PIŠE: Pakrački List

08. studenog 2018

901

Tvrtka Promet građenje Požega rušenjem stabla kestena započela je jučer radove na rekonstrukciji Aleje kestenova kojima je predviđena dogradnja pješačke i izgradnja biciklističke staze od pješačkog prijelaza preko pruge u Cesarčevoj ulici pa do sredine Aleje kestenova, nešto sjevernije od benzinske crpke INE. U dva kraka, do križanja s Domagojevom ulicom (odvojak kod rampe za Prekopakru) u dužini od 102 metra te od Domagojeve ulice sjevernije u dužini od 350 metara bit će izgrađena pješačko-biciklistička staza u širini od 3,5 metra. Vrijednost ovih radova je milijun kuna, a sufinancira ih MUP iz programa „Sigurnost cestovnog prometa RH“ s 561.400 kuna dok ostalo osigurava gradski proračun. Rok za završetak je kraj ove godine.

Narednih dana, potvrdili su nam u gradskoj upravi, bit će srušena sva stabla kestena, ukupno 21 komad, koji smetaju izgradnji ove biciklističko-pješake prometnice na tom području.

Ovo je tek prva faza potpune rekonstrukcije ove prometnice koja je zamišljena u tri dijela u cilju sigurnijeg prometovanja državnim pravcem D-5 (Daruvar-Lipik), komfornijeg pristupa kućama tamošnjih stanovnika,  ali i ljepši sjeverni ulaz u grad. To će se postići  uspostava tri odvojena gradilišta od kojih je ovo prvo.

Posve nova prometnica

U drugoj fazi je predviđena izgradnja posve nove prometnice u sjevernom dijelu koja će se pružati zapadnije, ali paralelno s postojećom D5, a koje zapravo nema. Riječ je o automobilskom i pješačkom pristupu za 17 kuća koje su izgrađene, gledajući prometnu povezanost, na ledini od križanja Držićeve ulice (semafor kod Ančića) pa do zgrade pedagoške akademije. Oko dva metra od vanjskih ograda ovih kuća, u dužini od 275 metara bit će izgrađena asfaltna prometnica u širini od pet metara i pješačkog nogostupa u širini jednog i pol metra koja će završavati kružnim okretištem kod pedagoške akademije tako da će ubuduće biti moguća izgradnja komunikacije i s tim objektom. Uz to, bit će izgrađena i infrastruktura za odvodnju oborinskih voda koja će poslužiti i kao kanalizacija koje sada u tom dijelu Aleje nema.

Stanovnici tog dijela ulice dosad su dolazili do svojih kuća vozilima tako da je gornja polovina ulazila improviziranim, gotovo poljskim putem iz Držićeve, a donja je na pola ulice imala jednako tako improvizirani pristup izravno s prometnice za D-5. Osim što će to biti velika dobit za stanovnike, bit će sigurniji promet i za cestu D-5 jer se iz ovih kuća na nju više neće izlaziti improviziranim putovima nego preko semaforiziranog raskršća. Naravno, dobit je i kanalizacija, kao i kasniji mogući pristup i parkiralište za objekt bivše pedagoške akademije, a sada zdravstvenog veleučilišta.

[caption id="attachment_19465" align="alignleft" width="300"] Uz prugu će biti izgrađena nova pješačko-biciklistička staza širine 3,5 metra[/caption]

Vrijednost ovog projekta je 838.000 kuna a najpovoljnije uvjete ponudila je tvrtka Promet građenje iz Požege.  Projekt će biti financiran iz programa „Ruralnog razvoja RH“ (70 posto) i sredstvima Grada Pakraca (30 posto).

Radovi bi trebali početi uskoro i završiti u roku od 60 dana od početka koji ovisi o još nekim suglasnostima iz Agencije glavnog financijera što nije sporno jer je ugovor potpisan proljetos.

Ideje izgradnje prometnice paralelno s Alejom kestenova datira još od 2007. godine, a građevinska dozvola, nakon rješavanja vlasničkih odnosa, ishodovana je 2014. godine.

Ubuduće još jedna paralelna prometnica

Kada se realiziraju ovi projekti, ostat će adekvatno prometno neriješen središnji dio Aleje kestenova, onaj koji počinje sjevernije od INE pa do Voda Lipik (nekadašnji Konstruktor). Riječ je o nekih osam ili devet kuća koje sada nemaju adekvatni kolnički pristup svojim dvorištima, nego automobilima s prometnice D5 do kuća dolaze s četiri neadekvatna i opasna improvizirana puta, od čega jedan ide preko zemljišta u vlasništvu INE koja takvu upotrebu može već sutra zabraniti. Osim što je konfiguraciji neadekvatno, dodatni problem je što se dio stanovnika, da bi s tih improviziranih ulaza došlo do svojih dvorišta, mora dijelom voziti po uskom prostoru između preostalih stabala kestena i klupa koji su primarno namijenjeni pješacima. Kako Zakon o sigurnosti prometa takvu situaciju više ne tolerira, i u takvim uvjetima nije moguće dobiti dozvolu za izgradnju biciklističko-pješake staze, u gradskoj upravi je u tijeku administrativno rješavanje papira za realizaciju dijela izgradnje još jedne paralelne polivalentne prometnice uz postojeći prometni pravac D-5 koja bi se u dužini od 212 metara pružala od ulaza za objekt Vode Lipik pa do završetka pješačko-biciklističke staze čija izgradnja je počela danas. Na toj budućoj prometnici širine 5,5 metara biti će postavljen jednosmjerni prometni pravac za automobile i nastavak pješačko-biciklističke staze.

[caption id="attachment_19464" align="alignright" width="300"] U središnjem dijelu Aleje dio kućevlasnika do svojih dvorišta dolazi vozeći se pješačkom stazom između stabala kestenova[/caption]

Na taj način bi se svim kućevlasnicima u Aleji kestenova omogućio siguran asfaltni pristup njihovim kućama, a pješacima i biciklistima neometano kretanje po njihovim površinama od pružnog prijelaza u Cesarčevoj do semafora kod Ančića. Kada bi trebala biti dovršena i ova, treća faza modernizacije Aleja kestenova, za sada nema odgovora osim što gradonačelnica Anamarija Blažević kaže čim to omoguće neki od domaćih ili međunarodnih fondova uz sufinanciranje gradskog proračuna i nada se da čekanje neće trajati predugo.

Bit će rušenja, ali i sadnje kestenova

Problem je, bar za dio stanovnika ove ulice, kao i za ostale sugrađane koji vole pakračke tradicije, gradska zelenila i nisu skloni promjenama, što su postojeći ostaci pješačke staze koji su bar kada je u pitanju asfalt vidljivi u tragovima, vijuga između stabala kestena u puno manjoj širini. Kako zakon nalaže da nove pješačko-biciklističke staze budu široke 3,5 metra, ona će se morati značajno proširiti. Prethodnih godina Grad je rješavao pitanje vlasništva nad zemljom, otkupljena je i posljednja čestica, ona između groblja i INE. Grad je tako došao u posjed neophodnog zemljišta za ovaj zahvat. Ostao je problem nedovoljne širine između stabala kestena. Stoga će se neka od njih morati rušiti, što je u skladu sa zaključkom struke sa Šumarskog instituta koji su pred nekoliko godina pregledavajući kestene došli do zaključka da su uslijed starosti, bolesti i ratnih djelovanja dotrajali te postoji opasnost za automobile i pješake, što je potvrđeno u najmanje dvije oluje posljednjih godina kada je došlo do urušavanja jednog stabla uz prugu i jednog malo više od INE, a što potvrđuje i fotografije s jučer otpiljene grane.  Iz gradske uprave nas uvjeravaju da je u projektantskom troškovniku predviđena i stavka sadnje novih stabala takozvanog kanadskog kestena, (jer je u Europi kesten zaražen) i da će ih sigurno biti zasađeno više nego što će ih biti porušeno.

Aleja zasađena 1888. godine

„Nakon izgradnje željezničke pruge od Barcza do Pakraca (1885. godine), Zastupstvo Trgovišne općine Pakrac odlučilo je u veljači 1888. godine izgraditi šetalište od Velike gostionice (današnji hotel „Pakrac“) do željezničkog kolodvora“, piše Duško Kliček, autor monografije „Ulicama našeg grada“.

„Zapisano je tada da šetalište treba biti dugo 730 metara, mora imati devet propusta, a sa svake strane će biti zasađeno po 120 stabala kestena i 120 stabala agacije (bagrema). Osim uz ovo šetalište do željezničke stanice, stabla kestena posađena su iste godine i uz šetnicu od katoličke crkve do Tri križa na Kalvariji i u dvorištu Učiteljske škole (kasnije gimnazije). Iste godine razmišljalo se i o izgradnji šetališta do Lipika, ali ta ideja nije nikada realizirana.“

Obilaskom trase budućih gradilišta u Aleji kestenova vidljivo je da tamo više nema niti jednog bagrema ne sjećaju ih se niti stariji Pakračani, a preostalo je najviše 30-ak stabala od kojih svi nisu niti kesteni (uz prugu) i ne pripadaju svi izvorno zasađenoj generaciji.

PIŠE: Pakrački List

07. studenog 2018

788

Požeško-slavonska županija sufinancirat će svim lovačkim društvima s područja Županije, a ima ih 21, zajedničku policu osiguranja od odgovornosti od naleta divljači.  Inicijativa je to Hrvatskog lovačkog saveza u traženju rješenja za ovaj problem koji je veliki financijski pritisak za lovačka društva, a našlo se u suradnji države, Hrvatskog lovačkog saveza, županija i samih lovačkih društava kroz zajedničke police osiguranja. Time ujedno Županija vraća dio novaca koje lovačka društva uplate u županijski proračun za godišnju lovozakupninu za lovišta koja imaju u koncesiji, pojasnio nam je Branko Bertelović, predsjednik LS Županije.

Ugovore o tome predstavnici lovačkih društava sa županom Alojzom Tomaševićem potpisani su 5. studenog u županijskoj vijećnici. Na ime te subvencije, ovisno o veličini lovišta pakračkim lovačkim društvima Psunj, Fazan i Košuta dodijeljeno 11.500, 11.000, odnosno 8.000 kuna, Jelenu Lipik 10.000 kuna i Slavuj Gaj 5.600 kuna.

,,Drago mi je da se ova suradnja nastavlja naravno sukladno mogućnostima proteklih nekoliko godina te smo uspjeli realizirati da ovi ugovori budu potpisani u smislu boljeg i lakšeg života ne samo svakog lovca, nego i svakog stanovnika na području Požeško-slavonske županije. Vi niste osobe koje idu u šumu da bi nešto ustrijelili i uništili ono što nam je priroda dala već suprotno, znajući što imamo vi ste čuvari prirode, čuvari staništa, hraništa i svega onoga što zapravo dolazi u teškim vremenima i lošim zimama sve da bi divlje životinje nastavile živjeti. Zahvaljujem vam na tome što ste izvrsni ljudi i izvrsni lovci i također čestitam svima vama koji ste i lovozakupnici i koji upravljate lovačkim društvima na vašem prostoru“, rekao je tom prigodom župan Tomašević.

Bertolović je prilikom svečanosti uručivanja ugovora rekao: „Zahvaljujem u ime svih Lovačkih društava i 1.350 lovaca koliko ih ima na području Lovačkog saveza Požeško-slavonske županije što ste prepoznali naše probleme i odlučili da subvencionirate troškove naših polica osiguranja“.

Za vozače koji su na prometnicama imali udes u naletu divljači ništa se ne mijenja u postupku naplate štete (ako nisu krivi). I dalje je prvi korak poziv policiji na mjesto nezgode.

Foto: D. Mirković, www.pozega.eu

PIŠE: Pakrački List

07. studenog 2018

822

PIŠE: Pakrački List

07. studenog 2018

1224

Na popisu 12  tvrtki iz naše županije koje imaju nepodmirenih obveza prema državi u većem iznosu od 300.000 kuna, koji je porezna uprava objavila prošlog tjedna, o čemu je u petak pisao i naš portal, nalaze se i tri tvrtke sa sjedištem u Pakracu.

Najveći dužnik je tvrtka „Kalčić transporti“ d.o.o. Pakrac koja ima 16,458 milijuna kuna duga na ime PDV-a, 38.702 kune na ime doprinosa za obavezno osiguranje te 935 kuna na ime poreza na dohodak ili ukupno bezmalo 16,5 milijuna kuna.

Prema podacima dostupnim na internetu tvrtka je registrirana na adresi Ulica Nikole Oršanića 21. Osnovana je 2008. godine za djelatnost cestovnog prijevoza roba, a kao zastupnik se navodi Atilio Kalčić. Tvrtka je od lanjskog srpnja na prijedlog FINE u stečaju. Prema izvješću privremene stečajne ravnateljice Nade Reljić, iz lanjskog kolovoza osnivač i jedini član društva je Atilio Kalčić na spomenutoj pakračkoj adresi.

[caption id="attachment_19435" align="alignright" width="300"] Kuća u Ulici Nikole Oršanića 21 u Pakracu na kojoj je registrirana tvrtka[/caption]

Na poklon prezadužena tvrtka

Stečajna ravnateljica je nakon više različitih pokušaja došla u kontakt sa spomenutom osobom o čemu u izvješću piše „…Zatim sam opet zvala i na telefon mi se javio Atilio Kalčić koji mi je izjavio da za tvrtku Kalčić transporti d.o.o., jedino zna da ju je dobio od nekih ljudi iz Zagreba, da je s njima išao kod javnog bilježnika i tamo potpisao neke papire o prijenosu vlasništva na svoje ime. To je učinio iz razloga jer je vjerovao da će od njih dobiti posao, jer je bio nezaposlen. Rješenje od suda o promjeni statusa vlasništva tvrtke nikada nije dobio, niti je dobio žig tvrtke, a ni sam ga nije dao napraviti. O tim ljudima, tj. bivšim vlasnicima, ništa ne zna, a ne zna ništa ni o blokadi računa ni prijedlogu za stečaj. Rekao je da živi u Pakracu, da je ta kuća njegova, ali da ne živi u njoj, da je zemljište na kojem je kuća u vlasništvu države od koje ga je dobio na korištenje, a da je kuću sazidao bez „papira“ i nigdje nije upisana…“

„Vozali“ stečajku i poreznike

U devet straničnom izvješću stečajna upraviteljica opisuje svoju neuspješnu potragu za prethodnim vlasnikom ili vlasnicima. „S prethodnim Vlasnikom Danijelom Miloš-Močan od kojega je tvrtku preuzeo Atilio Kalčić, stupila sam u kontakt preko društvene mreže. U poruci na upit o tvrtci odgovorio mi je da je on kratko vrijeme bio vlasnik i direktor te tvrtke i kada je saznao da je tvrtka mnogo dužna istu je ustupio Atiliu Kalčiću.“

Prvi vlasnik i osnivač društva bio je Ivica Zmiša, no za njim potraga nije dala rezultata pa upraviteljica konstatira da je tvrtka lani u kolovozu bila u neprekidnoj blokadi računa 437 dana s iznosom od 441.844,84 kune.

Uglavnom, nema niti novaca niti imovine i ako se kroz stečajni postupak ili na neki drugi  način dugovi ne otpišu tvrtka će još godinama biti na listi srama među poreznim dužnicima. Osim što se neće naplatiti pripadajući porez, postojanje ove tvrtke će državu dodatno koštati oko 16.000 kuna koliko stečajna upraviteljice procjenjuje da će koštati stečajni postupak.

Najviše „ispekli“ poreznog duga

Druga fantomska tvrtka na našem području dužna državi je „Vuljanić d.o.o.“ na adresi Pakrac,  Psunjska 22 koja je dužna 908.632 kuna na ime PDV, 490.205 kuna na porez na dobit 89.402 kune na ime poreza na dohodak i 1.196.808 na ime doprinosa što čini sve skupa dug u iznosu 2.685.049 kuna. Prema podacima Poslovne Hrvatske tvrtka je osnovana 1990. godine za proizvodnju kruha, svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača i ugašena 2015. No, isti izvor navodi i tvrtku Pekarnice Vuljanić d.o.o. na istoj adresi u Pakracu, Psunjska 22. Danas je na tom mjestu nedovršena kuća iz programa obnove i jasno je da tamo nikada ništa nije moglo biti ispečeno. Susjed nije čuo za nikakvu tvrtku niti prezime Vuljanić. Tvrdi da je vlasnik proljetos umro, a nasljednici prodaju kuću što je vidljivo po pisanoj obavijesti na prozoru.

[caption id="attachment_19436" align="alignleft" width="300"] Kuća u ulici Psunjska 22[/caption]

Uz tvrtku Pekarnice Vuljanić d.o.o navodi se samo godina osnivanja 2009. te poprilično širok raspon djelatnosti za koja je tvrtka registrirana, a pečenje kruha, peciva i ostalog navedena je kao prva bez ikakvih drugih podataka. U službenom registru poslovnih subjekata tvrtke više nema, čime vjerojatno država može zaboraviti i na ove novce mada je iz širine raspona nepodmirenih poreznih obveza  jasno da je neko vrijeme nešto i radila i da je netko bio i zaposlen. No, unatoč tome i prema ovim podacima, jasno je da su najviše ispekli poreznog duga.

Treća i posljednja pakračka tvrtka dužnik državi je Slavonija d.o.o za koju službeni podaci kažu da je registrirana u Zoni male privrede 2a, a direktor je Nevenko Kovačević s osnovnom djelatnosti šljunčare i pješčare. Ona je u odnosu na prethodne dvije ipak posve druga priča, već i zbog toga jer smo za nju čuli i poznato nam je njeno postojanje.  Nepodmirenih poreznih obveza je relativno malo (oko 50.000) i tim kriterijem ne bi niti došla na ovaj popis. Država ju najviše tereti za  dug od 451.888 kuna nastao temeljom neplaćenih naknada za koncesije pa se u dogledno vrijeme ovdje može čak i očekivati podmirenje duga ukoliko ovaj teret nije posljedica neke greške ili nesporazuma.

Što se tiče liste poreznih dužnika građana, kao što smo to već objavili, u našoj županiji ukupno je  njih 516, od toga prema našem brojanju s područja Grada Lipika 39 koji duguju najčešće na ime doprinosa i poreza na dohodak pojedinačno između 525.000 i 15 tisuća i s područja Grada Pakraca 25 koje po istim stavkama pojedinačno duguju državi između 287.000 i 21 tisuću kuna. Većina njih je na ovim listama dužnika državi prisutna godinama unazad.

PIŠE: Pakrački List

06. studenog 2018

856

Obavještavamo cijenjene potrošače na području Pakraca, Prekopakre i Klise kako se danas, 06. studenog poslijepodne dogodio veliki kvar na magistralnom cjevovodu u Kusonjama, te im je uslijed toga prekinuta isporuka vode.

Do privremene obustave pitke vode došlo je u Pakracu u ulicama: Marinkovac, Krndija, Držićeva, G. Viteza, R. Boškovića, I. Meštrovića, M. Lovraka, Zbora narodne garde, Basaričekova, te u naseljima Prekopakra i Klisa. Djelatnici Voda Lipik su locirali kvar te rade na njegovom otklanjanju, a normalizacija se očekuje u večernjim satima.

Molimo potrošače za strpljenje i razumijevanje, obavještavaju građane iz Voda Lipik.

PIŠE: Pakrački List

06. studenog 2018

850

Iz pakračkog Komunalca javljaju da ovaj tjedan nastavljaju s odvozom papira i kartona na području Grada Pakraca. Donosimo točan raspored:

7.11. srijeda - naselje Kraguj + Grad Pakrac i to ulice:

Križnog puta, M. Krleže, Šeovački put, Kragujski put, Sedlar, Slavonska, Bijeli put, Veberov sokak, Vukovarska, Osječka, K. Branimira, N. Oršanića, Pepe Polaka, 103. i 105. brigade, Vinogradska, Bljesak, 30. svibnja, Trg bana J. Jelačića, B. Radića, S. Grabrića, A. Hebranga, M. hrvatske, Bolnička, Prolaz baruna Trenka, Prilaz na Mali most, Hrv. velikana, G. Šuška, Obala P. Krešimira IV, Trg 76. bataljuna,  A. Cesarca, V. Lisinskog, LJ. Gaja, K. Tomislava, J. J. Strossmayera, Kalvarija (dio ulice)

8.11. četvrtak-naselje Klisa +Prekopakra + Grad Pakrac i to ulice:

M. Gupca, V. Rehaka, I. G. Kovačića, K. Domagoja, A. Stepinca, A. Cesarca, Aleja Kestenova, Frankopanska, Z.N.G, Basaričekova, M. Držića, N. Tesle, T. Ujevića, Zvonimirova, N. Š. Zrinskog, M. Lovraka, Grigora Viteza, R. Boškovića, Krndija, Marinkovac, I. Meštrovića, Pilanski put, R. sindikata, Kranjčevićeva, Radničko naselje, Leptirovo brdo, I. B. Mažuranić

9.11. petak -naselja

Omanovac, Novi i Stari Majur,  Kusonje, Španovica, Dragović, Grahovljani, Šumetlica + Grad Pakrac i to ulice:  I. Gundulića, Psunjska, J.Žiške, Sv.Roka.