Ministarstvo zaštite okoliša i energetike uputilo je početkom siječnja na e-savjetovanje (nekadašnji pojam javne rasprave) paket reformskih zakona iz područja vodnoga gospodarstva, a glavne promjene očekuju lokalne vodovode i kanalizacije čiji bi se broj sa sadašnjih 190 trebao smanjiti na njih 35 do 40. Naime, sadašnji izuzetno fragmentirani sektor koji se bavi javnom vodoopskrbom i javnom odvodnjom sastoji se od 190 pojedinačnih isporučitelja vodnih usluga čiji su osnivači jedinice lokalne samouprave, a tako razmrvljeni sustav prepreka je, kaže se u obrazloženju Ministarstva, između ostalog realizaciji investicije EU, odnosno ne može osigurati održivost svojega poslovanja niti priuštivost (dostupnost, socijalni element) cijena vode.
Umrežavanje, najprije organizacijski, a u budućnosti možda i tehnološki, bar gdje je to tehnički moguće, bi se odvijalo na način da se spajanjem postojećih stvore budući distributeri koji će na području svoje nadležnosti morati minimalno isporučivati dva milijuna kubnih metara vode godišnje. Naš distributer Vode-Lipik koji pokriva javni vodovodni sustav gradova Pakraca i Lipika je lani isporučio oko 470.000 kubika godišnje.
Prema izračunu Ministarstva takvih će područja u cijeloj Hrvatskoj biti od 35 do 40, ili prosječno će 14 jedinica lokalne samouprave činiti jedno uslužno područje te imati jedinstvenog distributera. Lokalni će vodovodi po tom prijedlogu dobiti prijelazni rok, i to 13 mjeseci od stupanja na snagu zakona, a prateća uredba koja definira uslužna područja donijet će se u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu, pa bi cijela reforma trebala biti gotova iduće godine.
Manji vodovodi, kako je definirano zakonom, pripajat će se, prema prihodima, najvećem sadašnjem javnom isporučitelju. Taj jedinstveni vodovod bit će trgovačko društvo čiji su osnivači jedinice lokalne samouprave, a na jednom uslužnom području cijena vode morat će se izjednačiti, što sada nije slučaj. U našem okruženju primjerice cijena vode u Pakracu i Lipiku je 10,25 kuna po kubiku. U požeškoj Tekiji čak je različita po pojedinim jedinicama lokalne samouprave, a kreće se od 13,21 kn/m3 u Kutjevu pa do 13,83 kn/m3 u Brestovcu, u Daruvaru je 12,41, dok u Garešnici je sistem naplate drugačiji, ali je cijena kubika oko 17 kuna.
Ideja nije nova
Ideja o spajanju lokalnih vodoopskrbljivača nije nova i datira još iz 2015. godine, no zbog negativnih reakcija iz jedinica lokalne samouprave je zaustavljena i odstajala je tri godine u ladici. Ministarstvo je sada ponovo vadi van, ali prema radnim i neformalnim saznanjima Marijana Pierobona, direktora Voda Lipik, razlika je u tome što je u prvoj varijanti bilo spajanje naših Voda Lipik predviđeno s požeškom Tekijom, dok u sadašnjim razmišljanjima smo preusmjereni na vodoopskrbljivače na južnom dijelu Bjelovarsko-bilogorske županije, odnosno na područja Daruvara, Grubišnog Polja, Garešnice i Čazme.
Javna rasprava na internetu traje do 8. veljače, a nakon toga će započeti ostatak zakonske procedure koja bi u idućoj godini trebala uroditi spajanjem lokalnih vodoopskrbljivača. Sudeći po rezultatima prijašnjih spajanja raznih državnih službi poput pravosuđa, zdravstva, inspekcija i slično teško je vjerovati da će nositeljstvo (sjedište) regionalnog sustava vodoopskrbe pripasti Vodama-Lipik mada za to ima argumenta, ponajprije prostornih jer preklanjskom kupovinom i lanjskom adaptacijom objekta bivšeg Konstruktora, Vode Lipik imaju vjerojatno najbolji prostorne uvijete kako u pogledu uredskog, tako i laboratorijskog, skladišnog i dvorišnog prostora, a u budućnosti dugo najavljivanom izgradnjom akumulacije Šumetlica bi bili i najveći izvor pitke vode na jednom mjestu na ovom području.
Što čeka potrošače, a što zaposlenike, saznat ćemo vjerojatno tek za više od godinu dana kada po prijedlogu Ministarstva trebaju početi konkretne aktivnosti na regionalizaciji sadašnjeg vodoopskrbnog lokalnog sustava.