- PIŠE: Pakrački List
- 1131
Osobe s intelektualnim teškoćama gotovo nikad ne dobiju priliku vlastitim radom zarađivati za život, vrlo često niti volontiranjem pokazati vještine koje posjeduju, no devet korisnika pakračko - lipičke udruge "Latica" i Udruge za promicanje inkluzije Pakrac od studenog prošle godine stječu prva poslovna iskustva kod pakračkih i lipičkih poslodavaca i u raznim lokalnim institucijama kroz projekt "Usluge radnih aktivnosti uz podršku za osobe s intelektualnim teškoćama" vrijednosti oko 1.118.000 kuna koji je financiran sredstvima Europskog socijalnog fonda što je prvi takav projekt na našem području.
Njih devetero "probija led", a time i ruše predrasude u našoj lokalnoj zajednici kako su osobe s intelektualnim teškoćama nesposobne za rad. Dokazuju to redovitim odlaskom na različita radna mjesta, ovisno o njihovim interesima i sposobnostima te dosljednim i odgovornim izvršavanjem radnih obaveza. Oni za svoj rad ne primaju novčanu naknadu, no primaju simbolične nagrade, ovisno o poslodavcu, poput besplatnih članarina i interneta ili drugih besplatnih usluga koje nudi tvrtka ili institucija za koju rade.
"Raspored njihovih aktivnosti napravljen je u skladu sa sposobnostima, motivacijom i interesima, u prosjeku na posao odlaze dva do tri puta tjedno, po dva do tri sata. Najčešće su to različiti pomoćni poslovi u kojima su se odlično snašli, poput pomoći u kafiću, kuhinji ili različitim poslovima čišćenja. Tijekom adaptacijske faze u prvih nekoliko mjeseci uz korisnike je bio prisutan i asistent, a neki danas samostalno odlaze na posao", rekla nam je Nikolina Novinc, koordinatorica ovog hvalevrijednog projekta.
Posao u knjižnici, kafiću, pekari…
Jedna od njih je i Ivana Zerdin, koja dva puta tjedno od 10 do 12 sati odlazi u Gradsku knjižnicu Pakrac. "Jako mi je lijepo u knjižnici. Čistim prašinu sa polica i spremam knjige na njihovo mjesto, ponekad sam na dječjem odjelu, a ponekad na odjelu za odrasle. Ovisi gdje ima više posla. Usput mogu posuditi bilo koju knjigu i biti na internetu kad god poželim jer sam zaradila besplatnu članarinu", rekla nam je Ivana.
Uz Ivanu još je osam vrijednih korisnika koji na različite načine pomažu poslodavcima. Nikolina Ostrman pomaže u školskoj blagovaonici u pakračkoj osnovnoj školi braće Radića, Dario Ugarković radi u caffe baru "Pub", Marino Komljenović redovito odlazi pomagati u pekaru "Futuro" u Pakracu, Davor Tudović na Državnu ergelu Lipik, Damian Keć na raspolaganju je DVD-u Lipik, Domagoj Ljevar pomaže u lipičkom Dječjem vrtiću "Kockica", Nebojša Ljepoja u Fotoimagu te Sanja Kinder u Hrvatskom domu dr. Franjo Tuđman i povremeno u Muzeju grada Pakraca te Gradskom društvu crvenog križa Pakrac.
Poslodavci su, kako kaže Novinc, jako dobro prihvatili naše korisnike kao radne kolege i zadovoljni su njihovim radom, a korisnici se osjećaju ravnopravnima, ispunjenim i sretnim jer svojim radom pridonose svojim životnim potrebama kao i svi drugi.
"Moram istaknuti da korisnike na mjestima na kojima rade jako uvažavaju poslodavci i zaposlenici, tu uvijek imamo pozitivnu povratnu informaciju. No, općenito u lokalnoj zajednici još uvijek postoji suzdržanosti zato sve ovo što radimo je u cilju da stanovništvu približimo korisnike kao osobe koji puno mogu, a i žele, svojim vještinama doprinijeti zajednici u kojoj žive", rekla je Novinc.
Vrlo odgovorni na poslu
Novinc je istaknula kako su njihovi korisnici ponašanjem drugačiji na poslu nego što su u dnevnom centru u kojem svakodnevno borave u Pakracu. Posao shvaćaju vrlo ozbiljno i radnim obvezama pristupaju odgovorno. Ako su slučajno spriječeni i nisu u mogućnosti taj dan doći na posao, osjećaju veliku potrebu i odgovornost sami se javiti poslodavcu. Svima im je to jako lijepo iskustvo jer su upoznali nove ljude, srdačno su prihvaćeni u radni kolektiv, promijenile su im se karakterne osobine u pozitivnom smislu i postali odrasliji.
Iako su kroz trogodišnji projekt dnevnog centra kojeg vodi voditeljica Tajana Kovačević - Kovačić korisnici svakodnevno obuhvaćeni nizom aktivnosti, kreativnih radionica i socijalizacija koje ih pripremaju za samostalni život, upoznavanje "vanjskog svijeta" kroz projekt radnih usluga samo je nadogradnja i viša stepenica već postojećeg sustava integriranja u zajednicu, poboljšanja kvalitete njihovih života te pružanja pomoći njima i njihovim obiteljima u prevladavanju stanja socijalne isključivosti.
Projekt usluga radnih aktivnosti formalno završava krajem rujna gdje će voditelji projekta u Zagrebu prezentirati dobre primjere prakse, a u Udruzi "Latica" nadaju se kako će on postati temelj za daljnje samoinicijativno angažiranje korisnika od strane lokalnih poslodavaca.
- PIŠE: Pakrački List
- 847
„Zašto na imigrante i manjine gledamo kao na prijetnju i kako to promijeniti?“ naziv je konferencije koja je danas održana u pakračkoj gradskoj vijećnici u sklopu 4. Međunarodnog volonterskog radnog kampa koji se do 16. srpnja održava u Pakracu u organizaciji Centra za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“ i Miramida Centra regionalne razmjene mirovnih iskustava iz Grožnjana.
Stručna konferencija na kojoj su sudjelovali mladi volonteri, predstavnici organizacija civilnog društva, Vijeća nacionalnih manjina Grada Pakraca te lokalnih institucija organizirana je povodom 25. godišnjice Antiratne kampanje Hrvatska, ali i uoči dolaska prvih skupina imigranata koje se Hrvatska obvezala primiti s dobrodošlicom. Bila je to prilika podsjetiti se Volonterskog projekta Pakrac 1993. - 1997. čije je nasljeđe važno danas u svjetlu imigracijskih procesa u Europi, pa tako i u Hrvatskoj. „Mirovni procesi, obnova i bogatstvo nacionalnih manjina su usko povezani s Pakracom. Ne radi se tu samo o promoviranju volonterstva nego i o tome da smo u ono doba, neposredno nakon rata, živjeli i dijelili sve ono što je proživljavalo i ostalo stanovništvo Pakraca. Pokušavamo raditi na tome da se ne bojimo jedni drugih nego da sve etničke i kulturne različitosti gledamo kao na bogatstvo. Koliko god je ovdje ljudima teško, iz ekonomskih i postratnih razloga, Pakrac je na mnogo načina napredniji od niza sredina i vidimo pomak u suradnji, razgovoru i suživotu. Ovdje su ljudi navikli živjeti zajedno i biti različiti i želimo u najmanju ruku reći da je to jako vrijedno i nama je to inspiracija“, rekao je Goran Božičević, voditelj Miramida centra i jedan od prvih sudionika Volonterskog projekta Pakrac. Kroz Volonterski projekt prošlo je nekoliko stotina ljudi koji su različitim oblicima podrške i pomoći radili na obnovi i socijalizaciji ratom uništenog Pakraca i Lipika, a posebno na uspostavi povjerenja i prekinutih međunacionalnih odnosa.
U drugom dijelu konferencije naziva „O važnosti očuvanja prostora za različitost i nenasilje-danas“ bilo je govora o važnosti raznolikosti identiteta u zajednici te ulozi manjina i imigranata, kao mostova suradnje, ali i testa slobode za sve u pronalasku modela izgradnje nenasilnih društvenih odnosa. Uvodničari na ove teme bili su Emina Bužinkić, voditeljica kolegija Migracije i azil na Mirovnim studijima i predstavnica Inicijative „Dobrodošli“, Dejan Jović, profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, dok je Viktor Koska predstavnik Centra za istraživanje etničnosti, državljanstva i migracija, izlagao o temi percepcije dolaznih migracija kao prijetnje, s izazovima i odgovorima, govorivši između ostaloga, i o razlikama u percepciji stranaca ovisno o zemljama iz kojih dolaze. Istaknuo je pritom važnost informiranosti i svijesti o tome da nisu svi pozitivno percipirani stranci uistinu pozitivni, niti su svi “negativni“ stranci opasni ili loši kakvim ih javnost doživljava.
Na konferenciji je gostovao i Drago Pilsel, teolog, novinar i glavni urednik portala Autograf. hr koji je u svom izlaganju prenio poruke pape Franje istaknuvši kako je na snazi globalizacija ravnodušnosti te kako smo postali indiferentni prema sudbini drugih nacija, društvo koje je zaboravilo što znači patnja i suze, a da Hrvatska kao dio Europe mora biti domovina ljudskih prava i njegovati duh služenja, tolerancije, suživota i ljubavi. Jedna od gošći bila je i Jessica Lunce, polaznica magisterija na Sveučilištu u Dallasu u SAD-u, koja je ove godine prvi put u Pakracu za koji je čula na studijskom putovanju prošle godine u BiH, te je o Volonterskom projektu željela više saznati.
U kampu sudjeluje 13 volontera iz četiri zemlje
Ove godine u Međunarodnom volonterskom kampu sudjeluje 13 volontera, po dvoje iz SAD-a i Makedonije te po jedan iz Srbije, Poljske i Njemačke, a ostali su s područja Rijeke, Pakraca i Lipika. Mladi u kampu su svakodnevno imali tematska događanja, poput različitih radionica, predavanja i edukacija na temu uključenosti imigranata u život lokalne zajednice, a slobodno vrijeme iskoristili su za uređenje okoliša. Tako su u šest dana boravka, zajedno s članovima Zajednice Talijana „Liberta“ iz Ploština radili na uređenju parka „Mali raj“, na Češkom domu u Prekopakri sanirali oštećenja prethodne orkanske oluje te pomogli raščistiti dio zemljišta oko pravoslavne crkve sv. Trojice u Pakracu, rekla nam je Mirjana Bilopavlović, koordinatorica udruge „Delfin“ koja je uz Miramida centar iz Grožnjana organizator kampa mladih.
I ove godine kamp je okupio mlade ljude kako bi učili o izgradnji mira, promicali suradnju ljudi koji dolaze iz različitih sredina, pomagali lokalnoj zajednici kroz volonterske akcije, a takve aktivnosti nasljeđe su i ostavština Volonterskog projekta Pakrac, dodala je Bilopavlović.
- PIŠE: Pakrački List
- 836
Od 9. do 16. srpnja u Pakracu će se održavati 4. Međunarodni volonterski radni kamp koji je tradicionalno posvećen uspomeni i naslijeđu Volonterskog projekta Pakrac 1993 – 1997, a ove godine i 25. godišnjici Antiratne kampanje Hrvatske.
Volonterski kamp okuplja mlade ljude kako bi učili o izgradnji mira, promicali suradnju ljudi koji dolaze iz različitih sredina, pomagali lokalnoj zajednici kroz volonterske akcije i podržavali napore izgradnje održivog mira. I ove godine kamp će okupiti mlade iz SAD-a, Njemačke, Srbije i Hrvatske koji će tijekom osmodnevnog boravka, osim edukacijom, raditi na uređenju okoliša i pomoći ugroženim obiteljima na području Pakraca.
Za 14. srpnja s početkom u 10,30 sati zakazana je i konferencija „Zašto na imigrante i manjine gledamo kao na prijetnju i kako to promijeniti?“ u pakračkoj gradskoj vijećnici kurije Janković u čijem će radu sudjelovati predstavnici lokalnih manjinskih udruga i ustanova, kao i gosti predavači iz Hrvatske i SAD-a.
„Konferencija je nastavak prošlogodišnjih inspirativnih razgovora na temu uloge nacionalnih manjina u demokratskim društvima. S gostima iz zemlje i inozemstva, bivšim volonterima, predstavnicima organizacija civilnog društva, Vijeća nacionalnih manjina, donositeljima odluka na svim razinama, građanima Pakraca i susjednih mjesta želimo razgovarati o našoj (ne)spremnosti za prihvat imigranata i njihovo uključivanje u život odnosno razgovarati o manjinskim problemima i načinima kako ih rješavati“, rekla je Mirjana Bilopavlović, koordinatorica Centra za podršku i razvoj civilnog društva Delfin Pakrac koji je uz Miramida Centar-Regionalne razmjene mirovnih iskustava Grožnjan organizator ovog kampa.
- PIŠE: Pakrački List
- 959
Prihvatom i smještajem sudionika danas započinje planinarska manifestacija „Dani hrvatskih planinara“ koji će se ovog vikenda u organizaciji Planinarskog društva „Psunj“ Pakrac održavati na Omanovcu i okolnim psunjskim obroncima. Riječ je o godišnjem sletu planinara Hrvatske na koji već tradicionalno dolaze i planinari susjedne BiH, a Pakrac je dobio domaćinstvo u povodu obljetnica: 20 godina od završetka obnove doma, te 120-te obljetnice organiziranog planinarstva u Slavoniji.
Pakrački planinari očekuju da će ovom trodnevnom skupu prisustvovati oko tisuću planinara. Dva tjedna uoči skupa, zauzeta su bili svi smještajni kapaciteti, ne samo na Omanovcu, nego i na daruvarskom Petrovom vrhu, ali i u Lipiku, Pakracu pa čak i u đačkom domu. Dio planinara bit će smješten u šatorskom naselju koji će sami podići pokraj planinarskog doma na Omanovcu. Učesnici sami plaćaju smještaj i osiguravaju prehranu, osim jednog obroka koji se sastoji od tradicionalnog planinarskog graha u organizaciji domaćina.
Trodnevni program obuhvaća više poludnevnih planinarskih izleta okolnim stazama od kojih prva započinje već danas u 15 sati, te u subotu u 9,30 sati i u nedjelju u 8,30 sati. Svečanost otvaranja na kojima će se sudionicima obratiti Hrvoje Kraljević, predsjednik HPS-a, suorganizatora manifestacije i pakračka gradonačelnica Anamarija Blažević je zakazana za subotu u 17 sati nakon čega će nastupiti KUD „Seljačka sloga“ iz Prekopakre, a Udruga starih sportova „Slavonac“ iz Našica će demonstrirati svoje vještine.
Zbog ove manifestacije pakrački planinari su tijekom proljeća kroz radne akcije organizirali uređenje prostora i dogradili cijeli niz dodatnih sadržaja kao što je proširenje i osvjetljavanje parkirališta, uvođenje besplatnog interneta, izgradnja novih sportskih terena. Oko doma će ovog vikenda biti postavljeno više različitih prigodnih izložaba, a zbog neplanirane utakmice hrvatske nogometne reprezentacije jučer je montiran i video zid, rekao nam je Boro Černi. Lokalni trgovci, ugostitelji, OPG-ovi i udruge će organizirati bogatu ugostiteljsko-turističku ponudu.
Završna svečanost s podjelom priznanja planirana je za nedjelju za 14 sati.
Dio aktivnosti odvijat će se i u samom Pakracu kao što je razgledavanje grada, muzejske izložbe i slično pa ćemo ovaj vikend sretati planinare i u središtu Pakraca, mada niti Pakračanima, ne planinarima, nije zabranjeno odlaziti na Omanovac i uvjeriti se u raznolikost i bogatstvo planinarskog života i okupljanja.
- PIŠE: Pakrački List
- 822
Kako se približava vikend 24. do 26. lipnja kada će biti održani Dani hrvatskih planinara na Omanovcu, aktivnosti članova PD Psunj rastu. Učestale radne akcije na opremanju vanjskog smještajnog kapaciteta i parkinga koji bi tih dana trebao primiti preko tisuću posjetitelja pristiglih brojnim autobusima i automobilima te potpuno novi uslužni sadržaji iziskuju gotovo svakodnevne aktivnosti članova ovog društva. Novitet koji vrijedi istaknuti, a pravi značajnu razliku u odnosu na dosadašnju vrlo kvalitetnu uslugu, novi je besplatni internet signal koji odnedavno bez problema podmiruje mrežne potrebe svakog posjetitelja. A sjetimo se samo, nije da smo se jednom ljutili prekriženom simbolu kakvoće signala na našim pametnim igračkama na prostoru oko doma, ali i u njemu samom. O posljednjim danima priprema pred najvažniji događaj godine jednog planinara i planinarskog društva, porazgovarali smo s Borislavom Černijem, voditeljem sekcije za propagandu i izlete pri PD Psunj.
"U suradnji s tvrtkom Valis d.o.o. na planinarski dom Omanovac postavljen je prijemnik koji hvata signal iz Kutine. Signal je odličan, za primjer dosega recimo da je pokrivena cijela kružna staza, a oni koji su je pohodili znaju što to znači i koliko je to prostora. Internet će nam osim normalnih potreba koje se u današnje vrijeme podrazumijevaju omogućiti i razna predavanja ovdje u srcu šume na određenoj nadmorskoj visini kao i seminare koje je danas, ruku na srce, bez internet signala nemoguće kvalitetno održati."
Više se neće moći prigovarati i na neosvijetljen prilaz samom domu. Planinari su vlastitim sredstvima instalirali šest rasvjetnih stupova, a za kvalitetnije svijetlo čekaju donaciju LED lampi. Ukoliko planirana shema donacije "ne upali", prostor će osvjetljavati obične lampe. Pri samom dolasku na Omanovac ne može se ne zamijetiti proširen prilazni put i veći dio parkinga kojeg su planinari nasipali i dovršili u suradnji s Gradom Pakracom.
Prije no uđemo u prostor doma, s lijeve strane odnedavno stoji nova mala nadstrešnica, vlastite izrade, predviđena da u budućnosti bude mala suvenirnica koja će promociju doživjeti već za Dane planinara, a o stalnoj namjeni planinari će tek odlučiti. Za prvu ruku poslužit će za ponudu više od petstotina proizvoda planinarske tematike izrađene vlastitim snagama vrijednih Psunjanki.
"Uskoro slijedi izdavanje planinarskog dnevnika "Planinarski put Psunjem", koji s prikupljenim planinarskim žigovima dobivenih na raznim točkama obilaznica koje ih nude služi kao svjedok odrađene "planinarske kilometraže" koja se nagrađuje planinarskom značkom. Sve je po planinarskom protokolu i općepriznato u svijetu planinarstva. Tiskamo i četiri vrste razglednica, kao i prigodni propagandni letak koji će objediniti kratki info o našem društvu kao i o samom Pakracu. "
Posla uglavnom ima, kaže Černi i žali se na učestale promjene vremena koje je u posljednje vrijeme nanijelo puno posla, posebice na prohodnosti staza koje tih dana moraju biti u savršenom stanju. Puteve treba očistiti, treba ih markirati... Na svakoj točki predviđene obilaznice treba biti i žig, a postoji 21 točka, treba to sve napraviti."
Černi se pohvalio da su planinari bogatiji i za 35 000 kuna pridošlih kao sufinancijska injekcija koju su dobili od Fonda za zaštitu okoliša pri stimuliranju novog načina grijanja doma. Od sad će planinarski dom grijati na - pelete. Zvuči ludo, usred šume ignorirati drvo kao sirovinu za ogrjev, no Černi tvrdi da su planinari ekološki osviješteni i odluka je pala - peleti.
Tako zbori Borislav, vrijedni planinar, voditelj sekcije za izlete i propagandu i posebno želi naglasiti, tek da se izbjegne zabuna, da usprkos velikom poslu za nadolazeću priredbu redovne aktivnosti planinara ne trpe. I dalje se nađe vremena za izlet, za šetnju.
Ovo je, kaže, samo bonus koji vrijedi odraditi kako treba, sakupiti pohvale i zadržati glas koji ih "bije" u svijetu planinarstva gdje slove kao jedno od najboljih planinarskih društava u zemlji...
- PIŠE: Pakrački List
- 1029
Da je bolja financijska situacija u društvu i aktivnost udruga i brojnost članstva bi bila veća, istaknuo je Dinko Miovec, predsjednik Udruge civilnih invalida i stradalnika Domovinskog rata Požeško-slavonske županije na skupštini Udruge što je danas održana u Pakracu, u Domu hrvatskih branitelja. On je to ilustrirao podatkom da je prilikom osnivanja Udruge prije dvadesetak godina bilo 105 članova, a danas ih je svega 26. Stoga je Skupština, na prijedlog Cecilije Barić donijela odluku da se od iduće godine godišnja članarina smanji sa 100 na 50 kuna.
U 2015. godini Udruga je sudjelovala u obilježavanju brojnih značajnih događaja iz Domovinskog rata na lokalnoj i državnoj razini među kojima je najznačajnije obilježavanje obljetnice oslobađanja logora Bučje, kao i njegovo održavanje za što je potrošena četvrtina godišnjeg proračuna Udruge koji je lani iznosio 33.000 kuna. Pri tome je Ministarstvo osiguralo 5.000, gradovi Pakrac i Lipik 5.500, odnosno 6.500, županija 6.000, Općina Brestovac 1.000, a 2.500 kuna su prihod od članarine. Kako je riječ o županijskoj udruzi, Miovec je istaknuo nezadovoljstvo što u financiranju njenog rada ne sudjeluju ostale jedinice lokalne samouprave iz naše županije, naročito gradovi Požega, Pleternica i Kutjevo.
U gotovo identičnom financijskom i sadržajnom obliku je planiran i rad za ovu godinu, a više članova je istaknulo kao sramotu činjenicu da još uvijek nije riješen do kraja zakonski položaj civilnih invalida, ne samo da im nisu isplaćene adekvatne naknade za njihova stradavanja već nisu riješene niti stvari kao što je prioritet u pristup zdravstvenom sustavu koji bi trebao skrbiti o posljedicama njihovog stradavanja.
Uspjeh u budućem radu su im poželjeli predstavnici gradskih uprava Lipika i Pakraca Renato Marinić i Marijan Širac.