Osnovna glazbena škola Pakrac organizira tradicionalni koncert povodom Valentinova. Koncert će biti održan 13. veljače s početkom u 19 sati u Gradskoj vijećnici kompleksa Janković na kojem će učenici i učitelji izvesti neke od najljepših ljubavnih skladbi.

Da Pakračani vole putopisna predavanja još jednom su dokazali ispunivši sinoć čitaonicu Gradske knjižnice Pakrac koja je ugostila koprivničkog putopisca i planinara Mateja  Perkova koji je održao predavanje o prvoj hrvatskoj ekspediciji „od mora do vrha“ ispričavši svoju avanturu u Maroku.

Matej je na vrlo humorističan način ispričao zgode i nezgode na avanturi koja je trajala mjesec dana prilikom putovanja po Maroku gdje je krenuo  na najviši vrh Sjeverne Afrike, Toubkal (4167 metara). Kako je rekao, prohodao je 280 kilometara krenuvši s razine mora iz grada Essaouira do planine koja je u to vrijeme bila okovana snijegom i ledom što je bio težak i izazovan pothvat.

Cijelim putem imao je stalni nadzor marokanske policije i agenata koji su bili zaduženi da ga prate i paze na njegovu sigurnost, često je spavao u svom šatoru, a ponekad su ga radi sigurnosti smještali i kod domaćih ljudi. No, Maroko je ipak opisao kao sigurnu zemlju i popularnu turističku atrakciju, pritom i jeftinu, a kako je rekao, posebno mu je drago što je njegovo predavanje motiviralo brojne Hrvate da posjete Maroko.

U sklopu ekspedicije Matej se popeo na još nekoliko izazovnih vrhova u masivu centralnog gorja Atlas, a posjetio je i Marrakech, Casablancu i prijestolnicu Rabat. Skoro dvosatno predavanje „začinile“ su i atraktivne fotografije koje su prikazivale  šarenilo Maroka i ljepotu afričke planine.

Nakon predavanja Matej je predstavio i svoju knjigu “Želim dotaknuti nebo” u kojoj je objedinio visokogorske uspone i ekspedicije. Na 300-tinjak stranica uz mnoštvo zanimljivih fotografija ispričao je svoje viđenje planinske romantike.

Nakon obnove koja je trajala dugi niz godina, a koja je uzrokovana njegovim razaranjem i rušenjem tijekom Domovinskog rata, prije osam godina (11.2.2011.) svečano je otvoren obnovljeni objekt Hrvatskog doma „Dr. Franjo Tuđman“ u Pakracu.

Od tada pa do danas članovi Kulturnog prosvjetnog društva „Sloga“ Pakrac u suradnji s ustanovama, udrugama i brojnim davateljima sredstava za svoje projekte, a uz podršku građana i njihovog odaziva na programe koje pripremaju, ovaj su reprezentativni objekt opremili i oplemenili novim i korisnim uređajima na korist svima nama, omogućujući održavanje multifunkcionalnih programa i priredbi.

Novo digitalno kino djeluje redovnim programom od rujna 2013. godine i funkcionira dragovoljnim radom članova. Još uvijek su jedino kino u Republici Hrvatskoj koje djeluje kao udruga bez zaposlenika u toj djelatnosti i samostalno podmiruje troškove poslovanja, režija, materijalne troškove. No, uspjeli su i ovdje „narasti“ te se za potrebe i užitak građana penju još jednu stepenicu - u ponedjeljak 11. veljače 2019. od 17 sati prvi put ćete moći pogledati film u digitalnoj 3D tehnologiji!

3D je nova generacija zabave sa svježim, bistrim i realističnim slikama koje daju osjećaj ulaska u film i svaki put donose novi doživljaj. Filmovi u 3D tehnologiji se gledaju s Real 3D naočalama koje su dizajnirane tako da pristaju svim gledateljima, a mogu se stavljati i preko naočala s dioptrijom.

 

U ponedjeljak, 11. veljače 2019. godine očekuje nas besplatno prikazivanje 3D filmova!

 

u 17 sati TAJNI ŽIVOT MAČAKA

u 19 sati AQUAMAN

Kako distributeri filmova uvećavaju cijene filmova u 3D i pakračko kino će se morati prilagoditi istome. Cijene ulaznica za filmove u 3D tehnologiji bit će uvećane za 10,00 kn u odnosu na filmove u 2D, izuzev organiziranih; matineja za više od 100 osoba i učeničkih projekcija kada se cijena uvećava za 7,00 kn po ulaznici.

Članovi Povijesnog društva Pakrac - Lipik tijekom prošle godine intenzivno su radili na inicijativi da se određeni objekti s područja Pakraca i Lipika, povijesno i kulturno važni za ova dva grada, zakonski zaštite te evidentiraju u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao dobra od lokalnog značaja čime bi podlijegali Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, a koji bi istovremeno obvezao lokalne zajednice u očuvanju i održavanju istih.

Građevine važnog lokalnog značaja

Gradsko vijeće Grada Pakraca je još u lipnju 2016. godine, na prijedlog Povijesnog društva Pakrac-Lipik, donijelo odluku o proglašenju dobara od lokalnog značaja ostatke crkve sv. Stjepana u Dragoviću te kapelice sv. Vida, sv. Roka i sv. Josipa, no papirnata procedura je tu zastala. Članovi Povijesnog društva Pakrac-Lipik tako su sastavili popis građevina koje smatraju povijesno važnima, koje imaju sačuvana povijesna obilježja te prepoznatljivost i jedinstvenost našeg kraja. Uz već spomenute kapelice u Pakracu i crkvu u Dragoviću, navode i Rimokatoličko groblje, židovsko groblje te groblje na Gavrinici u Pakracu. Na njihovom popisu s područja Lipika nalaze se spomenik Franji Filipoviću iz 19. stoljeća u Kukunjevcu, kalvinsko groblje i crkva u Brekinskoj, evangelička crkva u Antunovcu, lipičko i filipovačko groblje te kuća Zima u Poljani.

[caption id="attachment_20810" align="aligncenter" width="900"] Rimokatoličko groblje u Pakracu[/caption]

„Riječ je o građevinama koje nemaju nacionalnu kulturnu vrijednost, ali imaju izuzetno važno lokalno povijesno značenje, a nama je cilj takve građevine očuvati i prezentirati našim sugrađanima. Ne možemo govoriti o zavičajnoj povijesti ako se ne potrudimo sačuvati ono najznačajnije za lokalnu zajednicu. Isto tako, te građevine zaslužile su biti pod zaštitom kako bi se spriječilo i devastiranje koje ponekad nije niti namjerno, već napravljeno iz neznanja. Moram napomenuti da se zaštita od lokalnog značenja vrlo rijetko provodi. Imamo saznanja da se na području Požeško-slavonske županije do sada na ovaj način zaštitila samo jedna građevina u Ruševu, a na području Virovitičko-podravske županije je takva zaštita u postupku za jednu građevinu u Suhopolju“, rekao nam je Stjepan Benković, predsjednik Povijesnog društva Pakrac-Lipik.

Ono što razlikuje liste zaštićenih kulturnih dobara, kulturnih dobara nacionalnog značenja i preventivno zaštićena kulturna dobra od liste zaštićenih dobara lokalnog značenja koje se nalaze unutar Registra, je da takva rješenja kao i prethodne odluke donose gradska ili općinska vijeća, dakle tijela lokalne samouprave. U evidenciju dobara od lokalnog značenja pri Ministarstvu kulture u dokumentaciju se uvode Rješenja u kojima se nalaze podaci poput smještaja tog dobra, identifikacijski podaci koji sadrže sažete povijesne podatke, opis, stanje  i slično.

[caption id="attachment_20811" align="aligncenter" width="900"] Groblje na Gavrinici[/caption]

Kako nam rekla Danela Vujanić, viša stručna savjetnica konzervatorica za nepokretna kulturna dobra u pakračkom uredu Konzervatorskog odjela u Požegi koja je ujedno i članica Povijesnog društva, većinu dokumentacije s popratnim obrazloženjima koja sadrže stručne opise ovih dobara su članovi Društva samoinicijativno sami pripremili i kao takvu je prezentirali gradonačelnicima Pakraca i Lipika koji su rado pristali na njezino provođenje. Na sastanku kod gradonačelnika Lipika zajednički su zaključili da bi se još i ostaci srednjovjekovne utvrde u Kukunjevcu trebali formalno zaštiti kao dobro od lokalnog značenja.

Status zaštićenog dobra obvezuje

Kada se građevine uvedu u evidenciju zaštićenih dobara od lokalnog značaja, kao takve se bilježe i u katastru i sudu. Takvo rješenje dostavlja se i vlasniku građevine, kao i drugim tijelima lokalne i regionalne samouprave te nadležnom Konzervatorskom odjelu.

„Nadležnost Konzervatorskog odjela u slučaju bilo kakvih građevinskih radova na tim građevinama postoji kao stručna pismena ili usmena pomoć i savjet i ona nije rigorozna kao kod zaštićenih kulturnih dobara po drugim osnovama. Za mišljenje se tada može potražiti i u gradskom muzeju ili povijesnom društvu. Kada lokalna zajednica nešto proglasi zaštićenim dobrom od lokalnog značaja onda se i obnova, rekonstrukcija ili sanacija tih dobara financira iz lokalnih proračuna“,  rekla je Danela Vujanić.

Ističe kako su članovi Povijesnog društva zato i prilikom izrade prijedloga, uzimajući u obzir trenutno stanje, naglasili kako nisu sve građevine za obnovu i rekonstrukciju, nego samo za očuvanje odnosno tzv. konzerviranje, primjerice ostaci crkve u Dragoviću u planu je zaštiti kao takve bez namjere ponovne gradnje dok je za kapelicu sv. Vida koja je sad u ruševnom stanju ostavljena mogućnost potpune rekonstrukcije, pa i faksimilske izgradnje kad se za to stvore financijski uvjeti.

„Ovo su prvi konkretni koraci u očuvanju pakračkih i lipičkih povijesnih prepoznatljivosti, a popis dobara od lokalnog značaja može se s vremenom proširivati što mi kao Društvo pozdravljamo jer nam je želja sačuvati našu lokalnu baštinu u smislu proširivanja turističke ponude grada“, dodaje Vujanić koja će podrobnije o proceduri i povijesnim obrazloženjima dobara s pakračkog i lipičkog područja, a koje bi u međuvremenu trebale dobiti status zaštićenog dobra, prezentirati u novom Zborniku Povijesnog društva.

 

Manifestacija Noć muzeja u  Pakracu još jednom se pokazala uspješnim kulturnim i zabavnim  događajem kada brojni Pakračani dupkom napune Muzej grada Pakraca i Muzej vojne i ratne povijesti do kasno u noć. Tako su sugrađani i ove godine uživali u bogatom programu koji je bio posvećen inovacijama i digitalnoj budućnosti, ali i osvrtom na prošlost.

Spoj prošlosti i budućnosti

Početka ove manifestacije u Muzeju grada Pakraca započeo je otvaranjem izložbe „Biti učenik u Hrvatskoj u dugom 19. stoljeću“ autora i povjesničara dr.sc. Dinka Župana, višeg znanstvenog suradnika na Institutu za povijest, a koja se odlično nadopunila uz već postavljenu pakračku izložbu „Priče iz školskih klupa“ koja prezentira pakračko školstvo i njegov povijesni razvoj.

„Izložba „Biti učenik u Hrvatskoj u dugom 19. stoljeću“ nastala je u sklopu projekta „Od postmodernizacije do modernizacije školstva u Hrvatskoj“ i ona pokušava odgovoriti na pitanje kakav je bio odnos prema učenicima unutar školskog sustava. Htjeli smo dati presjek i  dočarati svijet učenika 19. stoljeća te prikazati glavne odrednice. Izložba je zapravo dijalog s današnjim vremenom“, rekao je na otvaranju izložbe autor dr. sc. Dinko Župan.

Posjetitelje je pozdravila ravnateljica Muzeja Jelena Hihlik ističući zadovoljstvo što se i ove godine muzej pokazao premalim za sve posjetitelje, a manifestaciju je svečano otvorila gradonačelnica Anamarija Blažević naglasivši kako joj je drago da muzej svake godine posjećuje sve više sugrađana  te kako u dogledno vrijeme treba razmišljati o novom prostoru za zavičajnu povijest koja nam postaje sve više dragocjenija, a posebno povijest našeg školstva.

Kao nastavak na izložbu, autor dr. sc. Dinko Župan održao je predavanje u gradskoj vijećnici kompleksa Janković kojim je pokušao približiti raznolike učeničke prakse te aspekte školovanja pa su tako posjetitelji mogli saznati kako su učenici boravili u razredima, u školskim dvorištima, igri, kakva je bila učenička disciplina, autor je govorio o teškim i siromašnim vremenima kada su djeca često umirala od različitih bolesti, bosa pješačila i do pet kilometara do škole te o strogoći pristupa učitelja i samog sustava.

Umrežavanje dvaju muzeja

Posebnost ove noći bilo je i direktno uključivanje u program požeškog muzeja  gdje su Pakračani i Požežani istovremeno mogli osjetiti atmosferu muzejskih noći i poslušati koncerte glazbenih škola iz Pakraca i Požege. Tako su naši pakrački učenici za sugrađane i Požežane priredili kratki glazbeni program na kojem su nastupili Staša Kukić na flauti, Leon Kaurin na harmonici, Matija Kunce na gitari, Karlo Zanetti na tamburici, Dorotea Hihlik i Alexander Gustovarac na klaviru, dok je naš Mario Barać live prijenosom posjetitelje požeškog muzeja upoznao s pakračkim postavom i programom.

Organizatori su tijekom noći mislili na sve uzraste posjetitelja. Tako je za najmlađe bila organizirana radionica kaligrafije koju je vodila Nikolina Zanetti, a u suradnji s  Osnovnom školom braće Radića Pakrac posjetitelji su mogli saznati što su to micro:bitovi i QR kodovi ili  igrati se s robotima, vidjeti koja danas aktualna tehnološka pomagala učitelji koriste u nastavi.

Uz mogućnost pregledavanja digitalnih sadržaja, od virtualne šetnje po izložbi, virtualne izložbe na internet stranicama www.muzej-pakrac.hr i www.digi-pakrac.hr kao i sadržaja digitaliziranih u sklopu izložbe „Priče iz školskih klupa“, posjetitelji su imali priliku saznati sve o 3D printanju koje je prezentirao naš sugrađanin Goran Arbanas. Muzejsku večer dodatno su začinili lokalni specijaliteti kao i lokalno craft pivo našeg Marka Barčana.

Prezentacija specijalnih filmskih efekata

Muzej vojne i ratne povijesti i ove godine se uključio u obilježavanje pa su, uz već stalni postav, Pakračani imali priliku iz prve ruke vidjeti što su to specijalni efekti u filmskoj industriji. Pakračanima se u ležernoj atmosferi i ugodnom razgovoru predstavio Branko Repalust, jedan od najboljih svjetskih stručnjaka za specijalne efekte u filmu koji je surađivao na brojnim hrvatskim, ali i američkim produkcijama.

Tako su posjetitelji ispred muzeja mogli vidjeti prezentaciju pucnjave na filmu, kako se ona radi i koja se oprema koristi za snimanje, a Branko je tijekom druženja s Pakračanima ispričao još mnoge primjere specijalnih efekata koju on i njegov tim koriste u filmskoj industriji.

Odličnog raspoloženja nije nedostajalo uz pjesmu i svirku sve do jedan sat iza ponoći.

VIDI FOTOGALERIJU

U Gradskoj knjižnici Pakrac 6. veljače (srijeda) u 18 sati pakračkoj publici predstavit će se koprivnički planinar, visokogorac i putopisac Matej Perkov koji će održati predavanje o prvoj hrvatskoj ekspediciji "od mora do vrha", čiji je cilj bio upoznati ljepote Maroka, uspinjući se na najviši vrh sjeverne Afrike - Toubkal (4 167 m), startajući od obale Atlantskog oceana.

Ovo zanimljivo predavanje bit će popraćeno fotografijama Maroka i ljepotama najatraktivnije afričke planine koja razdvaja Mediteran i Saharu. U sklopu predavanja Perkov će predstaviti i novu knjigu "Želim dotaknuti nebo: priče o planinskoj romantici".