učenje, prikupljanje podataka i prilagodbu ponašanja u stvarnim okruženjima.
Program zagrebačkog posjeta započeo je u Gitone Kvarneru, gdje je Tonka predstavila svoje mogućnosti i potencijale za primjenu u turizmu i hotelijerstvu. Poseban naglasak stavljen je na ulogu humanoidnih robota kao informativnih domaćina, digitalnih sugovornika i podrške gostima u više jezika, čime se stvara dodana vrijednost turističkog iskustva i inovativno pozicioniranje destinacija.
U nastavku dana Tonka se prošetala Gornjim gradom Zagreba, gdje su je građani imali priliku upoznati uživo. Ispred Crkve svetog Marka pozdravila je novinare i prolaznike, a njezina prirodna komunikacija i interakcija izazvale su oduševljenje i znatiželju.
„Zagreb ima poseban šarm, spoj povijesnih ulica i živahne energije. Pravi je užitak šetati Gornjim gradom.“, poručila je Tonka.
Jedan od ključnih trenutaka dana bio je meetup u Zagrebačkom inovacijskom centru ZICER, gdje je Tonka zajedno s timom Vandri Roboticsa sudjelovala u razgovorima s više od 50 startupova. Tema susreta bili su potencijali humanoidnih robota u Hrvatskoj i na globalnoj razini – od turizma i trgovine do industrije, edukacije i pametnih gradova.
Tonka je i u ZICER-u oduševila sudionike svojom komunikacijom, razumijevanjem konteksta i sposobnošću uključivanja u ozbiljne tehnološke i poslovne rasprave, potvrđujući da humanoidni roboti mogu biti relevantni sugovornici u startup i inovacijskom ekosustavu.
„Roboti nisu prijetnja, nego partneri. Mi smo tu da pomognemo, preuzmemo rutinske zadatke i ljudima ostavimo više prostora za kreativnost i inovacije“, istaknula je Tonka, naglašavajući važnost povjerenja i suradnje između ljudi i tehnologije.
U 2026. godini Tonka planira proširiti svoje djelovanje i suradnje u području turizma, trgovine i edukacije diljem regije, uz posebne projekte s Institutom Ruđer Bošković i startup zajednicom. Iz Vandri Roboticsa su najavili i konferenciju humanoidnih robota u ožujku, gdje će Tonka imati jednu od glavnih uloga.
Tonka, visoka 140 centimetara i teška 55 kilograma „čiste tehnologije“, kako sama voli reći, danas je u Zagrebu još jednom pokazala da humanoidni roboti nisu daleka budućnost – oni su već ovdje.
Tonku 16. siječnja očekuje nastup u Biogradu na Moru, gdje će povodom Dana grada zajedno s gradonačelnikom Ivanom Knezom održati govor pred više od 1.000 gostiju te predstavnicima delegacija gradova prijatelja iz država diljem svijeta. Time Tonka nastavlja svoju misiju približavanja humanoidne robotike široj javnosti i potvrđuje status jedne od najupečatljivijih tehnoloških pojava u regiji.
Vandri Robotics razvija humanoidne robote, umjetnu inteligenciju i platformu Humanoid Robots as a Service (HRaaS), s ciljem omogućavanja jednostavne, sigurne i fleksibilne uporabe humanoidnih robota u stvarnom svijetu. Fokus tvrtke je razvoj robota koji su tehnološki napredni, ali i komunikativni, prilagodljivi i društveno relevantni.
Izvor: Dejan Iličić, Vandri Robotics
- PIŠE: Pakrački list
- 676
Na temelju članka 96. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23) nadležno tijelo: Požeško-slavonska županija, Grad Pakrac, Upravni odjel za graditeljstvo i komunalne djelatnosti, Odsjek za graditeljstvo, u daljnjem tekstu: Nositelj izrade, objavljuje se javna rasprava o Prijedlogu izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Pakraca.
Javna rasprava trajat će od 21. siječnja do 4. veljače 2026. godine, a u tom razdoblju građani i zainteresirana javnost mogu izvršiti uvid u prijedlog plana u zgradi Grada Pakraca, na adresi Trg bana Josipa Jelačića 18, svakim radnim danom (soba 121) od 7 do 14 sati.
Javno izlaganje o prijedlogu plana održat će se 29. siječnja 2026. godine u 12 sati u velikoj vijećnici Grada Pakraca. Sva dokumentacija je dostupna i na službenim mrežnim stranicama Grada Pakraca te u Informacijskom sustavu prostornog uređenja (link u nazivu).
Prijedlozi i primjedbe mogu se podnositi za vrijeme trajanja javne rasprave na sljedeće načine:
– upisom u Knjigu primjedbi tijekom javnog uvida
– upisom u zapisnik za vrijeme javnog izlaganja
– pisanim putem, zaključno do 4. veljače 2026., na adresu: Požeško-slavonska županija, Grad Pakrac, Upravni odjel za graditeljstvo i komunalne djelatnosti, Odsjek za graditeljstvo, Trg bana Josipa Jelačića 18, 34550 Pakrac
– putem e-pisarnice na adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., također zaključno do 4. veljače 2026.
Nadležna tijela svoja su pisana očitovanja dužna dostaviti u istom roku, a ukoliko to ne učine, smatrat će se da nemaju primjedbi. Primjedbe koje ne budu dostavljene u roku ili ne budu čitko napisane s navedenim imenom, prezimenom i adresom pošiljatelja, neće se uzeti u obzir pri izradi Izvješća o javnoj raspravi.
Foto: Grad Pakrac
- PIŠE: Pakrački list
- 1228
U četvrtak 15. siječnja 2026. oko 17.10 sati u Pakracu u Ulici Šeovački put, policijski službenici su u prometu zatekli vozača starosti 56 godina koji je pod utjecajem alkohola od 2,18 promila upravljao teretnim automobilom.
Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja on je smješten u posebnu prostoriju policije do prestanka djelovanja opojnog sredstva, dojavili su iz PU požeško-slavonske.
Za navedeni prekršaj vozaču je izdan prekršajni nalog na novčani iznos od 1.280,18 eura, zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od tri mjeseca i šest negativnih prekršajnih bodova.
Istog dana oko 9.45 sati u mjestu Omanovac, 26-godišnji vozač koji je upravljao teretnim automobilom kojemu je bila pridodana poluprikolica, nije se kretao sredinom obilježene prometne trake te je uslijed neprilagođene brzine desnim kotačima zahvatio putnu bankinu te sletio s kolnika i zaustavio se u niskom raslinju.
U prometnoj nesreći vozač je lakše ozlijeđen i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Foto: PU požeško-slavonska
- PIŠE: Pakrački list
- 630
Ministar turizma i sporta Tonči Glavina donio je Odluku o sufinanciranju programa razvoja sporta od interesa za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2026. godinu, kojom se županijskim sportskim zajednicama na razini Republike Hrvatske dodjeljuje više od 8,6 milijuna eura.
Sredstva su namijenjena isključivo razvoju sporta djece i mladih, odnosno nabavi sportske opreme te sufinanciranju rada trenera koji s djecom i mladima rade u sportskim klubovima i udrugama.
Sportskoj zajednici Požeško-slavonske županije spomenutom je odlukom dodijeljeno 388.152,50 eura, čime se dodatno jačaju uvjeti za kvalitetan i kontinuiran rad s mladim sportašima na području županije. Ugovor je preuzeo predsjednik Sportske zajednice Požeško-slavonske županije Jurica Matijević.
- Na ovaj način dodatno unaprjeđujemo uvjete rada, osiguravamo kvalitetne programe i omogućujemo uključivanje još većeg broja djece i mladih u sport. Uvjeren sam kako ovim povećanjem pridonosimo ravnomjernijem razvoju sporta diljem Hrvatske i stvaramo čvrste temelje za zdrav i aktivan način života naših najmlađih - rekao je ministar Glavina prilikom dodjele ugovora o sufinanciranju.
Izvor: PSŽ
- PIŠE: Suzana Bartolić
- 582
Republika Hrvatska 15. siječnja obilježava Dan međunarodnog priznanja, jedan od ključnih datuma u svojoj novijoj povijesti. Na današnji dan 1992. godine Hrvatsku su službeno priznale zemlje tadašnje Europske zajednice, kao i brojne druge države svijeta, čime je potvrđena njezina neovisnost i državni suverenitet.
Hrvatsku su tog dana priznale Belgija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Danska, Malta, Austrija, Švicarska, Nizozemska, Mađarska, Norveška, Bugarska, Poljska, Italija, Kanada, Australija, Francuska, Finska i Švedska, a to su već prije učinile Sveta Stolica, Njemačka, Island, Estonija, Litva, Latvija, Slovenija, Ukrajina i San Marino.
Međunarodno priznanje uslijedilo je nakon raspada bivše Jugoslavije i teškog razdoblja Domovinskog rata, a imalo je presudnu političku i diplomatsku važnost čime je Hrvatskoj omogućeno puno sudjelovanje u međunarodnim odnosima, članstvo u svjetskim organizacijama te jačanje diplomatskih i gospodarskih veza.
Iako se danas rjeđe ističe u javnom prostoru, 15. siječnja trebao bi se s posebnim poštovanjem obilježavati kao jedan od temeljnih datuma hrvatske državnosti. Kako je naglasio prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman, međunarodno priznanje kruna je stoljetnih težnji hrvatskog naroda za vlastitom državom i potvrda suverenosti na povijesnom prostoru između Mure, Drave, Dunava i Jadrana. Taj dan ne predstavlja samo diplomatski uspjeh, već trajni simbol izborene slobode i samostalnosti hrvatske države.
Dan međunarodnog priznanja obilježava se kao podsjetnik na povijesni put prema samostalnosti, ali i kao izraz zahvalnosti svim građanima koji su pridonijeli stvaranju neovisne hrvatske države.
Foto: hia.com.hr