- PIŠE: Pakrački List
- 1199
Čitanjem imena svih poginulih, zarobljenih i ranjenih pripadnika HV-a i MUP-a te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na spomen obilježjima u Kragujskom putu, Gavrinici u Pakracu i Šeovici danas je obilježena 25. godišnjica stradavanja hrvatskih branitelja i civila tijekom redarstvene akcije "Alfa" koja je provedena od 24. do 29. prosinca 1991. godine kada su oslobođena područja Dereze, Kusonja, Šeovice i Japage te privremeno oslobođeni pakrački vinogradi. U akciji "Alfa" od 24. do 29. prosinca poginulo je 24 branitelja, 12 ih je zarobljeno i naknadno ubijeno, a 61 je ranjen. Živote je izgubilo i nekoliko civila.
Akcije se prisjetio Stipo Hodak, tadašnji zapovjednik 3. satnije 76. bataljuna koji je i sam teško ranjen, rekavši kako su na današnji dan prije 25 godina tijekom jutarnjeg artiljerijskog napada na glavnom križanju u Šeovici ranjena čak 34 branitelja, a osim branitelja s našeg područja tog dana je stiglo i više od sto policajaca iz Virovitice.
Po prvi puta obilježavanju ove visoke obljetnice prisustvovali su i pripadnici 104. brigade iz Varaždina koje je, kao i članove obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja te sudionike same akcije, pozdravila pakračka gradonačelnica Anamarija Blažević rekavši kako trebamo biti ponosni na ljude koji su imali ideale od kojih nisu odstupili i obranili ne samo naš grad nego našu državu. Upravo zbog toga, kako je istaknula Blažević, ne smijemo zaboraviti njihovu žrtvu koja treba biti zapisana, a povijest trebaju tumačiti branitelji. Dodala je kako će Pakrac uvijek čuvati sjećanje na sve koji su sudjelovali u Domovinskom ratu, posebno one koji su bili na našem bojištu, a jedan od trajnih spomena na njihovu žrtvu je i skorašnja izgradnja spomen obilježja poginulim braniteljima na gradskom pakračkom trgu te prihvatila inicijativu da se jedna pakračka ulica nazove po 104. varaždinskoj brigadi.
Okupljenim braniteljima obratio se i Marijan Cingula, varaždinski vijećnik i tadašnji pomoćnik zapovjednika 104. brigade, rekavši kako nitko od branitelja nije išao u borbu za Hrvatsku da netko kasnije ima pravo pljačkati i bogatiti se i nitko zbog sudjelovanja u ratu nema pravo iskorištavati domovinu u miru. Dodao je da je heroj svatko tko je časno obavio svoju dužnost.
Obilježavanje akcije nastavlja se i sutra u pakračkim vinogradima gdje će na spomen obilježju biti odana počast Marijanu Kulhaviju Foki i šestorici Bjelovarčana.
- PIŠE: Pakrački List
- 1031
Početkom prosinca u službenom posjetu Pakracu i Lipiku nam je bila ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac sa suradnicima među kojima je bio i naš sugrađanin Davor Huška, njen pomoćnik zadužen za financije i regionalni razvoj kontinentalne Hrvatske, posao koji je kratkotrajno (od veljače) obavljao i u prošlom mandatu. Posjet je prošao pun optimizma i u atmosferi „nuđenja“ investicijskog novca koji nam toliko nedostaje. S Huškom razgovaramo o realnosti i kvaliteti pakračkih projekata te o našoj sposobnosti da „zagrabimo“ u tu nemalu masu novca koja je akumulirana u njegovom Ministarstvu.
Prilikom posjete ministrice Gabrijele Žalac u Pakracu ostali smo iznenađeni vašom izjavom da kao gradonačelnik niste bili svjesni nedostataka informacija o mogućnostima koje nudi Ministarstvo u kojem sada radite i EU Fondovi. Na što ste točno mislili?
Doista sam bio iznenađen već nakon mjesec dana rada u Ministarstvu koje se sve mogućnosti jedinicama lokalne samouprave nude, kako iz ovog Ministarstva tako i iz drugih fondova čiji rad koordinira Ministarstvo, bez obzira što smo mi u Pakracu u odnosu na kolege iz drugih gradova bili bolje informirani i u mnogo čemu smo prednjačili u pogledu korištenja predpristupnih fondova za što sam potvrdu dobio i na koordinaciji gradonačelnika. Naravno da sam bio i pomalo razočaran spoznajom da su protekle četiri godine mogućnosti bile daleko veće. To je bila posljedica inertnosti tadašnjeg sastava Ministarstva, posebice u pogledu objavljivanja natječaja. Ministarstvo je sada u potpunosti otvoreno za sve čelnike jedinica lokalne samouprave bez obzira na stranačku pripadnost i veliki broj načelnika, gradonačelnika i župana to koristi pri čemu smo uveli razne učestale koordinativne sastanke s njima i s razvojnim agencijama koje su nam produžena ruka na terenu. Svakog tjedna smo bar jedan dan na terenu, kao prošloga tjedna u našoj županiji.
Ministrica je tom prilikom upoznata s našim projektima i u izjavi za List je rekla da su oni svi realno ostvarivi. Može li se govoriti o nekim rokovima i predložiti redoslijed kojima ćemo ih kandidirati s obzirom na naše prioritete, ali i realnost realizacije?
Bio sam u prilici da cijelim putem obilaska ministricu upoznajem s našim projektima i bez lažne skromnosti nam je čestitala na tim pripremljenim projektima. U odnosu na neke druge jedinice mojom svakodnevnom prisutnošću u Ministarstvu smo ipak u prednosti jer sam upoznat s aktualnim natječajima, s pripremama i svim ostalim. Iz tih saznanja znam da jedan dio naših projekta u ovom trenutku ne može biti kandidiran. Pozvali smo sve jedinice lokalnih samouprava da našu bazu projekata pune svojim završenim, poluzavršenim i u različitim fazama pripremljenim projektima. Zahvaljujući tome sada imamo u bazi projekata u vrijednosti 25 milijardi kuna od čega u ovom trenutku u fondovima Europske unije nije moguće kandidirati oko 30 posto. U Pakracu su u ovom trenutku takvi projekti izgradnja zatvorenog bazena, te objekti namijenjene visokoj zdravstvenoj školi; za razliku od kanalizacije, vodovoda, skijališta, dogradnja vrtića. Za te projekte u ovom trenutku ne postoji pozicija u operativnom programu razvoja. Rješavanje toga nam je iduća zadaća, pa se već radi na promjeni operativnog programa ni oni će biti najkasnije prihvatljivi u razdoblju 2021-2027. godine, ali i prije ako se 2017. dogodi planirana izmjena operativnog programa.
Popis naših projekata, dijelom i želja, spremnih za financiranje je financijski teška 305 milijuna kuna. Što je u tome istovremeno prioritet i nas i Ministarstva?
Naše želje nisu bitne
Naše želje u pogledu prioriteta nisu bitne jer različita ministarstva raspisuje ciljane i tematske natječaje u koje se mi moramo uklopiti. To je realnost zbog više razloga kao što su obrada pristiglih prijava na natječaj, njihova realizacija i slično. Sve to iziskuje vremenski slijed i protok dokumentacije.
I sada smo u Lipiku prisustvovali potpisivanju ugovora za realizaciju jednog od projekata. Međutim još uvijek je riječ o natječaju za projektiranje i izradu dokumentacije. Kada će doći na red natječaji za izvođenje?
Natječaji za izvođenje su u tijeku i u Pakracu i u Lipiku i na tom natječaju smo imali u dokumentaciji određenih nedostataka. Svaki natječaj se sastoji do dvije komponente: jedna je namijenjena projektiranju, a druga izvođenju. Oba naša nedavno kandidirana lokalna projekta, Kursalon i Spahijski podrum, konkurirana za izgradnju, nisu prošla iz formalnih razloga. U stručnim krugovima se to zove nedostatak kapaciteta u praćenju realizacija iz strukturnih fondova EU. Pojednostavljeno partneri u projektu nisu imali dovoljno iskustva u realizaciji izraženo u novcu projekata iz strukturnih fondova EU. U međuvremenu će to biti riješeno i na novom natječaju, na jesen 2017. godine, će imati uvjete. Izgubit će se godinu dana, ali to nije kraj svijeta. Doći će iduća jesen i do tada se ti projekti mogu nadograditi.
Nama je od projekata najinteresantnija takozvana aglomeracija jer ona podrazumijeva zamjenu postojeće dotrajale infrastrukture ispod prometnica, ponajprije u središtu grada što je pak preduvjet konačnom sređivanju centra koji je zapušten. Kada se može očekivati natječaj za to i da li imamo sve spremno za izvođenje ili moramo opet ići najprije na A natječajnu komponentu?
Ne slažem se da je centar grad zapušten. On je sada takav jer ne vrijedi uređivati pješačku zonu i druge prometnice kada znamo da je neophodno najprije zanoviti našu podzemnu komunalnu infrastrukturu od koje dijelovi datiraju iz vremena Marije Terezije. Sada taj trenutak dolazi. Mi imamo kvalitetnu projektnu dokumentaciju koja sadrži šest izdvojenih lokacijskih dozvola i kao takve će se poslije Nove godine moći kandidirati u mjeru 7.4. u projektu EU programa Ruralnog razvoja. Sam projekt aglomeracije je u završnoj fazi pripreme u Hrvatskim vodama koji vode projekt zajedno s još 40-ak takvih projekata u drugim gradovima, a Vode Lipik su formalni nositelji na terenu. Ovaj projekt će biti spreman za kandidiranje na natječaju za izvođenje radova u proljeće 2017. godine.
Ako su Vode Lipik investitor, znači li to da one moraju osigurati sufinanciranje dvadesetak posto ukupne investicije i odakle njima recimo dvadesetak milijuna kuna za to?
Fond „pun kao brod“
Sada dolazimo do dio sadržaja razgovora vođenih nedavno s ministricom u Pakracu i Lipiku. Kod nas u Ministarstvu postoji Fond za sufinanciranje EU projekata koji je „pun kao brod“. U ovom trenutku u njemu je oko 370 milijuna kuna nepotrošenih sredstava. Fond je dobroj namjeri pokrenut 2015. godine, ali kako nije u vrijeme bivše, sada već predzadnje Vlade, bilo natječaja, Fond se punio, a sredstva nisu bila korištena. Godine 2015. Fond je prihodovao oko 150 milijuna kuna, a potrošena je samo 592.000 kuna. U ovoj godini je prihodovao oko 160 milijuna kuna, a potrošeno je oko 32 milijuna. Iduće godine je već sigurno da će kroz porez i državni proračun sigurno prihodovati najmanje daljnjih 160 milijuna kuna. Ta sredstva kao svoje učešće u financiranju projekta, odnosno njihovih prihvatljivih troškova, mogu koristiti jedinice lokalne samouprave kao i tvrtke i ustanove kojima su oni osnivači i suvlasnici. To znači da sada u Fondu ima novaca za sufinanciranje projekata iz EU ukupne vrijednosti od oko 20 milijardi kuna. Fond će se kroz porezne prihode i proračuna puniti i dalje i osiguravati sredstva za tu namjenu i Vode Lipika udovoljavaju uvjetima povlačenja novca iz tog Fonda za ovaj projekt. Nakon potpisivanja ugovora Voda Lipik s izvođačem radova, Vode Lipik se kandidiraju za ta sredstva i mogu dobiti 80 posto iznosa svog udjela. Konkretno, ako njihov udio bude bio 10 milijuna, mogu iz Fonda povući 8. Projekt će trajati oko dvije godine, što znači da u tom razdoblju iz vlastitog poslovanja, ili na druge načine, moraju osigurati preostala dva.
Kada je onda moguće očekivati bagere na pakračkim ulicama?
Što se tiče aglomeracije u jesen 2017. godine, već smo rekli da poslije nove godine ide natječaj iz mjere 7.4. Ruralnog razvoja u koji se može kandidirati trg i svi okolni sadržaji koji su dio tog projekta. Dok prođe obrada natječajnog postupka, natječaj za izbor izvođača radova, radovi mogu započeti u proljeće 2018. godine, a prva faza aglomeracije mora biti centar Pakraca, dakle imamo vremenski i logični kontinuitet kojim izbjegavamo dvostruke troškove asfaltiranja ili nečeg sličnog.
Možemo li mi radove započeti na kredit, „veresiju“ ili nešto treće i prije završetka natječaja za sredstva EU, a sredstva za to dobiti naknadno?
Može, ali tek nakon prijave na natječaj. No tu ima rizika jer nitko ne može unaprijed jamčiti da će Pakrac sa svojom projektima proći na natječajima.
Odlučuje li se o izboru kandidiranih projekata u Zagrebu ili Bruxsellesu?
U Zagrebu u Središnjoj agenciji za ugovaranje i financiranje (SAFU) po kriterijima i u koordinaciji s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU.
Što trebamo na lokalnoj razini napraviti pod hitno na ostalim, financijski manjim projektima, kako bi smo povećali vjerojatnost njihove realizacije i izbjegli greške kakve su nam se dogodile na Spahijskom podrumu?
Trebamo kvalitetno pripremiti projektnu dokumentaciju. Primjerice, za zdravstvenu školu i studentski dom imamo idejne projekte. Glavni projekti za to koštaju između 500 i 700.000 kuna. Na proljeće ide natječaj za pripremu projekta i mi moramo biti na tome prisutni. Otkada radim u Ministarstvu iz različitih gradova sam vidio različite loše pripremljene projekte koji nisu prihvatljivi za financiranje iz Europske unije. Prijavitelji te informacije mogu pravovremeno dobiti u Ministarstvu i SAFU-u i to je sva mudrost. Kada dokumentacija službeno dođe u SAFU, popravaka nema.
Mogu li se naš Poduzetnički centar i gradska uprava nositi s tim zahtjevnostima?
Mogu uz jedno ali. Bit ću otvoren: tko god misli da ja osobno svojim položajem u Ministarstvu mogu utjecati na odabir, ili na kriterije koji utječu na prihvatljivost projekta, griješi. Ja na to ne mogu i ne želim na takav način utjecati. Projekt mora biti savršen i ne daj Bože da neki projekt iz Pakraca koji ne zadovoljava svim kriterijima prođe i netko to vidi. To bi ugrozilo budućnost svih projekata kandidiranih iz Pakraca. Takvi projekti se u Agenciji gledaju pod povećalom, a pod to povećalo bi onda došao i moj cjelokupan rad u Ministarstvu kao i moja budućnost.
Da li je konkurencija velika?
Je, ali ću iskreno makar i neskromno reći da smo mi u konkurenciji gradova do 10.000 stanovnika među 10 najboljih. Imamo odličnu ekipu i u Gradu i u PCP, bolju nego mnogi gradovi u okruženju. Naši ljudski potencijali, uvažavajući stručnost i iskustvo koje smo stekli u predpristupnim fondovima je takva da ju ima malo gradova u Hrvatskoj. Ova dva čimbenika, dakle gradska uprava i PCP je u „topu 10“ među gradovima. Ne možemo se nositi s onima velikima gradovima, koji imaju veće kapacitete, veće proračune, posebne odijele za EU fondove, ali s onima naše veličine i naše kapacitiranosti apsolutno.
Uđu li naše stambene zgrade u sadašnji natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost što je potrebno učiniti, kako ste tu mogućnost najavili, da vlasnici iz sredstava Fonda dobiju 80 posto od 40 posto svog učešća u financiranju?
Sufinanciranje fasada na zgradama
Procedura je poprilično jednostavna i takvih projekta do sada nije bilo. Sada ima i treba ih koristiti. To govorim, ne samo u Pakracu i našoj županiji, nego gdje god službeno idem i to ljudi trebaju znati jer će i konkurencije biti. Naša sreća je što je u svim zgradama upravitelj Komunalac čija jedina dva osnivača su gradovi Pakraca i Lipika i kao takav je prihvatljiv podnositelj za sredstva Fonda za sufinanciranje energetske obnove višestambenih zgrada. Nakon potpisivanja ugovora s Fondom energetske učinkovitosti i s izvođačima, on treba podnijeti zahtjev za sufinanciranje u Fond. Sredstva te namijene još nisu krenula jer je to novi natječaj i prethodni natječaj energetske obnove ovim projektom nije bio obuhvaćen. U ovom trenutku su u tijeku zadnje konzultacije s Ministarstvom graditeljstva da bi se ovi projekti mogli sufinancirati na takav način i ako sve bude u redu uskoro će se i javno obznaniti.
U medijima se počelo pisati o novom izračunu indeksa razvijenosti. Treba li stanovništvo Pakraca i Lipika strahovati da bi time nešto mogli izgubiti (uvećanje poreza na dohodak, pristup fondovima i slično)?
Novi indeks razvijenosti radi se zbog revizije stanja i zato smo u Ministarstvu u odnosu na zakonsku obvezu malo požurili. Također model će biti dorađen, odnosno proširen s četiri na osam kriterija, prvenstveno na više demografskih kriterija koji će uvažavati sve ono što se pozitivno ili negativno događa u pogledu migracija stanovništva, pa će novi indeks razvijenosti biti realniji. Upravo zahvaljujući tim demografskim kriterijima mi ostajemo u drugoj skupini razvijenosti. Jesmo na rubu za ulazak u treću skupinu, ali ipak malo ispod što je dobro radi lakšeg pristupa sredstvima iz fondova, a što se tiče poreza na dohodak, poreznom reformom on se i onako diže za sve najniže prihode, dakle neoporezivi dio će biti i iznad sadašnjih povlastica koje smo imali kao drugo područje (ne)razvijenosti.
Dugo godina ste bili gradonačelnik. S ovom poreznom reformom, kao što je to bio slučaj i ranijih godina, ponovo su na gubitku proračuni lokalnih jedinica samouprave. Kao državni dužnosnik gdje vidite te kompenzacije za sadašnje gubitke o kojima posljednjih dana često govore ministri?
Proračunski gubitak pokrit će država
Da, mi ćemo izgubiti nešto od izvornih prihoda i porezni su prije desetak godina bili oko 12,5 milijuna kuna. Sada su desetak i nakon porezne reforme će biti manji, ali kompenzirani iz državnog proračuna što je vidljivo u proračunu za 2017. godinu, a što nije bio slučaj prije tri godine kada je država uzela prihode gradu, a nije ništa vratila.
U državnom proračunu je rezervirano milijardu i 300 milijuna kuna za namirenje gubitaka u proračunima jedinice lokalne samouprave koju će proizvesti porezna reforma. Kada 15. veljače bude bio poznat siječanjski porezni prihod gradskog proračuna i eventualno prouzrokovani manjak u odnosu na siječanj 2016. godine, taj iznos će biti do svakog 15. u idućem mjesecu namaknut iz državnog proračuna i tako svakog mjeseca. To su jednako nenamjenska sredstva kao i izvorni porezni prihod jedino ne sudjeluju u izračunu djela proračuna koji se može potrošiti za plaće u lokalnoj samoupravi pa na taj način zapravo se provodi i tiha reforma jedinica lokalne samouprave, kao što i ne sudjeluju u izračunu indeksa razvijenosti.
U već spomenutom posjetu ministrice bilo je puno optimizma. Ima li to veze s lokalnim izborima za pola godine za koje su već mnogi proglasili predizborno vrijeme?
Za mene ne. Govorim samo činjenice koje sam saznao radeći od 22. veljače u Ministarstvu. Bez obzira na izbore. Mi smo kao cijela država sada u dobroj poziciji – moramo trošiti 10 milijardi kuna godišnje iz EU fondova kako bi smo došli do 75- 80 postotne iskorištenost. To je 1,5 posto našeg BDP-a. Gradovi poput Pakraca koji imaju spremne projekte mogu u naredne dvije ili tri godine proći izvanredno.
U potrošnji tih sredstava temelj je javna nabava. U tom segmentu smo imali groznih problema i našim čitateljima je poznat problem sa stalnim ponavljanjem natječaja i žalbenih postupaka i Šumetlice i Crkvišta. Može li novi zakon te probleme eliminirati?
Ne može. Dapače, ekonomska cijena kao osnovni kriterij otvara još veće mogućnosti žalbe od najniže. To je naš hrvatski sindrom i u Europi to nije praksa. Na vodozahvatu Šumetlica radim intenzivno deset godina i gdje smo? Tri godine u postupku natječaja izvođača radova koji se stalno ponavljaju radi žalbi konkurenata. Ja se nadam da će do siječnja povjerenstvo konačno reći – taj je definitivno izvođač. Po novom žalbe više nema, mogu se žaliti sudu, ali to ne odgađa početak radova.
Na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća bio je rebalans proračuna Pakraca. U sklopu toga je gradonačelnica izvijestila o značajnom smanjenju duga gradskog proračuna postignutog u samo 6 mjeseci njenog obnašanja vaše nekadašnje dužnosti. Kako to komentirate?
Gradonačelnica odlično radi svoj posao. Smanjenje duga u proračunu nije tendencija od jučer. To kroz smanjenje plaća i ostalih izdataka traje 4 ili pet godina i nije moglo dati odmah rezultat. Ja sam to najavljivao za kraj mandata i sada je to tu. Moja nasljednica je uz to odlično iskoristila svoju poziciju. „Nova metla uvijek bolje mete“, kaže naš narod i ona se tako postavila prema nekim troškovima i kategorijama i odlično je smanjila te troškove što je u kombinaciji s ranije poduzetim potezima i pristupačnijim sredstvima više ministarstava, koja su smanjila gradske obveze u investicijama, pa je dio proračuna mogla usmjeriti za pokrivanje ranijih stvorenih minusa što sve skupa vodi odličnom proračunu za 2017. godinu gdje će se sigurno, tijekom godine stvoriti prostor za dodatno povećavanje proračuna u iznosu od 2 ili 3 milijuna za sredstva koja će doći s državne razine. Gradonačelnica u tome ima moju punu podršku!
Da li ste još uvijek stanovnik Pakraca i da li ste još uvijek svakodnevno na putu na relaciji Pakrac-Zagreb?
Još uvijek putujem jer je ova godina zbog izbora bila poprilično neizvjesna, a nikome radno mjesto nije bilo obećano. Ponekad mi je zaista naporno jer odlazim rano ujutro i dolazim najčešće iza 18 sati navečer pa ću morati uskoro si riješiti mogućnost da bar dva ili tri dana tjedno prespavam u Zagrebu. Po svim drugim elementima sam stanovnik Pakraca. Do sada sam inzistirao na putovanjima zbog obitelji, zbog toga što ljeti i po povratku još uvijek nešto stignem napraviti kod kuće. No sada razmišljam o nekim manje napornim rješenjima kao što sam rekao.
Na kraju želim iskoristiti priliku i svim Pakračanima i čitateljima Lista poželjeti obilje sreće i Božjeg blagoslova u prigodi nadolazećih božićnih blagdana kao i sretnu i uspješnu novu 2017. godinu.
- PIŠE: Pakrački List
- 1075
UTORAK: 27.12. od 9 sati
1. Strossmayerova od broja 5, Kralja Tomislava od broja 68
SRIJEDA: 28.12. od 9 sati
1. Braće Radića od broja 1, Kalvarija od broja 7
2. Alojzija Stepinca, Kneza Domagoja, I. G. Kovačića, Vinka Rehaka
ČETVRTAK: 29.12.
1. od 9:00 h - Matije Gupca - od kapele sv. Ivana, neparni brojevi
- u povratku od petlje, parni brojevi
2. od 11:00 h - Petra Preradovića od br.1/1, Prilaz na mali most, Vukovarska od br. 41, Prolaz baruna Trenka, Gojka Šuška, Trg dr. Franje Tuđmana, Hrvatskih velikana
PETAK: 30.12. od 9 sati
1. Sv. Roka, Psunjska, Jana Žiške, Aleja Kestenova od br.77, A. Cesarca od br. 28
2. Obala Petra Krešimira od br. 25, Augusta Šenoe, V. Lisinskog, Trg 76. Bataljuna, Bolnička od br. 1
SUBOTA: 31.12. od 9 sati
1. Ante Starčevića od br. 2
2. Ante Starčevića od br. 104
PONEDJELJAK: 2.1. od 9 sati
1. Kragujski put, Veberov sokak, Gavrinica: M. Krleže, Osječka, Šeovački put, Sedlar put, Bijeli put
UTORAK: 3.1. od 9 sati
1. Andrije Hebranga od zgrade br. 5, Stanka Grabrića
2. Stjepana Širca od br.128
3. Marina Držića od br. 1, Basaričekova, Zbora narodne garde, Tina Ujevića, Šubićeva, Teslina, Zvonimirova, Frankopanska, Marinkovac
SRIJEDA: 4.1. od 9 sati
1. Domobranska, I. B. Mažuranić, Leptirovo brdo, Radničko naselje, Radničkih sindikata, Kranjčevićeva, Pilanski put
2. Filipovac - Lipička od br. 70, Tabor od br. 113, 30. svibnja, D. Cesarića
ČETVRTAK: 5.1. od 9 sati
1. Matice Hrvatske od br. 1
2. Dalibora Duhača od br. 2, Frankopanska od br. 61
3. 105. Brigade, 103. Brigade, Pepe Polaka od br. 81, Nikole Oršanića, Kneza Branimira
SUBOTA: 7.1. od 9 sati
1. Ivana Meštrovića od br. 29, Mate Lovraka, Grigora Viteza od br. 1
2. Krndija od br. 2, Ruđera Boškovića, 30. svibnja (Prekopakra)
PONEDJELJAK: 9.1. od 9 sati
1. Stjepana Radića od br. 120
2. Gundulićeva od br.7, Kusonje, Stari Majur
UTORAK: 10.1. od 9 sati
1. Matkovac od br. 2, Novi Majur od br. 38,
2. Omanovačka, Lipička, Rudnička, Hrvatskih branitelja, Psunjska - (Japaga), Trg bana Jelačića, Vinogradska od br. 6
- PIŠE: Pakrački List
- 1008
Bog je postao čovjekom, utjelovio se među nama u osobi Isusa Krista, postao neraskidivo vezan uz našu zemaljsku stvarnost, odakle nas želi povesti u prostranstva vječnosti. Dolazi k nama po ženi, majci. Marija prihvaća tu ulogu pokazujući da Bog računa i na našu suradnju. Po njoj Bog se rađa poput običnog čovjeka. Stoga se s pravom danas radujemo i slavimo taj događaj. Božić je događaj koji je promijenio svijet. Nakon rođenja Sina Božjega u maloj betlehemskoj štali, ništa više neće biti isto. Naizgled se čini da se ništa drastično nije dogodilo, ali onome koji prihvati Novorođenoga Spasitelja, život poprima novu dimenziju, dobiva novi smisao. Bog je napokon zakoračio u ovu našu smrtnu stvarnost, da nas kao jedan od nas, uzme za ruku i povede u vječni život.
Božić nije samo pogled u natrag, nije samo bitno što je Bog učinio za nas. Važno je pitanje ovog trenutka, a gdje smo tu mi? Gdje je Betlehem u mom životu? U Betlehemu se rađa Spasitelj, rađa se iz Marijine vjere i poslušnosti Božjoj Riječi. Što se rađa iz mojih djela? Što je plod moje vjere? Što moji bližnji dobivaju od toga što ja danas slavim Božić i vjerujem u njega? Poneki dar je lijep, srdačne čestitke su krasne, lijepe želje također. Samo to? Po čemu bi moj život mogao i trebao biti Betlehem? Piše sv. Pavao: “Vjera bez djela je mrtva“. Da, djela po kojima ću ja biti trajni Betlehem. Moj život je Betlehem kad se iz moje vjere, iz mojih molitava i sv. misa, iz mojih postova, hodočašća i pobožnosti rađaju pravda, ljubav, praštanje, suosjećanje, odgovornost za ovaj svijet, a ne samo spasenje duše u vječnosti. Svaka vjera koja ne rađa ljubavlju jalova je.
Marijina vjera bila je plodna, ne samo u Nazaretu kada je začela Krista, ne samo u Betlehemu kad ga je rodila, nego i u cijelom njezinom životu. Njezin je Betlehem stalno trajao i nikad nije prošao. Ona je neprestano rađala lijepe stvari. Pomagala je starici, rođakinji Elizabeti, primjećivala ljudsku nevolju u Kani kad je ponestalo vina na svadbi, reagirala na nju i poticala poslužnike da vjeruju, svjedočila vjerničku strpljivost podno križa, okupljala prvu Crkvu oko sebe kao veliku Isusovu obitelj. Njezin Betlehem nije bio događaj koji je došao i prošao, kako će to nažalost i danas biti za mnoge. Njezin odnos s Isusom, njezina vjera i pobožnost utjecale su na ljude, ona je oko sebe širila povjerenje u Boga, ona je živjela Isusovu ljubav. Tako je njezin Božić, iako puno skromniji od naših Božića, bio njezino trajno nadahnuće. Njezin Betlehem nikad nije prestao. Hoće li tako biti i kod nas, kada se lampice pogase, a božićni ukrasi skinu?
Svim čitateljima Pakračkog lista želim blagoslovljen Božić i sretnu novu 2017. godinu!
- PIŠE: Pakrački List
- 1037
U pakračkoj sportskoj dvorani danas je odigran „Božićni graničarski turnir“ kao dio humanitarne akcije za našeg sugrađanina Denisa Majora već duže oboljelog od Huntingtonove horee, nasljedne bolesti koja pogađa ljude srednje životne dobi.
Turnir u graničaru zajedno su organizirali Udruga mladih Mali most, Kpd Sloga, Sportska zajednica Grada Pakraca i Savjet mladih Grada Pakraca. Nešto drugačija sportska priredba od uobičajenih, danas je okupila pet ekipa čija će se kotizacija, zajedno s novcem prikupljenih od prodanih ulaznica, uplatiti na Denisov žiro-račun.
Rezultat ovakvog turnira nije u prvom planu, raduje tek podatak da se i u ovom pomalo nezgodnom terminu kad su božićni blagdani već startali, u dvorani okupilo pedesetak mlađih sugrađana koji su svojim nastupom iskazali solidarnost s Denisom u ime svih koji nisu mogli ili stigli doći. Ovo nije prva humaniratrna akcija kad je Denis u pitanju, Grad Pakrac je konstantno u kontaktu s obitelji Major i pomaže na više načina, no sigurni smo da nije niti posljednja.
Ovo blagdansko vrijeme solidarnosti nastavlja se večernjim božićnim koncertom “Ivanov rođendan ususret Božiću” u Hrvatskom domu dr. Franjo Tuđman kojim se tradicionalno obilježava rođendan dr. Ivana Šretera.
Svi oni koji nisu bili u mogućnosti posjetiti ove dvije priredbe, a eventualno imaju želju pomoći Denisu, mogu to učiniti izravnom uplatom na račun:
primatelj Denis Major, M. Gupca 71, svrha uplate kupovina lijeka, IBAN ili broj računa primatelja: HR0523400093205731217
- PIŠE: Pakrački List
- 1039
Članovi GO HDZ Pakrac sinoć su polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća i molitvom obilježili godišnjicu rođenja prvog predsjednika HDZ-a općine Pakrac, dr. Ivana Šretera, kod njegove biste pokraj pakračke župne crkve.
Davor Huška, predsjednik GO HDZ-a Pakrac, rekao je kako je ovo samo skroman način odavanja počasti i zahvale čovjeku, našem sugrađaninu i prijatelju, prije svega humanisti i domoljubu koji je život dao za svoj grad i hrvatsku državu. Tom prilikom još jedanput je javno pozvao sve da jave bilo kakve informacije koje će pomoći u pronalasku posmrtnih ostataka dr. Šretera kako bi imao dostojanstveno mjesto počinka.
Dr. Ivan Šreter, specijalist fizijatar, rodio se 22. prosinca 1951. u Pakracu. Osnovnu školu završio je u Pakracu, srednju fizioterapeutsku školu u Lipiku, a diplomirao je i specijalizirao fizijatriju na Medicinskome fakultetu u Zagrebu.
U vremenu presudnom za osnivanje samostalne hrvatske države, postao je predsjednikom HDZ-a općine Pakrac i predsjednikom Regionalnog kriznog štaba za Zapadnu Slavoniju. Na tim dužnostima djelovao je kao izrazito miroljubiva osoba, uvijek spreman za dijalog i kompromisna rješenja radi očuvanja mirnog suživota svih nacionalnih skupina u tome kraju. 18. kolovoza 1991. oteli su ga pobunjeni Srbi u Kukunjevcu te je najvjerojatnije odveden u logor Bučje. Prema nekim očevicima, bio je teško mučen, a posljednji put viđen je živ 29. kolovoza 1991. godine.
Hrvatski liječnički zbor dodijelio mu je nagradu "Ladislav Rakovac", a odlukom Predsjednika Republike Hrvatske odlikovan je Redom Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana s posrebrenim pleterom. Njemu u čast hrvatska jezikoslovna nagrada nosi ime nagrada Ivan Šreter, u Pakracu je po njemu imenovan trg, proglašen je počasnim građaninom Pakraca i postavljena mu je bista (19. ožujka 2009. godine) na platou između župne crkve UBDM i Hrvatskog doma dr. Franjo Tuđman koju je izradio hrvatski kipar, akademski umjetnik Tonko Fabris. O njemu je snimljen i dokumentarni film "Časnik mirotovorac" autora Dražena Bušića nastao u produkciji Zaklade "Dr. Ivan Šreter".