- PIŠE: Pakrački List
- 714
Društvo Mađara Pakrac sudjelovalo je proteklog vikenda na Danu nacionalnih manjina u sklopu Lipovljanskih susreta na kojem su se predstavili svojom tradicionalnom gastronomijom pa su tako svi zainteresirani uz ostale mađarske delicije svoje nepce mogli počastiti i grahom skuhanim u čupu, poznatim mađarskim satarašom, pečenom slaninom na vatri ili pečenjacima. Pakračke Mađare je u Lipovljanima predstavljalo dvadesetak članova društva predvođenih predsjednikom Josipom Fa.
- PIŠE: Pakrački List
- 777
Novim grafitnim uratkom na pakračkoj Petlji Udruga djece branitelja Domovinskog rata Pakrac na svoj je već prepoznatljiv način obilježila 19. kolovoza - obljetnicu napada na Pakrac. Kao i svake godine u ovo vrijeme momci iz Udruge oslikaju jedan dio javne površine, a ovoga puta odlučili su se, tvrde na inicijativu gradonačelnice Anamarije Blažević, kistom i bojama uljepšati betonsko sivilo na prilazu Pakracu.
"Ovaj grafit je nešto manji od ostalih naših uradaka, s dimenzijama od 3 x 1 m. Prikazuje natpis "Pakrac" grafitnim slovima s kosom crvenom i bijelom crtom te plavim slovima s crnim okvirom što simbolizira zastavu Republike Hrvatske i boje grada Pakraca. Radovi su trajali 3 dana u popodnevnom terminu, a u izradi je sudjelovalo 15-ak članova Udruge. Zahvaljujemo gradu Pakracu koji je potpomogao izradu grafita te Hrvatskim cestama koje su izdale suglasnost za radove, rekao nam je Tomislav Novinc, predsjednik ove pakračke Udruge.
- PIŠE: Pakrački List
- 743
Buduća suradnja, razmjena iskustva i dogovori oko konkretnih inicijativa i aktivnosti bila je razlog jučerašnje posjete desetak članova Međuopštinske organizacije slijepih i slabovidnih Gradiška (Republika Srpska) Udruzi slijepih Pakrac - Lipik.
"Dijelimo iste probleme i želje, suočeni smo s istim poteškoćama i ova suradnja bila bi prva takva suradnja naših udruga izvan granice. Time bi našim članovima omogućili razmjenu iskustava, i oni što je najvažnije, ovakvim aktivnostima upoznajemo nove ljude", rekao je Stanko Kovačić, predsjednik Udruge slijepih Pakrac - Lipik.
Kako bi suradnja i planirane aktivnosti mogle biti kandidirane na natječaj europskih fondova programa prekogranične suradnje, druženju je prisustvovala i Jelena Ugrica, stručna suradnica u Poduzetničkom centru Pakrac koji će im pomoći u pripremanju projekta.
Željko Štrbac, predsjednik Međuopštinske organizacije slijepih Gradiška, istaknuo je kako njihova udruga djeluje od 1960. godine i ima oko 120 članova te im je želja razvijati suradnju u sportu, kulturi i međusobnom pomaganju u ostvarivanju prava i razbijanja predrasuda o slijepim osobama, a jučerašnje druženje je ustvari uzvratni posjet budući da je pakračko - lipička udruga prije mjesec dana gostovala u Gradiški.
Kako je dodao Kovačić, dogovorene su već sportske aktivnosti jer će članovi iz Gradiške biti gosti na turniru u pikadu za slijepe povodom Dana Grada Lipika, a 15. listopada pakračko - lipička udruga gostovat će u Gradiški u sklopu obilježavanja Dana bijelog štapa.
- PIŠE: Pakrački List
- 727
Osobe s intelektualnim teškoćama gotovo nikad ne dobiju priliku vlastitim radom zarađivati za život, vrlo često niti volontiranjem pokazati vještine koje posjeduju, no devet korisnika pakračko - lipičke udruge "Latica" i Udruge za promicanje inkluzije Pakrac od studenog prošle godine stječu prva poslovna iskustva kod pakračkih i lipičkih poslodavaca i u raznim lokalnim institucijama kroz projekt "Usluge radnih aktivnosti uz podršku za osobe s intelektualnim teškoćama" vrijednosti oko 1.118.000 kuna koji je financiran sredstvima Europskog socijalnog fonda što je prvi takav projekt na našem području.
Njih devetero "probija led", a time i ruše predrasude u našoj lokalnoj zajednici kako su osobe s intelektualnim teškoćama nesposobne za rad. Dokazuju to redovitim odlaskom na različita radna mjesta, ovisno o njihovim interesima i sposobnostima te dosljednim i odgovornim izvršavanjem radnih obaveza. Oni za svoj rad ne primaju novčanu naknadu, no primaju simbolične nagrade, ovisno o poslodavcu, poput besplatnih članarina i interneta ili drugih besplatnih usluga koje nudi tvrtka ili institucija za koju rade.
"Raspored njihovih aktivnosti napravljen je u skladu sa sposobnostima, motivacijom i interesima, u prosjeku na posao odlaze dva do tri puta tjedno, po dva do tri sata. Najčešće su to različiti pomoćni poslovi u kojima su se odlično snašli, poput pomoći u kafiću, kuhinji ili različitim poslovima čišćenja. Tijekom adaptacijske faze u prvih nekoliko mjeseci uz korisnike je bio prisutan i asistent, a neki danas samostalno odlaze na posao", rekla nam je Nikolina Novinc, koordinatorica ovog hvalevrijednog projekta.
Posao u knjižnici, kafiću, pekari…
Jedna od njih je i Ivana Zerdin, koja dva puta tjedno od 10 do 12 sati odlazi u Gradsku knjižnicu Pakrac. "Jako mi je lijepo u knjižnici. Čistim prašinu sa polica i spremam knjige na njihovo mjesto, ponekad sam na dječjem odjelu, a ponekad na odjelu za odrasle. Ovisi gdje ima više posla. Usput mogu posuditi bilo koju knjigu i biti na internetu kad god poželim jer sam zaradila besplatnu članarinu", rekla nam je Ivana.
Uz Ivanu još je osam vrijednih korisnika koji na različite načine pomažu poslodavcima. Nikolina Ostrman pomaže u školskoj blagovaonici u pakračkoj osnovnoj školi braće Radića, Dario Ugarković radi u caffe baru "Pub", Marino Komljenović redovito odlazi pomagati u pekaru "Futuro" u Pakracu, Davor Tudović na Državnu ergelu Lipik, Damian Keć na raspolaganju je DVD-u Lipik, Domagoj Ljevar pomaže u lipičkom Dječjem vrtiću "Kockica", Nebojša Ljepoja u Fotoimagu te Sanja Kinder u Hrvatskom domu dr. Franjo Tuđman i povremeno u Muzeju grada Pakraca te Gradskom društvu crvenog križa Pakrac.
Poslodavci su, kako kaže Novinc, jako dobro prihvatili naše korisnike kao radne kolege i zadovoljni su njihovim radom, a korisnici se osjećaju ravnopravnima, ispunjenim i sretnim jer svojim radom pridonose svojim životnim potrebama kao i svi drugi.
"Moram istaknuti da korisnike na mjestima na kojima rade jako uvažavaju poslodavci i zaposlenici, tu uvijek imamo pozitivnu povratnu informaciju. No, općenito u lokalnoj zajednici još uvijek postoji suzdržanosti zato sve ovo što radimo je u cilju da stanovništvu približimo korisnike kao osobe koji puno mogu, a i žele, svojim vještinama doprinijeti zajednici u kojoj žive", rekla je Novinc.
Vrlo odgovorni na poslu
Novinc je istaknula kako su njihovi korisnici ponašanjem drugačiji na poslu nego što su u dnevnom centru u kojem svakodnevno borave u Pakracu. Posao shvaćaju vrlo ozbiljno i radnim obvezama pristupaju odgovorno. Ako su slučajno spriječeni i nisu u mogućnosti taj dan doći na posao, osjećaju veliku potrebu i odgovornost sami se javiti poslodavcu. Svima im je to jako lijepo iskustvo jer su upoznali nove ljude, srdačno su prihvaćeni u radni kolektiv, promijenile su im se karakterne osobine u pozitivnom smislu i postali odrasliji.
Iako su kroz trogodišnji projekt dnevnog centra kojeg vodi voditeljica Tajana Kovačević - Kovačić korisnici svakodnevno obuhvaćeni nizom aktivnosti, kreativnih radionica i socijalizacija koje ih pripremaju za samostalni život, upoznavanje "vanjskog svijeta" kroz projekt radnih usluga samo je nadogradnja i viša stepenica već postojećeg sustava integriranja u zajednicu, poboljšanja kvalitete njihovih života te pružanja pomoći njima i njihovim obiteljima u prevladavanju stanja socijalne isključivosti.
Projekt usluga radnih aktivnosti formalno završava krajem rujna gdje će voditelji projekta u Zagrebu prezentirati dobre primjere prakse, a u Udruzi "Latica" nadaju se kako će on postati temelj za daljnje samoinicijativno angažiranje korisnika od strane lokalnih poslodavaca.
- PIŠE: Pakrački List
- 614
„Zašto na imigrante i manjine gledamo kao na prijetnju i kako to promijeniti?“ naziv je konferencije koja je danas održana u pakračkoj gradskoj vijećnici u sklopu 4. Međunarodnog volonterskog radnog kampa koji se do 16. srpnja održava u Pakracu u organizaciji Centra za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“ i Miramida Centra regionalne razmjene mirovnih iskustava iz Grožnjana.
Stručna konferencija na kojoj su sudjelovali mladi volonteri, predstavnici organizacija civilnog društva, Vijeća nacionalnih manjina Grada Pakraca te lokalnih institucija organizirana je povodom 25. godišnjice Antiratne kampanje Hrvatska, ali i uoči dolaska prvih skupina imigranata koje se Hrvatska obvezala primiti s dobrodošlicom. Bila je to prilika podsjetiti se Volonterskog projekta Pakrac 1993. - 1997. čije je nasljeđe važno danas u svjetlu imigracijskih procesa u Europi, pa tako i u Hrvatskoj. „Mirovni procesi, obnova i bogatstvo nacionalnih manjina su usko povezani s Pakracom. Ne radi se tu samo o promoviranju volonterstva nego i o tome da smo u ono doba, neposredno nakon rata, živjeli i dijelili sve ono što je proživljavalo i ostalo stanovništvo Pakraca. Pokušavamo raditi na tome da se ne bojimo jedni drugih nego da sve etničke i kulturne različitosti gledamo kao na bogatstvo. Koliko god je ovdje ljudima teško, iz ekonomskih i postratnih razloga, Pakrac je na mnogo načina napredniji od niza sredina i vidimo pomak u suradnji, razgovoru i suživotu. Ovdje su ljudi navikli živjeti zajedno i biti različiti i želimo u najmanju ruku reći da je to jako vrijedno i nama je to inspiracija“, rekao je Goran Božičević, voditelj Miramida centra i jedan od prvih sudionika Volonterskog projekta Pakrac. Kroz Volonterski projekt prošlo je nekoliko stotina ljudi koji su različitim oblicima podrške i pomoći radili na obnovi i socijalizaciji ratom uništenog Pakraca i Lipika, a posebno na uspostavi povjerenja i prekinutih međunacionalnih odnosa.
U drugom dijelu konferencije naziva „O važnosti očuvanja prostora za različitost i nenasilje-danas“ bilo je govora o važnosti raznolikosti identiteta u zajednici te ulozi manjina i imigranata, kao mostova suradnje, ali i testa slobode za sve u pronalasku modela izgradnje nenasilnih društvenih odnosa. Uvodničari na ove teme bili su Emina Bužinkić, voditeljica kolegija Migracije i azil na Mirovnim studijima i predstavnica Inicijative „Dobrodošli“, Dejan Jović, profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, dok je Viktor Koska predstavnik Centra za istraživanje etničnosti, državljanstva i migracija, izlagao o temi percepcije dolaznih migracija kao prijetnje, s izazovima i odgovorima, govorivši između ostaloga, i o razlikama u percepciji stranaca ovisno o zemljama iz kojih dolaze. Istaknuo je pritom važnost informiranosti i svijesti o tome da nisu svi pozitivno percipirani stranci uistinu pozitivni, niti su svi “negativni“ stranci opasni ili loši kakvim ih javnost doživljava.
Na konferenciji je gostovao i Drago Pilsel, teolog, novinar i glavni urednik portala Autograf. hr koji je u svom izlaganju prenio poruke pape Franje istaknuvši kako je na snazi globalizacija ravnodušnosti te kako smo postali indiferentni prema sudbini drugih nacija, društvo koje je zaboravilo što znači patnja i suze, a da Hrvatska kao dio Europe mora biti domovina ljudskih prava i njegovati duh služenja, tolerancije, suživota i ljubavi. Jedna od gošći bila je i Jessica Lunce, polaznica magisterija na Sveučilištu u Dallasu u SAD-u, koja je ove godine prvi put u Pakracu za koji je čula na studijskom putovanju prošle godine u BiH, te je o Volonterskom projektu željela više saznati.
U kampu sudjeluje 13 volontera iz četiri zemlje
Ove godine u Međunarodnom volonterskom kampu sudjeluje 13 volontera, po dvoje iz SAD-a i Makedonije te po jedan iz Srbije, Poljske i Njemačke, a ostali su s područja Rijeke, Pakraca i Lipika. Mladi u kampu su svakodnevno imali tematska događanja, poput različitih radionica, predavanja i edukacija na temu uključenosti imigranata u život lokalne zajednice, a slobodno vrijeme iskoristili su za uređenje okoliša. Tako su u šest dana boravka, zajedno s članovima Zajednice Talijana „Liberta“ iz Ploština radili na uređenju parka „Mali raj“, na Češkom domu u Prekopakri sanirali oštećenja prethodne orkanske oluje te pomogli raščistiti dio zemljišta oko pravoslavne crkve sv. Trojice u Pakracu, rekla nam je Mirjana Bilopavlović, koordinatorica udruge „Delfin“ koja je uz Miramida centar iz Grožnjana organizator kampa mladih.
I ove godine kamp je okupio mlade ljude kako bi učili o izgradnji mira, promicali suradnju ljudi koji dolaze iz različitih sredina, pomagali lokalnoj zajednici kroz volonterske akcije, a takve aktivnosti nasljeđe su i ostavština Volonterskog projekta Pakrac, dodala je Bilopavlović.
- PIŠE: Pakrački List
- 576
Od 9. do 16. srpnja u Pakracu će se održavati 4. Međunarodni volonterski radni kamp koji je tradicionalno posvećen uspomeni i naslijeđu Volonterskog projekta Pakrac 1993 – 1997, a ove godine i 25. godišnjici Antiratne kampanje Hrvatske.
Volonterski kamp okuplja mlade ljude kako bi učili o izgradnji mira, promicali suradnju ljudi koji dolaze iz različitih sredina, pomagali lokalnoj zajednici kroz volonterske akcije i podržavali napore izgradnje održivog mira. I ove godine kamp će okupiti mlade iz SAD-a, Njemačke, Srbije i Hrvatske koji će tijekom osmodnevnog boravka, osim edukacijom, raditi na uređenju okoliša i pomoći ugroženim obiteljima na području Pakraca.
Za 14. srpnja s početkom u 10,30 sati zakazana je i konferencija „Zašto na imigrante i manjine gledamo kao na prijetnju i kako to promijeniti?“ u pakračkoj gradskoj vijećnici kurije Janković u čijem će radu sudjelovati predstavnici lokalnih manjinskih udruga i ustanova, kao i gosti predavači iz Hrvatske i SAD-a.
„Konferencija je nastavak prošlogodišnjih inspirativnih razgovora na temu uloge nacionalnih manjina u demokratskim društvima. S gostima iz zemlje i inozemstva, bivšim volonterima, predstavnicima organizacija civilnog društva, Vijeća nacionalnih manjina, donositeljima odluka na svim razinama, građanima Pakraca i susjednih mjesta želimo razgovarati o našoj (ne)spremnosti za prihvat imigranata i njihovo uključivanje u život odnosno razgovarati o manjinskim problemima i načinima kako ih rješavati“, rekla je Mirjana Bilopavlović, koordinatorica Centra za podršku i razvoj civilnog društva Delfin Pakrac koji je uz Miramida Centar-Regionalne razmjene mirovnih iskustava Grožnjan organizator ovog kampa.