- PIŠE: Pakrački List
- 903
Prošlo je više od pola godine kako se udruge iz pakračkog proračuna financiraju na nešto drugačiji način u odnosu na prošlu godinu što je pomalo sa strahom na početku godine prihvaćano kako u samim udrugama tako i u djelu gradske uprave. No iskustva su dobra, čak bolja od očekivanih, kaže nam Dubravka Špančić, stručni zaposlenik u gradskoj upravi zadužena za stručno praćenje rada udruga.
Zakonske izmjene se kod nas u Pakracu nisu tako bolno i negativno odradile jer još od 2007. godine smo proračunska sredstva raspoređivali po javnim natječajima i imali u funkciji kakve takve obrasce koji su i sada pojednostavljeni u odnosu na preporučene, ali još uvijek imamo prigovora od udruga da su prekomplicirani. Kroz to razdoblje smo imali više radionica na kojima smo predstavljali metodologiju. Nažalost, na tim natječajima su se pojavljivale uglavnom aktivne uvijek iste udruge. Sada pokušavamo takve radionice proširiti na način da udruge osposobimo za javljanje i na druge natječaje, ministarstava, fondova, EU i ostalih čime bi proširili potencijalni izvor sredstava, kaže D. Špančić.
Naglasak na transparentnosti
Grad je imao početkom godine četiri odvojena natječaja prema sadržaju projekta (sport, kultura, branitelji i ostali s tim da je vrlo teško odrediti vrstu aktivnosti neke udruge, primjerice udruge žena. No, to i nije poanta, ističe D. Špančić, već je naglasak na uspostave maksimalne transparentnosti potrošnje poreznog novca, pa je u razvrstavanju projekta naglasak na njegovom sadržaju, a ne nazivu udruge koja ga provodi. Stoga udruge da bi primile sredstva za aktivnosti u projektu moraju ispuniti zahtjev s potrebnim dodacima (predračuni, izvješće financijsko i narativno), a koji se nalaze na gradskoj mrežnoj stranici. Na temelju podnesenih zahtjeva se, nakon procjene i kontrole, sredstva uplaćuju.
Kandidaturom na natječaju, osim sredstava, udruge su preuzele obvezu transparentnosti koja se postiže izvještavanjem o potrošnji sredstava i provedbi programa. "Ocjenjujem ovo izvještavanje vrlo dobro, mada ima kod nekih poteškoća u opravdavanju potrošnje sredstava, posebice u skladu s navedenim vrstom i iznosom troškova", kaže stručna zaposlenica. "I dalje nam se pojavljuje kod nekih udruga gdje pojedinci naplaćuju 2 kune po kilometru za upotrebu osobnog vozila što je pretjerivanje, kao što ne bih dozvolila niti isplatu dnevnica, ali to je moje mišljenje, a ja ću se zalagati da to postane pravilo", kaže D. Špančić ističući da među udrugama ima vrlo dobrih primjera, ali i loših, no nikoga nije htjela izdvojiti.
Što se tiče novosti naglašava potrebu da se postupak kandidiranja i usvajanja programa ubrza i ranije dovrši kako bi se od samog početka godine mogli sredstvima pratiti rad udruga, posebice one aktivnosti s početka godine.
Pojačati gradski marketing
Natječaji će uskoro krenuti i udruge na to trebaju biti spremne. U većini slučajeva programi se moraju odnositi na konkretne aktivnosti u konkretnom vremenu i s konkretnim troškovima. Postoje izuzeci. Na seminaru u Zagrebu sam čula za pojam "institucionalna podrška" koja se odnosi na sam pojam postojanje neke udruge, poput Matice umirovljenika i slično za čije postojanje se određeni troškovi podrazumijevaju. Takva sredstva moraju biti ograničena iznosom, ali i uobičajenim pravilima potrošnje preko računa i evidentirani i opravdani. Naravno, sada ćemo više inzistirati na marketinškom dijelu, odnosno da programi koji budu financirani iz proračunu budu i vizualno odrađeni kroz prisustvo grba Grada na pozivnici, plakatu, letku i slično, naročito u nastupima u medijima, dakle da bude naznačeno da se aktivnost provodi uz podršku sredstava iz Grada, kaže D. Špančić.
- PIŠE: Pakrački List
- 1113
Pakrački i lipički lovci ostvarili su zavidne rezultate u ekipnom i pojedinačnom natjecanju u lovačkom streljaštvu koje je proteklog vikenda održano na jedinom hrvatskom strelištu za lovačko streljaštvo u potpunosti opremljeno za tri discipline u streljaštvu u Bzenici kod Pleternice.
Na natjecanju se okupila 21 ekipa u kojoj je bilo po šest strijelaca od 23 lovačka društva, članica LS Požeško-slavonske županije, a ekipni pobjednik bilo je Lovačko društvo „Košuta“ iz Pakraca sa 203 boda, drugi je „Slavuj“ iz Gaja sa 197, treći „Slavonac“ iz Kutjeva sa 189, a slijede „Jelen“ iz Lipika sa 182 boda, „Fazan“ iz Pakraca sa 178, te „Fazan“ iz Ruševa sa 176 bodova.
Kod pojedinaca najbolji je bio Matej Minarik „Vidra“ Čaglin sa 52 boda, a slijede Domagoj Gilanj „Dilj“ Buk, Marijan Valentić „Strijela“ Bektež, Ante Vitalija „Jelen“ Požega, Josip Savi „Fazan“ Pakrac, Božidar Terzić „Sv. Hubert“ Požega, te će oni braniti boje ove županije na Regionalnom i Državnom prvenstvu u lovnom streljaštvu od 6. do 18. rujna, također u Bzenici, izvijestio nas je Željko Špelić, tajnik LD „Košuta“.
Na strelištu u Bzenici ovo je bilo 11. natjecanje, a od prošle godine kada je na tom objektu izgrađena i streljana za gađane s užljebljenim cijevima ili lovačkim karabinom, jedino se na ovom mjestu mogu održati kompletna natjecanja, koja predviđaju gađanja u trapu i lovačkom parkuru na leteće mete, te gađanje iz lovačkog karabina.
- PIŠE: Pakrački List
- 1116
Društvo Mađara Pakrac sudjelovalo je proteklog vikenda na Danu nacionalnih manjina u sklopu Lipovljanskih susreta na kojem su se predstavili svojom tradicionalnom gastronomijom pa su tako svi zainteresirani uz ostale mađarske delicije svoje nepce mogli počastiti i grahom skuhanim u čupu, poznatim mađarskim satarašom, pečenom slaninom na vatri ili pečenjacima. Pakračke Mađare je u Lipovljanima predstavljalo dvadesetak članova društva predvođenih predsjednikom Josipom Fa.
- PIŠE: Pakrački List
- 1232
Novim grafitnim uratkom na pakračkoj Petlji Udruga djece branitelja Domovinskog rata Pakrac na svoj je već prepoznatljiv način obilježila 19. kolovoza - obljetnicu napada na Pakrac. Kao i svake godine u ovo vrijeme momci iz Udruge oslikaju jedan dio javne površine, a ovoga puta odlučili su se, tvrde na inicijativu gradonačelnice Anamarije Blažević, kistom i bojama uljepšati betonsko sivilo na prilazu Pakracu.
"Ovaj grafit je nešto manji od ostalih naših uradaka, s dimenzijama od 3 x 1 m. Prikazuje natpis "Pakrac" grafitnim slovima s kosom crvenom i bijelom crtom te plavim slovima s crnim okvirom što simbolizira zastavu Republike Hrvatske i boje grada Pakraca. Radovi su trajali 3 dana u popodnevnom terminu, a u izradi je sudjelovalo 15-ak članova Udruge. Zahvaljujemo gradu Pakracu koji je potpomogao izradu grafita te Hrvatskim cestama koje su izdale suglasnost za radove, rekao nam je Tomislav Novinc, predsjednik ove pakračke Udruge.
- PIŠE: Pakrački List
- 1202
Buduća suradnja, razmjena iskustva i dogovori oko konkretnih inicijativa i aktivnosti bila je razlog jučerašnje posjete desetak članova Međuopštinske organizacije slijepih i slabovidnih Gradiška (Republika Srpska) Udruzi slijepih Pakrac - Lipik.
"Dijelimo iste probleme i želje, suočeni smo s istim poteškoćama i ova suradnja bila bi prva takva suradnja naših udruga izvan granice. Time bi našim članovima omogućili razmjenu iskustava, i oni što je najvažnije, ovakvim aktivnostima upoznajemo nove ljude", rekao je Stanko Kovačić, predsjednik Udruge slijepih Pakrac - Lipik.
Kako bi suradnja i planirane aktivnosti mogle biti kandidirane na natječaj europskih fondova programa prekogranične suradnje, druženju je prisustvovala i Jelena Ugrica, stručna suradnica u Poduzetničkom centru Pakrac koji će im pomoći u pripremanju projekta.
Željko Štrbac, predsjednik Međuopštinske organizacije slijepih Gradiška, istaknuo je kako njihova udruga djeluje od 1960. godine i ima oko 120 članova te im je želja razvijati suradnju u sportu, kulturi i međusobnom pomaganju u ostvarivanju prava i razbijanja predrasuda o slijepim osobama, a jučerašnje druženje je ustvari uzvratni posjet budući da je pakračko - lipička udruga prije mjesec dana gostovala u Gradiški.
Kako je dodao Kovačić, dogovorene su već sportske aktivnosti jer će članovi iz Gradiške biti gosti na turniru u pikadu za slijepe povodom Dana Grada Lipika, a 15. listopada pakračko - lipička udruga gostovat će u Gradiški u sklopu obilježavanja Dana bijelog štapa.
- PIŠE: Pakrački List
- 1210
Osobe s intelektualnim teškoćama gotovo nikad ne dobiju priliku vlastitim radom zarađivati za život, vrlo često niti volontiranjem pokazati vještine koje posjeduju, no devet korisnika pakračko - lipičke udruge "Latica" i Udruge za promicanje inkluzije Pakrac od studenog prošle godine stječu prva poslovna iskustva kod pakračkih i lipičkih poslodavaca i u raznim lokalnim institucijama kroz projekt "Usluge radnih aktivnosti uz podršku za osobe s intelektualnim teškoćama" vrijednosti oko 1.118.000 kuna koji je financiran sredstvima Europskog socijalnog fonda što je prvi takav projekt na našem području.
Njih devetero "probija led", a time i ruše predrasude u našoj lokalnoj zajednici kako su osobe s intelektualnim teškoćama nesposobne za rad. Dokazuju to redovitim odlaskom na različita radna mjesta, ovisno o njihovim interesima i sposobnostima te dosljednim i odgovornim izvršavanjem radnih obaveza. Oni za svoj rad ne primaju novčanu naknadu, no primaju simbolične nagrade, ovisno o poslodavcu, poput besplatnih članarina i interneta ili drugih besplatnih usluga koje nudi tvrtka ili institucija za koju rade.
"Raspored njihovih aktivnosti napravljen je u skladu sa sposobnostima, motivacijom i interesima, u prosjeku na posao odlaze dva do tri puta tjedno, po dva do tri sata. Najčešće su to različiti pomoćni poslovi u kojima su se odlično snašli, poput pomoći u kafiću, kuhinji ili različitim poslovima čišćenja. Tijekom adaptacijske faze u prvih nekoliko mjeseci uz korisnike je bio prisutan i asistent, a neki danas samostalno odlaze na posao", rekla nam je Nikolina Novinc, koordinatorica ovog hvalevrijednog projekta.
Posao u knjižnici, kafiću, pekari…
Jedna od njih je i Ivana Zerdin, koja dva puta tjedno od 10 do 12 sati odlazi u Gradsku knjižnicu Pakrac. "Jako mi je lijepo u knjižnici. Čistim prašinu sa polica i spremam knjige na njihovo mjesto, ponekad sam na dječjem odjelu, a ponekad na odjelu za odrasle. Ovisi gdje ima više posla. Usput mogu posuditi bilo koju knjigu i biti na internetu kad god poželim jer sam zaradila besplatnu članarinu", rekla nam je Ivana.
Uz Ivanu još je osam vrijednih korisnika koji na različite načine pomažu poslodavcima. Nikolina Ostrman pomaže u školskoj blagovaonici u pakračkoj osnovnoj školi braće Radića, Dario Ugarković radi u caffe baru "Pub", Marino Komljenović redovito odlazi pomagati u pekaru "Futuro" u Pakracu, Davor Tudović na Državnu ergelu Lipik, Damian Keć na raspolaganju je DVD-u Lipik, Domagoj Ljevar pomaže u lipičkom Dječjem vrtiću "Kockica", Nebojša Ljepoja u Fotoimagu te Sanja Kinder u Hrvatskom domu dr. Franjo Tuđman i povremeno u Muzeju grada Pakraca te Gradskom društvu crvenog križa Pakrac.
Poslodavci su, kako kaže Novinc, jako dobro prihvatili naše korisnike kao radne kolege i zadovoljni su njihovim radom, a korisnici se osjećaju ravnopravnima, ispunjenim i sretnim jer svojim radom pridonose svojim životnim potrebama kao i svi drugi.
"Moram istaknuti da korisnike na mjestima na kojima rade jako uvažavaju poslodavci i zaposlenici, tu uvijek imamo pozitivnu povratnu informaciju. No, općenito u lokalnoj zajednici još uvijek postoji suzdržanosti zato sve ovo što radimo je u cilju da stanovništvu približimo korisnike kao osobe koji puno mogu, a i žele, svojim vještinama doprinijeti zajednici u kojoj žive", rekla je Novinc.
Vrlo odgovorni na poslu
Novinc je istaknula kako su njihovi korisnici ponašanjem drugačiji na poslu nego što su u dnevnom centru u kojem svakodnevno borave u Pakracu. Posao shvaćaju vrlo ozbiljno i radnim obvezama pristupaju odgovorno. Ako su slučajno spriječeni i nisu u mogućnosti taj dan doći na posao, osjećaju veliku potrebu i odgovornost sami se javiti poslodavcu. Svima im je to jako lijepo iskustvo jer su upoznali nove ljude, srdačno su prihvaćeni u radni kolektiv, promijenile su im se karakterne osobine u pozitivnom smislu i postali odrasliji.
Iako su kroz trogodišnji projekt dnevnog centra kojeg vodi voditeljica Tajana Kovačević - Kovačić korisnici svakodnevno obuhvaćeni nizom aktivnosti, kreativnih radionica i socijalizacija koje ih pripremaju za samostalni život, upoznavanje "vanjskog svijeta" kroz projekt radnih usluga samo je nadogradnja i viša stepenica već postojećeg sustava integriranja u zajednicu, poboljšanja kvalitete njihovih života te pružanja pomoći njima i njihovim obiteljima u prevladavanju stanja socijalne isključivosti.
Projekt usluga radnih aktivnosti formalno završava krajem rujna gdje će voditelji projekta u Zagrebu prezentirati dobre primjere prakse, a u Udruzi "Latica" nadaju se kako će on postati temelj za daljnje samoinicijativno angažiranje korisnika od strane lokalnih poslodavaca.