- PIŠE: Franjo Delač
- 1098
U punoj dvorani Srpske kuće u Pakracu 10. travnja održana je početna konferencija inovativnog programa „RADA“, usmjerenog na promociju zdravih navika, očuvanja lokalne gastronomske baštine te razvoj socijalnog poduzetništva kroz sušenje voća, povrća i ljekovitog bilja. Program provodi Srpski demokratski forum (SDF), a okuplja djecu, mlade, žene, umirovljenike i sve zainteresirane s područja Pakraca, Lipika i šireg područja zapadne Slavonije. Naziv programa nije odabran slučajno – on simbolizira rad, optimizam, trud, stvaralaštvo, ali istovremeno nosi i toplinu osobnog imena.
Na samom početku prisutnima se obratio Nikola Ivanović, zamjenik županice Požeško- slavonske županije iz reda srpskog naroda, koji je u svom govoru naglasio širi socioekonomski značaj programa „RADA“ za područje Pakraca, Lipika, ali i zapadne Slavonije. Istaknuo je kako ovakve inicijative, osim što potiču očuvanje tradicionalnih znanja i lokalnih resursa, otvaraju i mogućnosti za samozapošljavanje, dodatne izvore prihoda te jačanje lokalne ekonomije. Posebno je naglasio važnost međugeneracijske suradnje, gdje stariji prenose znanja o sušenju voća, povrća i ljekovitog bilja, a mlađi unose nove ideje i energiju. Kroz konkretan rad i edukaciju, zajednica dobiva alate za održiv razvoj, a naši krajevi priliku za novi život.
U ime organizatora, Jovana Popović iz SDF-a je pozdravila realizaciju ovog programa i istaknula koliko joj se ideja dopala jer povezuje lokalnu zajednicu, očuvanje tradicije i praktične vještine korisne za svakodnevni život.
Dalibor Harambašić, voditelj programa predstavio je glavne faze – od motivacijskih radionica i edukacija, preko konkretnih aktivnosti u sušari, do razvoja autentičnih proizvoda i suvenira. Poseban naglasak stavio je na uključivanje djece i mladih, udruga, manjinskih Vijeća, kao i na očuvanje i prenošenje znanja o zdravoj i prirodnoj prehrani.
Stručni doprinos dala je i Miljka Glavaš, diplomirani prehrambeni tehnolog, koja je govorila o važnosti pravilnog sušenja namirnica, prednostima ove metode konzerviranja te potencijalu lokalnih biljnih kultura poput jabuke, kruške, šljive, mrkve, luka, rajčice, koprive, kamilice, nevena, srjemuša itd.
U narednim mjesecima u Društvenom domu u Kraguju, gdje je sušara i smještena, program „RADA“ sastojat će se od sedam edukativnih radionica koje će obuhvatiti teme od izbora biljaka, preko tehnika sušenja i čuvanja namirnica, do dizajna ambalaže i tržišnog plasmana. Uz edukacije, predviđeno je više od četrdeset dana korištenja sušare, gdje će sudionici stečena znanja moći primjenjivati u praksi – sušeći lokalno voće, povrće i ljekovito bilje te kreirajući proizvode koji će biti prepoznatljivi po svom slavonskom porijeklu i kvaliteti.
- PIŠE: Pakrački list
- 759
Muzej vojne i ratne povijesti dobitnik je prestižne nagrade Simply the best 2025 i našao se u TOP 5 posjetiteljskih centara u kategoriji „Muzejske ustanove“ iz cijele Hrvatske.
Jubilarna 25. dodjela nagrada Simply the best održana je 9. travnja u Toplicama Sveti Martin.
„Posebne čestitke idu g. Mariju Tušeku, osnivaču i vlasniku muzeja, koji je godinama nevjerojatnom predanošću prikupljao svaki predmet – svaki s vlastitom pričom, poviješću i emocijom. Njegov trud, ljubav prema povijesti i vizija doveli su do toga da danas Pakrac ima jedno od najposebnijih mjesta očuvanja vojne i ratne baštine u Hrvatskoj“, poručuje Gabriela Sabo Seleši, direktorica pakračke Turističke zajednice.
Kandidatura je aplicirana u partnerstvu s TZ PSŽ, a nagradu dodjeljuje Udruga hrvatskih putničkih agencija (UHPA) i poslovno-turistička burza PUT. Namijenjena je subjektima koji svojim radom značajno doprinose obogaćivanju turističkog iskustva.
„Čestitamo svim dobitnicima, a svima vama preporučujemo – ako još niste, posjetite Muzej vojne i ratne povijesti i uronite u priče koje ne smiju biti zaboravljene!“, poručuju iz Turističke zajednice.
- PIŠE: Pakrački list
- 869
Povodom obilježavanja 30. godišnjice Vojno-redarstvene operacije „Bljesak“ i Dana branitelja Grada Pakraca, u subotu, 3. svibnja ove godine, s početkom u 11 sati, održat će se tradicionalni susreti branitelja, članova udruga proizašlih iz Domovinskog rata te građana – „Susreti prijatelja – Bljesak 2025.“
Ovogodišnje druženje, koje organiziraju Udruga hrvatske policije branitelja Pakraca i Lipika, Udruga djece branitelja Domovinskog rata Pakrac-Lipik i UHVIDR-a Pakrac, održat će se u dvorištu kompleksa kurije Janković, a ne kod Planinarskog doma „Omanovac“ kao prethodnih godina. Promjena lokacije motivirana je željom da se omogući veći odaziv građana.
Program susreta započinje natjecanjima u kuhanju slavonskog čobanca, turnirom u belotu te natjecanjem u visećoj kuglani.
Za sudjelovanje u natjecanju u kuhanju čobanca organizator osigurava 3 kg junetine, 2 kg kruha, 20 tanjura i 20 žlica po ekipi. Prijave se zaprimaju do 28. travnja na broj mobitela 098/734-818 (Miroslav Ivančić), na e-mail adresuOva e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili osobno u caffe baru GRILL.
Prijave za turnir u belotu i viseću kuglanu traju do 30. travnja, a moguće ih je izvršiti na broj 099/214-1256 ili u prostorijama HVIDR-e Pakrac (kontakt osoba Davor Schrotter).
Nakon natjecateljskog dijela, druženje se nastavlja uz besplatan čobanac, piće i glazbu Tamburaškog sastava „Nemir“.
Organizatori pozivaju sve zainteresirane da se pravovremeno prijave i sudjeluju u ovom zajedničkom obilježavanju značajne obljetnice.
- PIŠE: Pakrački list
- 1178
Pakrac, mali grad u srcu Slavonije, donosi sočnu mješavinu povijesti, kulture i arhitekture. Ovaj grad s bogatom povijesnom i kulturnom baštinom krije niz zanimljivih znamenitosti koje svjedoče o njegovoj prošlosti i tradiciji. Iako nije među najpoznatijim odredištima, Pakrac ima mnogo toga za ponuditi znatiželjnim posjetiteljima. U nastavku vas vodimo kroz neke od njegovih najznačajnijih znamenitosti.
Kompleks dvorišta Janković: kulturni centar Pakraca
Jedna od najznačajnijih povijesnih cjelina u Pakracu je kompleks dvorišta Janković. Ova zaštićena kulturno-povijesna cjelina, sagrađena u 18. stoljeću, označava jezgru pakračkog vlastelinstva. U središtu kompleksa nalazi se Mali dvor Janković, danas Muzej grada Pakraca, te Kurija, koja je nekad bila stan vlastelina i danas služi kao Osnovna glazbena škola. Gospodarske zgrade, koje su se nekada koristile za smještaj konja i kočija, danas su domaćini Gradske vijećnice i Doma hrvatskih branitelja.
Barun Imsen, raniji vlasnik pakračkog vlastelinstva, započeo je gradnju ovog kompleksa, no svoje ime nosi prema obitelji Janković, koja je značajno doprinijela razvoju ovog kraja kroz donacije, izgradnju crkava i poticanje gospodarskog rasta. Danas, kompleks dvorišta Janković ne samo da oživljava povijest, već služi i kao prostor za kulturne događaje, koncerte i filmske projekcije, ponajviše kroz manifestaciju "Tragom Jankovića".
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije: barokno remek-djelo
Na visokom uzvišenju, s kojeg se pruža predivan pogled na grad, nalazi se crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, posvećena 1763. godine. Ova jednobrodna crkva sa svojim impozantnim stubištem posebno dominira pakračkim vizurama. Njena unutrašnjost krasi skladan barokni dizajn s drvenim oltarima i prekrasnim vitrajima.
Glavni oltar, izrađen od strane poznatog kipara Franza Strauba, jedan je od najranijih dijela ove obitelji. Iako je crkva pretrpjela oštećenja tijekom Domovinskog rata, nedavno je restaurirana i ponovo blista s novim vitrajima suvremenog umjetnika Josipa Botterija Dinija. Orgulje iz radionice Heferer također predstavljaju poseban biser ove crkve, vraćajući putnike kroz vrijeme u doba baroka.
Zgrada stare općine: simbol pakračke povijesti
Jedna od najstarijih građevina u Pakracu, Zgrada Stare Općine, ponosno nosi godinu gradnje 1771. istaknutu na pročelju. Ova elegantna barokna građevina svojim šarmom i danas plijeni pažnju, a mnogi je smatraju jednim od najljepših sačuvanih baroknih objekata u Hrvatskoj. Posebnu vrijednost daje joj unutrašnjost s posljednjim sačuvanim baroknim štukaturama u gradu, koje svjedoče o nekadašnjoj raskoši i važnosti zgrade.
Izvorno izgrađena kao vijećnica i sjedište gradske uprave, kroz povijest je mijenjala svoju funkciju. Sredinom 20. stoljeća u njoj je nakratko djelovao i Gradski muzej (1954.–1969.), no nakon njegova zatvaranja zgrada je nastavila služiti kao kulturno i društveno središte. Danas se u prizemlju nalazi Turistička zajednica Grada Pakraca, dok su gornji katovi dom raznim udrugama koje svojim djelovanjem obogaćuju život u gradu.
Hotel Pakrac: mjesto društvenog života
Smješten uz glavnu cestu, Hotel Pakrac bio je mnogo više od običnog svratišta – bio je nezaobilazna točka na putovanjima kroz Slavoniju i značajan dio društvenog i kulturnog identiteta grada. Još od svoje izgradnje 1781. godine, kada je nosio ime Velika gostionica, ovaj hotel bio je mjesto gdje su se zaustavljali trgovci, putnici i visoki gosti, tražeći predah, obrok i prenoćište. Njegova važnost bila je toliko velika da se može vidjeti i na najstarijem slikovnom prikazu Pakraca, bakrorezu iz 19. stoljeća.
S vremenom je postao ne samo mjesto odmora, već i društveno okupljalište u kojem su se održavale svečane večere, balovi i različiti kulturni događaji. Godine 1886. dobio je današnje ime, a njegova arhitektura mijenjala se tijekom stoljeća, najviše kroz preinake u drugoj polovici 19. stoljeća, kada je poprimio izgled kakav prepoznajemo danas.
Posebnu ulogu hotel je imao kao kulturno središte – u jednom njegovom dijelu djelovala je i Hrvatska čitaonica, gdje su se okupljali ljubitelji knjiga i raspravljalo o tadašnjim društvenim temama. Osim toga, uz hotel se nekada nalazila i popularna kuglana, gdje su se organizirala natjecanja i druženja, dodatno pridonoseći živosti ovog prostora.
Iako su godine prolazile, a gradski život se mijenjao, Hotel Pakrac ostao je trajni simbol gostoprimstva, povijesti i kulturnog nasljeđa ovog slavonskog gradića.
Tijekom šetnje Pakracom, svaki kutak priča svoju priču, bilo kroz povijesne građevine, kulturne spomenike ili živopisne ulice. Ovaj grad možda nije na vrhu turističkih vodiča, ali njegova bogata baština i gostoljubivi duh zaslužuju pažnju svih zaljubljenika u povijest i autentične priče. Posjet Pakracu nije samo putovanje kroz vrijeme, već i prilika da otkrijete skriveni šarm jednog od najstarijih slavonskih gradova.
Izvor: emajstor.hr
- PIŠE: Pakrački list
- 713
Ciljne skupine:
- nezaposleni hrvatski branitelji iz Domovinskog rata,
- nezaposlena djeca smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata,
- nezaposlena djeca dragovoljaca iz Domovinskog rata i
- nezaposlena djeca hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata s trajno utvrđenim statusom.
Prihvatljivi podnositelji:
- obrti,
- obiteljska poljoprivredna gospodarstva,
- trgovačka društva i druge pravne osobe u stopostotnom privatnom vlasništvu s do 50 zaposlenih te
- zadruge s do 10 zaposlenih,
Za potporu mogu kandidirati čije je sjedište na području Republike Hrvatske, koji su registrirani i započeli s radom najkasnije u siječnju 2024. godine, a ujedno imaju podmirene sve obveze prema državi.
Visina potpore:
Novčana potpora iznosi 8200 eura po zaposlenoj osobi iz ciljne skupine, a moguće je ostvariti potporu za zapošljavanje jedne do najviše dvije osobe iz ciljne skupine, pri čemu ukupno isplaćen iznos potpore ne može prelaziti 16 400 eura.
Za sve druge informacije (uvjete programa i dokumentaciju) možete se obratiti u Lokalnu razvojnu agenciju grada Pakraca „PAK-RA“, na adresi Trg bana Josipa Jelačića 18, Pakrac, 2 kat sobe 209, 210
- PIŠE: Pakrački list
- 838
piše: Jelena Hihlik
Višednevnim obilježavanjem proslavili smo ovogodišnji Dan Grada Pakraca, ujedno i blagdan njegovog nebeskog zaštitnika sv. Josipa. Pakrac je status grada dobio nakon završetka Domovinskog rata - 1997. godine, a znate li zašto je za zaštitnika izabran upravo sveti Josip?
Osim što je sv. Josip jedan od omiljenih svetaca u hrvatskom narodu te je i odlukom Hrvatskog sabora 1687. proglašen njegovim zaštitnikom, u jednoj od najstarijih kanonskih vizitacija Pakraca (1757. i 1758). pronađen je podatak kako je u to vrijeme u Pakracu postojala drvena župna crkva posvećena upravo ovom svecu. Zagrebački biskup Franjo Thauszy odredio je tih davnih godina da u Pakrac pođe kanonik i opat Ivan Krstitelj Paxy koji je trebao obaviti kanonsku vizitaciju pakračke župe i okolnih kapela. Zahvaljujući Paxyju koji je nakon posjeta podnio opširan izvještaj na latinskom jeziku o tadašnjem stanju crkava i kapela na ovom području, upravo u tom izvještaju pronalazimo dosada jedini poznati opis tadašnje župne crkve sv. Josipa koja je sagrađena nakon one gotičke u Starom gradu Pakracu. U toj je vizitaciji ostalo zapisano i kako su pakračku župu vodili franjevci do 1. siječnja 1754. kada su je napustili, kada je upravu pakračke župe preuzeo svećenik Petar Berletić.
U vizitaciji se opisuje kako je: Župna crkva odavna u obliku križa sagrađena od drveta ali je pretijesna i pretamna. Crkva ima pet oltara od kojih se glavni oltar nalazi u svetištu. Taj se oltar ističe svojom arhitekturom, a napravio ga je stolar. Oltar ima drvenu menzu (stol) i sve potrepštine za službu božju, a nad njim je platnena slika sv. Josipa. Na crkvenoj stijeni sa strane evanđelja nalazi se oltar sv. Antuna Padovanskog, dok je oltar sv. Ivana Nepomuka u suprotnoj kapelici koja je crkvi prigrađena s lijeve strane. Svi su oltari djelo stolara, a iskićeni su bojadisanim stupovima. Oltari sv. Ane i sv. Ivana Krstitelja nemaju svoj portatile tj. kamen s moćima ( česticama) svetaca; zato se onamo prigodom čitanja svete mise donaša portatile s oltara sv. Josipa, odnosno sv. Antuna Padovanskog ili sv. Ivana Nepomuka. Župna crkva ima propovjedaonicu koju je načinio stolar. Crkveni je krov još uporabljiv ali se opaža da počinju popuštati grede, na kojima krov počiva. Zidana je cinktura ( ograda ) dobra prema uličnoj strani dok je oštećena prema drugim stranama. Nad ulazom u staru župnu crkvu bijaše otprije toranj s dva malena zvona. Berletić je 1756. nabavio oveće zvono koje je vagalo 4 centa i 13 funti. Kako ovo zvono nije moglo doći u dotadašnji toranj, dao je Berletić 4 koraka od crkvenih vrata podići 4 stupa s natkritim krovom, pa je ondje privremeno objesio novo zvono, koje će kasnije smjestiti u toranj nove župne crkve.
U vizitaciji kanonik radosno ističe kako se u Pakracu gradi nova župna crkva, zidana kamenom i ciglom. Crkva se gradi na brežuljku koji nadvisuje cijelo trgovište Pakrac, crkveni zidovi su već doprli do krova, a nad svetištem je podignut svod u obliku kupole. Zidari su dovršili veći dio svog posla nedostaje svod nad crkvenim tijelom te žbukanje crkvenih zidova. Također treba dovršiti toranj na lijevoj strani pročelja koji dopire do iste visine kao i crkveni zidovi. Nova će crkva biti prostrana, ugledna i simetrična. Ova nova zidana crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije bit će posvećena 1763., šest godina nakon posjeta kanonika Paxyja Pakracu. Nažalost, u ovoj vizitaciji koja obiluje i drugim zanimljivim podacima o izgledu i stanju pakračke župe prije više od 260 godina, nigdje nije zapisano gdje je bila smješten stara župna crkva sv. Josipa. Iz zapisa se zaključuje kako se nova zidana crkva gradi, a još uvijek postoji stara čiji se položaj nigdje ne navodi.
Možda je možete pronaći na najstarijem slikovnom prikazu Pakraca, majstorskom listu s početka 19. stoljeća, a možda će mjesto njezine gradnje i postojanja zauvijek ostati tajnom.
