Vijesti

: PIŠE: Franjo Delač; 26. listopada 2024; 1866

Danas je u Donjem Čagliću, ispred spomen-obilježja posvećenog pripadnicima 1. gardijske brigade Hrvatske vojske „Tigrovi“ organizirano prisjećanje na sve one koji su svoje živote utkali u temelje slobodne i suverene Hrvatske. Okupljeni su se prisjetili poginulih i nestalih suboraca, kao i nevinih civilnih žrtava.

„Prisjećamo se naših poginulih i nestalih hrvatskih branitelja te nevinih civilnih žrtava. Njihove žrtve i odricanja ne smijemo i nećemo nikada zaboraviti. U svakoj lijepoj riječi, u plamenu upaljenih svijeća i u našim srcima, oni zauvijek žive. Brane Maran, Danijel Mavrin, Ivan Ljubić, Ivica Šoštarić, Ivica Osmanović, Jasna Jakovljević, Mladen Jurišić, Mario Štivin, Marko Marić, Miro Marić, Silvestar Šimić, Vladimir Brcković, Željko Glešić – bili su pripadnici 1. gardijske brigade HV „Tigrovi“ koji su položili svoje živote na oltar Domovine na lipičkom bojištu i kojima je posvećeno ovo Spomen obilježje“, pobrojao je poginule borce voditelj programa, Matija Kulhavi.

„Tigrovi su prošli sva ratišta, od najistočnijeg dijela Iloka do najjužnijeg dijela Hrvatske, Konavala. Ova postrojba sastojala se od pripadnika iz svih dijelova Republike Hrvatske. Nema županije iz koje nema Tigrova, a nažalost, nema ni županije koja nema poginule Tigrove, uključujući Hercegovinu i cijelu dijasporu“, rekao je predsjednik županijske podružnice Udruge „Tigrovi“, Zoran Josipović. Pridodao je i kako je kroz torture neprijateljskih logora prošao 201 pripadnik Tigrova. U borbama je ranjeno 1711 pripadnika, od čega je 27 njih postalo stopostotnim invalidima, a 367 pripadnika je poginulo, među kojima su bile i četiri Tigrice, pri čemu je sudbina njih šestorice još uvijek nepoznata.

„U to vrijeme zlo je krenulo s istoka i rušilo sve pred sobom. Među prvima su stradali oni najnemoćniji, koji nikome nisu bili krivi, civili, starci“, rekao je lipički gradonačelnik Vinko Kasana, podcrtavši još jednom kako su pripadnici Tigrova uvijek bili ondje gdje je bilo najteže.

Okupljanje je uveličala mlada vokalna solistica Nika Pastuović koja je na početku izvela hrvatsku himnu, a potom još dvije pjesme, Zemlja dide mog i Dajem ti srce. Niki i njenoj majci Tigrovi su uručili prigodne poklone i cvijeće, a skup u Donjem Čagliću zaokružen je druženjem uzvanika uz zakusku.

: PIŠE: Franjo Delač; 25. listopada 2024; 1436

Feručo Lazarić, istarski planinar i spisatelj rođen 1955. godine koji je vid izgubio u dobi od 40 godina, večeras je u prostorima Gradske knjižnice Pakrac predstavio svoju putopisnu knjigu „Planinarenje na slijepo“, pritom podijelivši dio svog životnog puta s publikom na čija je pitanja rado i spremno odgovarao. U prvim redovima sjedili su članovi Udruge slijepih Pakrac-Lipik, a njihov predsjednik Stanko Kovačić uputio je Feruču nekoliko riječi.

„Posebno mi je drago što je naš prijatelj iz Istre, gospodin Feručo s nama, koji je kao slijepa osoba obišao brojne vrhove svijeta, čime razbija predrasude o nama kao slijepim osobama“, rekao je Kovačić, izrazivši nadu da ovo nije posljednje druženje s Feručom u Pakracu.

Svoja planinarska iskustva, svoj nevidljivi svijet pun slika i pjesme Lazarić je pretočio u knjigu domišljatog naslova „Planinarenje na slijepo“. Jedan je od tek dvadesetak planinara koji se mogu pohvaliti da su prehodali 1100 kilometara duž hrvatske obale, od Rta Kamenjak do Dubrovnika i upisali stazu Via Adriaticu u svoje osobne podvige.

U svojem obraćanju pakračkoj publici govorio je o gubitku vida, posvjedočivši kako ga to u životu niti najmanje nije sputalo, već dapače, potaknulo ga je da vodi bogatiji život prožet putovanjima, planinarenjem i upoznavanjem novih ljudi i naroda, predjela, zemalja i kontinenata, što ga je u konačnici učinio sretnijim čovjekom.

„To što sa svojim hendikepom mogu savladati uspone i osvojiti planinske vrhove, to mi je nagrada. Uvjeren sam kako ne bih bio sretniji čovjek da vidim. Potpuno sam sretan čovjek, putujem, kao slijep upoznao sam puno ljudi s kojima sam zaista prijatelj, tako da danas gotovo u svakom gradu imam nekog poznatog“, rekao je Feručo koji svojim životom svjedoči kako nas određeni osobni hendikepi u životu ne moraju nužno sputavati već nas, paradoksalno, mogu dovesti do sretnijeg i ispunjenijeg života.

: PIŠE: Pakrački list; 25. listopada 2024; 1680

Dan dobrovoljnih darivatelja krvi u Republici Hrvatskoj se obilježava na današnji dan, 25. listopada, a tim povodom čestitku im je uputila Danijela Kiš, ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Pakrac:

„Dragi darivatelji krvi, na ovaj dan odajemo priznanje svim humanim ljudima – darivateljima krvi koji nesebično daruju dio sebe. Budite ponosni jer ste svojim humanim davanjem spasili mnoge živote i mnogima vratili osmjeh na lice. Dan dobrovoljnih darivatelja krvi ujedno je prigoda za poticaj novim, a osobito mladim da se odazovu na akcije darivanja krvi. Hvala Vam što svojim činom spašavate tuđe živote i od srca Vam čestitamo 25. listopad, Dan dobrovoljnih darivatelja krvi!“

Dodjela priznanja i zahvalnica jubilarnim darivateljima krvi u 2023. godini bit će održana 25. studenoga, tijekom zadnje ovogodišnje akcije darivanja krvi u prostorima DVD-a Lipik, o čemu će darivatelji biti naknadno obaviješteni, obavještavaju iz pakračkog Crvenog križa.

Ovom ćemo prigodom istaknuti četvero jubilaraca s najvećim brojem darovanih doza krvi. Do 50. darivanja dogurao je Danijel Tomić, 75 su zaokružili Dario Cavalli i Franjo Tutić, dok je ove godine prvi među jednakima Zdravko Šimunović, koji je krv darovao čak 100 puta.

Čestitku svim darivateljima krvi uputili su i predsjednik HCK-a Josip Jelić te izvršni predsjednik HCK-a Robert Markt, a koju prenosimo u cijelosti.

: PIŠE: Franjo Delač; 25. listopada 2024; 1537

Osnovna škola braće Radića Pakrac nositelj je ERASMUS+ akreditacije u sklopu koje ove godine uz potporu Agencije za mobilnost i programe EU provodi projekt STEM izazovi (2024./2025.).

Učitelje i učiteljice okupljene u skupinu koja je uključena u provedbu akreditacije na radnom je sastanku održanom 21. listopada pozdravila ravnateljica škole, Sanja Delač. „Ovo je već druga godina ERASMUS+ akreditacije koju ćemo provoditi do 2027. godine. Zahvaljujem na suradnji svim učiteljima koji su se uključili. Ovaj je program koristan za nas, za školu i za naše učenike“, rekla je ravnateljica prije nego što je riječ prepustila školskoj psihologinji Nataši Major, voditeljici i koordinatorici projekta.

Koordinatorica je pojasnila kako je do ideje za provođenjem projekta upravo na ovaj način došlo uslijed toga što je uočeno kako brojna znanja koja djeca stječu u školi nisu efikasna ako ih ona ne znaju razumjeti i primijeniti te ako ne vide korist i dobrobit od njih. „Prepoznali smo kako treba integrirati znanost, tehnologiju, matematiku i prilikom učenja, ali i u primjeni. Sve ono što ćemo s njima raditi, što ćemo ih poučavati, bit će usmjereno na rješavanje svakodnevnih problema, a to su upravo zadaci kakvi se postavljaju u nacionalnim ispitima“, rekla je Major.

Ove godine naglasak na STEM područje

Prošle godine u projektu akreditacije postavljen je cilj poboljšanja kompetencija učitelja u području poučavanja učenika u vještinama čitanja i pisanja i povećanju motivacije za čitanje, dok je ove godine fokus na poboljšanju kompetencija učitelja i učenika u integraciji nastavnih područja u STEM obrazovanju i primjeni stečenih znanja. Ovaj projekt provodit će se kroz 15 mjeseci, odnosno od početka lipnja ove godine, pa sve do kraja kolovoza 2025, pri čemu je maksimalan dodijeljeni iznos bespovratnih sredstava koja će škola u cilju njegove provedbe moći iskoristiti 25 tisuća eura.

U projektu sudjeluju četiri učiteljice razredne nastave, zatim učitelji iz STEM područja, odnosno biologije, kemije i matematike, ali i pedagoginja i psihologinja koje pružaju stručnu podršku u radu učiteljima i učenicima, a na koncu i ravnateljica koja brine za planiranje i ostvarivanje školskog kurikuluma. Korisnici projekta su svi učitelji i učenici, a naročito oni koji postižu slabije i ispodprosječne rezultate te učenici s posebnim potrebama, ali i oni najdarovitiji te učenici koji su putnici i za koje je organizirana autobusna linija.

: PIŠE: Franjo Delač; 25. listopada 2024; 2236

U poslijepodnevnim satima u prodaji će biti novi, 627. broj „Pakračkog lista“.

Lomljive niti života

Život je krhak i svako malo nas na to podsjeti. Najnoviji podsjetnik dobili smo nedavno, zatečeni viješću kako nas je nakon teške bolesti prerano napustio naš profesor i povjesničar koji je dao nemjerljiv doprinos istraživanju i zapisivanju povijesti Pakraca i Lipika, Stjepan Benković. Uvijek je teško čuti kada netko umre prije vremena, a naročito kad se radi o jednom u narodu omiljenom, dragom, a povrh toga i stručnom čovjeku kao što je to bio profesor Benković.

Svojedobno su, ne tako davno, uslijed mahnitosti ratnog ludila lipičkoj ergeli lipicanaca također prijetili smrt i nestanak. Ipak, ta je priča u konačnici dobila sretan epilog, koji ovih dana postaje još sretniji, jer naši su lipicanci nedavno dobili i svoj novi dom. Dovršena je prva od predviđene tri faze izgradnje kompleksa nove ergele, pri čemu bi ona po svom konačnom dovršetku trebala biti jedna od najljepših u Europi. Živi bili pa vidjeli, ali svakako jedan hvalevrijedan i pozitivan pomak koji ovim plemenitim životinjama jamči bolji, kvalitetniji i svrishodniji smještaj.

Kad smo već kod života, kakav bi to život bio bez ljubavi, a kad smo kod životinja, kakvo bi to seosko gospodarstvo bilo bez njih? Odgovore na ta i srodna pitanja u našoj rubrici sugrađani otkriva nam profesorica sociologije i šeovačka snaha, Tajana Kovačević Kovačić. Ova majka dvoje djece iznimno je aktivna u životu lokalne zajednice, a svoju ljubav prema bližnjima zorno je demonstrirala višegodišnjim predanim radom s korisnicima udruge „Latica“. Na našim stranicama provjerite koliko se ova nekoć gradska djevojka u međuvremenu uspjela aklimatizirati na šeovački zrak i prilagoditi životu na selu.

Svoj proces prilagodbe na novo radno mjesto nedavno je započela nasljednica dugovječne Alfrede Petani Grafina na čelu pakračke osnovne glazbene škole. Dali smo joj nekoliko mjeseci prije nego što ćemo je provući kroz novinske retke, ovaj put u formi intervjua. Ako ste se ikad pitali kako je to biti na čelu jedne škole, pa još pritom i glazbene, odgovore za vas možda ima Martina Golub, svojedobno mlada i perspektivna glazbenica, a danas mlada i perspektivna ravnateljica.

Šećer ostavljamo za kraj, jer ovaj mjesec, a mogli bismo reći i najmanje jedno čitavo polugodište obilježio je tko drugi već njegovo visočanstvo, sajam bez premca kakav bi zacijelo poželjeli mnogi gradovi, a upravo je naš i iz godine u godinu nekako uspijeva biti sve bolji. Slavonski banovac još je jednom zapljusnuo gradske ulice svojom zaraznom energijom punom pozitive. Oko sajma se angažiralo pola grada, a ona druga polovica angažirano je uživala u svemu što jedno takvo narodno veselje ima za ponuditi.

Ove godine imali smo koncerte poznatih hrvatskih zabavnjaka dvije noći zaredom, što je popriličan raritet, a sve što se događalo između ta dva koncerta bila je čista destilirana zabava i festival za čula. Ako ste kojim čudom propustili najveću gradsku feštu, detalje o zbivanjima možete pronaći u našoj temi broja.

Živi i zdravi bili i – uživajte u listanju!

PAKRAČKI LIST možete kupiti na sljedećim lokacijama: MLIN I PEKARE (Hrvatskih velikana, Strossmayerova, Prekopakra, Krndija, Lipik) i KTC.

: PIŠE: Pakrački list; 24. listopada 2024; 1207

Osnovna glazbena škola Pakrac u suradnji s Ministarstvom kulture i medija organizirala je nastup klavirskog dua Iva i Kosjenka 23. listopada u Koncertnoj dvorani OGŠ.

Iva Ljubičić Lukić i Kosjenka Turkulin istaknute su hrvatske pijanistice, obje s mnoštvom nastupa diljem Hrvatske i šire. U duu djeluju od 2021. godine. Njihov repertoar obuhvaća niz djela od klasike do 21. stoljeća i uključuje najvažnije skladbe pisane za klavir četveroručno. Dosad su kao duo nastupile u brojnim gradovima diljem Hrvatske i inozemstva (Italija, Slovenija, Irska, Maroko).

Osnivačice su i umjetničke voditeljice Zagrebačkog festivala klavirskih dua koji se održava od 2016. godine u okviru kojeg, uz koncerte, redovito organiziraju stručne skupove i tribine. Praizvele su više djela hrvatskih autora (Zoran Juranić, Frano Parać, Ivan Končić, Krešimir Seletković) te su pokrenule i niz Notnih izdanja Zagrebačkog festivala klavirskih dua s djelima hrvatskih autora za ovaj sastav.