- PIŠE: Franjo Delač
- 2134
Nakon ljetnog upisnog roka završenog 11. srpnja, u Srednju školu Pakrac najesen će krenuti 103 učenika, od čega 20 iz Pakraca, a devet iz Lipika. Domaći osmaši uglavnom su birali gimnaziju (13 iz Pakraca i četiri iz Lipika), njih petero odlučilo se za smjer fizioterapije, troje za medicinskog tehničara te još troje za smjer trogodišnjih zanimanja i jedan za smjer građevinskog tehničara.
Kako doznajemo od Ljiljane Rupena-Kelemen, zamjenice ravnatelja Srednje škole Pakrac, raspon bodova za opću gimnaziju je bio od 80 do 50,62, što je je nešto lošije nego lani. Ukupno 18 učenika ju je biralo kao prioritet 1, a jedan učenik kao prioritet 2. Kako smo gore napisali, od 19 učenika koji su stekli pravo upisa, 17 ih je s područja naša dva grada, dok je jedan učenik iz Poljane i još jedan iz Lipovljana.
Što se tiče smjera medicinska sestra/tehničar opće njege, pravo upisa steklo je 40 učenika. Osim tri učenika iz Lipika, ostali dolaze iz drugih područja Požeško-slavonske županije, ali i iz još čak pet drugih županija (Bjelovarsko-bilogorske, Sisačko-moslavačke, Brodsko-posavske, Osječko-baranjske i Virovitičko-podravske). Raspon bodova je od 77,64 do 55,60, što nešto bolje nego lani. Ukupno je 33 učenika biralo ovo zanimanje s prioritetom 1, šest učenika s prioritetom 2 i jedan učenik s prioritetom 3.
Kod fizioterapeutskog tehničara, pravo upisa steklo je 19 učenika, a imaju i jednog ponavljača. 18 učenika je ovo zanimanje biralo s prioritetom 1, a jedan učenik s prioritetom 2. Raspon bodova je bio od 78,37 do 56,37 što je bolje nego lani.
Za građevinskog tehničara ukupna upisna kvota bila je 20 učenika, koliko ih je i steklo pravo upisa. Jedan učenik dolazi iz Pakraca, a čak osmero iz Novske. Raspon bodova je od 68,11 do 42,67 što je bolje nego lani. U trogodišnja zanimanja prijavljeno je tri učenika za smjer stolara i dva učenika za građevinskog radnika u zgradarstvu.
28 posto domaćih učenika, 72 posto iz drugih gradova
„Od ukupno 103 učenika koji su stekli pravo upisa u ljetnom roku iz Pakraca nam dolazi 20 učenika (gimnazija 13, fizioterapeuti 3, građevinski tehničari 1 i trogodišnji 3). Iz Lipika dolazi 9 učenika (gimnazija 4, medicinske sestre 3, fizioterapeuti 2). Dakle, obrazujemo 28 posto domaćih učenika i 72 posto učenika iz drugih gradova. Vrlo smo zadovoljni rezultatima upisa jer su sva tražena zanimanja odobrena“, obavještava Rupena-Kelemen.
Za jesenski upisni rok ostat će jedno mjesto u općoj gimnaziji. Osim toga, u trogodišnjim zanimanjima ima 7 mjesta za zanimanje stolar/stolarica i 8 mjesta za građevinskog radnika u zgradarstvu.
I ove će školske godine Grad Pakrac svim učenicima u prvom razredu građevinskih tehničara kupiti nove udžbenike jer dolazi do promjene kurikuluma. To je mjera poticanja upisa u zanimanja koja godinama ostaju nepopunjena. Drugi, treći i četvrti razredi naslijedit će udžbenike lanjskih generacija.
- PIŠE: Pakrački list
- 1241
Ovoga petka, 18. srpnja, na ribnjaku u Petrijancu održano je braniteljsko druženje u organizaciji Kluba varaždinskih branitelja 1991.–1995. Varaždin. Povod okupljanja bila je proslava devete godišnjice osnutka udruge, čiji su članovi nekadašnji pripadnici 1. varaždinske bojne, ludbreške satnije i ostalih pri-stožernih postrojbi 104. varaždinske brigade ZNG HV.
Uz njih, u druženju su sudjelovali i ratni izvjestitelji i snimatelji iz ratnih vremena, kao i osobe koje su u to vrijeme imale ključne uloge u lokalnoj obrani – Čedomil Cesarec iz Varaždina, tadašnji predsjednik Kriznog stožera Varaždina, te Anton Jurinec, predsjednik Kriznog stožera iz Čakovca.
Među brojnim nazočnima bili su i branitelji te predstavnici braniteljskih udruga iz Pakraca, točnije iz Hrvatskog časničkog zbora Pakrac–Lipik, predvođeni Marijanom Čapekom, Božidarom Lujancem i Vladimirom Delačem, tadašnjim vladinim izaslanikom Republike Hrvatske za izbjegle i prognane s okupiranih područja.
Druženju su se pridružili i gosti iz Zagreba, Koprivnice, Budaševa, općina Donja Voća i Sveti Đurđ, Kneginca, Ivanca i Preloga. Posebni gosti bili su Danijel Borović te nekadašnji načelnik Policijske uprave varaždinske Ivan Žitnjak.
Tijekom skupa održana je i službena smjena vodstva Kluba. Prema Statutu, dosadašnji predsjednik i osnivač Kluba varaždinskih branitelja Vladimir Leskovar, nakon osam godina vođenja udruge i dva odrađena mandata, predao je dužnost novom predsjedniku – Srećku Sačiću.
Druženje se nastavilo do jutarnjih sati, u duhu zajedništva, prisjećanja i međusobnog poštovanja.
Izvor: varazdinski.net.hr, foto: Marijan Čapek, Vladimir Leskovar
- PIŠE: Franjo Delač
- 1911
Večeras su ambijentalnim koncertom Predrag i Staša Kukić zatvorili program COOLturnog ljeta. U otvorenom foajeu Spahijskog podruma, pod vedrim nebom, razgalili su i raspjevali posjetitelje koji su došli uživati u taktovima stranih i domaćih uspješnica. Predragova gitara pratila je zvonki Stašin vokal koji je ispunjavao prostor, čime su pružili dostojan kraj ovogodišnjem kulturnom programu koji su osmislili ravnateljice Monika Lucić Fider i Jelena Hihlik, zajedno s ostalim djelatnicima gradskog muzeja i knjižnice. Prigodan je to bio završetak ove „hibridne“ kombinacije muzeja i knjižnice koja je još jednom pokazala da su zajedno još jači te da u suradnji mogu postići uistinu izvrsne stvari.
Dojmljiv ambijent „dvorišta“ Spahijskog podruma pokazao se kao pun pogodak za jedan intiman koncert oca i kćeri, a osim u stolicama ispred njih, dio publike stacionirao se i na stepenicama koje vode prema Hrvatskom domu. Staša i Predrag redali su niz stranih, pa niz domaćih uspješnica, od kojih je svaka bila popraćena srdačnim pljeskom.
Organizatorima čestitamo na izvrsnom programu kojim su ispunili srpanj i želimo im da se opuste na zasluženom godišnjem odmoru (na koji se nadamo da će se uskoro zaputiti), a Predragu i Staši zahvaljujemo na još jednoj glazbenoj poslastici kojom su, na samo sebi svojstven način, počastili okupljene Pakračane.
- PIŠE: Pakrački list
- 2111
Gradonačelnik Tomislav Novinc sudjelovao je danas u Slatini na uručenju Sporazuma o provedbi međuresorne suradnje s Ministarstvom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine koji će omogućiti izgradnju višestambene zgrade u Radničkom naselju na Pilani.
U sklopu ovog projekta Grad Pakrac će Ministarstvu darovati neizgrađeno građevinsko zemljište dok će Ministarstvo obavite sve pripremne i provedbene radnje kako bi izgradilo višestambenu zgradu. Projekt je ovo od iznimne važnosti za Grad Pakrac koji će zasigurno stvoriti bolje uvjete za ostanak i život u Gradu Pakracu.
Istodobno, potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić uručio je gradonačelniku Novincu i Odluku o sufinanciranju projekta „Razvoj komunalnog gospodarstva na području Grada Pakraca 2025“ u iznosu od ukupno 26.100,00 eura.
Nastavak je ovo podrške i odlične suradnje Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine na čelu s potpredsjednikom Vlade i ministrom Brankom Bačićem i Grada Pakraca, a sama dodjela održana je netom prije 19. sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem.
Izvor: Grad Pakrac
- PIŠE: Pakrački list
- 1121
Trotjedni program COOLturnog ljeta koji je započeo 1. srpnja, večeras će imati čast zatvoriti Predrag i Staša Kukić u 21 sat ispred Spahijskog podruma.
„COOLturno ljeto zatvaramo u velikom stilu uz Predraga i Stašu Kukić! Očekuje vas večer ispunjena emocijama, glazbom i osmijesima pod otvorenim nebom. Mi se brinemo za dobru glazbu, a hladno osvježenje možete pronaći na vanjskom šanku Cinema Caffea! Opuštena atmosfera, sjajna svirka i pravi ljetni vibe – idealan način da zajedno zaokružimo još jedno COOLturno ljeto!“, poručuju organizatori
Iskoristimo ovu ugodnu ljetnu večer kako bismo ispratili COOLturno ljeto, uživajući u zvucima gitare i milozvučnog dvoglasja oca i kćeri koji će u svom stilu izvesti brojne poznate hitove.
- PIŠE: Franjo Delač
- 3021
Arheološka radionica naziva „Mali arheolozi“ održana je na iskopinama Starog grada Pakraca danas, 16. srpnja. Zainteresiranoj dječici, ali i nekolicini odraslih znatiželjnika, trenutačno stanje na lokaciji pojasnio je i približio voditelj radova Krešimir Vacek, pakrački arheolog i zaposlenik Muzeja grada Pakraca.
Ove godine na projektu arheološkog istraživanja Starog grada angažiran je rekordan broj radnika. Dogurali su do brojke od 22, a rade svakog radnog dana od 6 do 12 sati. Većinom su u pitanju učenici, no ima nešto studenata, kao i umirovljenika i nezaposlenih. „Projekt je dobro financiran i svi su plaćeni. Mora se brzo završiti i zato postoji određeni vremenski pritisak. Imamo dva mjeseca intenzivnog rada preko ljeta, a od devetog mjeseca, nakon početka školske godine, intenzitet radova znatno opada“, rekao je Krešo.
Prema planu programa, sljedeće godine projekt se završava. Nagodinu bi se trebala odraditi konzervacija većeg dijela crkve. Dalje je u planu u suradnji s konzervatorima provesti projekt izgradnje parka, a arheološka istraživanja premjestiti na neku novu lokaciju. Ostvarivanje tih želja i planova u najvećoj mjeri ovisi o Ministarstvu, jer projekti se iz godine u godinu prijavljuju iznova.
„Ove godine istražujemo rekordan broj lokaliteta, osim ovoga u gradu, još njih sedam izvan grada, uključujući onaj na lipičkoj Ergeli. Osobno volim zemljane radove, jer oni obuhvaćaju i oružje i staru znanost, način življenja, preživljavanja, ratovanja, kao i način pokapanja, vjerovanja u zagrobni život i slično“, govori Vacek.
Pred našim očima otkriven 101. grob
Dolaskom na lokaciju, Krešo je priopćio najnoviju vijest – upravo su otkrili stoti grob. Nakon svega nekoliko minuta iz jame je došao glas koji je potvrdio kako je taj broj podebljan, jer pronađen je i 101. Očuvane kosture koje pronađu prvo čiste, a potom šalju u Institut za arheologiju. Nakon njihove obrade, ostaci se vraćaju natrag, nakon čega se pokopavaju.
Sloj u kojemu se trenutačno vrše iskopi potječe iz kasnog 13. stoljeća. „Unutar crkve zakopavani su gotovo isključivo redovnici, a oko crkve u početnoj fazi su vjerojatno bili redovnici, a kasnije su ondje pokapana djeca i žene. Kad su došli Ivanovci krajem 13. stoljeća, oko crkve se počela pokapati cijela zajednica, a crkva je tad u početnim fazama bila rezervirana samo za viteški red. Već u 14. stoljeću unutar crkve može se pronaći mješovito stanovništvo“, objasnio je Vacek.
Papa je u ono vrijeme bio zabranio pokapanje s predmetima, pa njih baš i ne pronalaze, ali tu i tamo pojavi se koja posuda. Pronašli su i jedan prsten na ruci, pa dijelove noža… Cilj iskopavanja je doći do tzv. zdravice, što je naziv posljednjeg sloja ispod kojega više nema ništa, a to je upravo sloj do kojega su u ovoj fazi iskapanja stigli.
Krešo je objasnio i kako se lokalitet proteže na puno većoj površini od one obuhvaćene postojećem sondom, koja se ipak više neće značajnije proširivati, jer Stari se grad proteže i ispod novog spomen-obilježja poginulim braniteljima, pa i dalje, sve do samoga gradskog trga.
Vidljivi obrisi gradskih zidina
„U srednjem vijeku vjerovalo se da će Krist, kad se vrati na Sudnji dan, doći s istoka. Uskrsnuti su prvo imali svi oni pokopani oko oltara, pa se tako u pravilu ondje nalaze oni koji su za života bili najbogatiji, a potom redom oni pokopani na istoku, jugu, zapadu, pa konačno na sjeveru. Zbog toga je istok crkve bio popularan za ukapanje, premda i ulaz u crkvu, koji je često bio još popularniji“, govori Krešo.
Proveo je potom Vacek okupljene i duž vanjskih bedema utvrde koji su ispod zemlje povučeni otprilike negdje oko granice dvorišta zgrade Policijske postaje, a budući da je sušno vrijeme, „izdaje“ ih trak osušene trave koji jasno prati zid negdašnje utvrde koji se nalazi ispod zemlje. Demonstrirao je i humak na kojemu je nekoć počivala kula.
Dok je stajao na tom humku, a nakon što je pričao o drugom Kristovom dolasku i pritom okupljenim znatiželjnicima otkrivao tajne Starog grada, 800 godina stare povijesti po kojoj hodamo najčešće i ne razmišljajući o njoj, o kostima svih onih drevnih Pakračana koji su sanjali uskrsnuće i život nakon smrti, na trenutak mi je i samom djelovao nekako mesijanski.
Kreši i njegovoj vrijednoj ekipi hvala na upornom i temeljitom radu. Ukoliko im se planovi i želje ostvare, za koju godinu trebali bismo na mjestu današnje iskopine imati pravi mali arheološki park koji će nam pričati priču o pakračkoj povijesti i podsjetiti nas da je bilo tu nekih Pakračana i davno, davno prije nas.
