- PIŠE: Darko Baronica
- 1910
Sutra (četvrtak 4. studenog) nastavlja se cijepljenje protiv koronavirusa na pakračkom gradskom stadionu. Od 9 do 12 sati zainteresirani će se moći cijepiti svim cjepivima odobrenim u EU prvom, drugom ili trećom dozom. Time se nastavlja praksa cijepljenja svakog četvrtka koja će se primjenjivati tijekom studenog s tim da je trećeg četvrtka u mjesecu (18.) zbog praznika neradni dan pa neće biti niti cijepljenja. U Lipiku je u sportskoj dvorani ovaj mjesec cijepljenje zakazano za subotu 20. studenog. Prošloga četvrtka na gradskom stadionu je cijepljeno ukupno 148 osoba od čega prvi put 52, drugi put 71, a 25 osoba se cijepilo i trećom dozom, doznajemo od dr. Ivana Beluškova, koordinatora za cijepljenje na području Pakraca i Lipika. S tim brojem zamjetno je, kao i u ostatku Hrvatske, da je posljednjih dana pojačan interes za cijepljenje koji je opao tijekom rujna i prvoj polovini listopada o čemu svjedoče i brojke. U Pakracu je u listopadu cijepljeno ukupno 406 osoba, dok je u kolovozu 507, odnosno rujnu 497.
Statistika oboljenja konstantna
U Požeško-slavonskoj županiji je jutros aktivno 452 slučaja (jučer 474) zaraze korona virusom od kojih je 15 osoba hospitalizirano. Od toga je 31 s područja Pakraca i 15 slučaja oboljenja s područja Lipika što je nešto bolje nego prošloga petka kada je na području Pakraca bilo aktivnih 40, a na području Lipika 20.
Na posljednjem testiranju obrađeno je 378 uzoraka, od kojih je 64 pozitivnih (16,9%), a u tri dana studenog je testirano 568 osoba od kojih je 101 bila pozitivna (17,8%). U listopadu je ukupno testiranih 7790, pozitivnih je bilo 1287 (16,5 posto) što ukazuje na konstantnost, odnosno blagi rast, jer smo 3. listopada imali 388 aktivno oboljelih i 12 hospitaliziranih. Županijski epidemiolog dr. Ante Vitalija ponovo ukazuje na nepouzdanost kućnih testova koji se mogu kupiti u ljekarni. Smatra da zbog nestručnog rukovanja neobučenih osoba je velika vjerojatnost netočnog rezultata te poziva sve one koji iz nekog razloga sumnjaju da su možda zaraženi da se jave svom liječniku i testiranje obave u nadležnim službama.
I dalje epidemiolog veliku prisutnost broja oboljelih pripisuje slabom učinku blagih epidemioloških mjera kojih se i onako stanovništvo malo pridržava. Drugi problem je i dalje veliki broj necijepljenih osoba pri čemu sporadično odazivanje građanstva na cijepljenje ostavlja virusu veliki prostor, ali i ugrožava one cijepljene koji su u međuvremenu možda izgubili (oslabili) protutijela.
Lošije nego lani
Statistički stanje po pitanju oboljenja je i dalje znatno lošije nego lani u ovo doba. Lanjskog 5. studenog u Požeško-slavonskoj županiji je bilo aktivno 178 slučajeva zaraze korona virusom što je bilo povećanje u odnosu na prethodni dan za 24 osobe. Od ukupnog broja oboljelih u županiji desetak se odnosilo na Pakrac i Lipik, a 21 osoba je hospitalizirana što je jedini lošiji statistički podatak u odnosu na današnjih 15. U ovo doba lani uobičajeni dnevni prosjek pozitivnih na testiranju se kretao oko 10 posto.
Započelo cijepljenje protiv gripe
Kako nas je izvijestio dr. Vitalija i na našoj županiji je započelo cijepljenje protiv gripe koje se provodi kroz ambulante Zavoda za javno zdravstvo i obiteljske medicine. U prvom navratu županiji je isporučeno 3250 doza, a kasnije će doći još 3600. Cijepljenje je besplatno i preporučljivo za starije osobe, kronične bolesnike, zdravstvene i socijalne radnike. Ambulanta Zavoda za javno zdravstvo u Pakracu radi utorkom i četvrtkom. Ove jeseni na našoj županiji još nije bilo slučajeva oboljenja od gripe, ali je u Hrvatskoj. Preporučen je razmak od 14 dana između cijepljenja protiv gripe i cijepljenja protiv Covida, kaže dr. Vitalija.
- PIŠE: Darko Baronica
- 3028
Podsjećanjem na prijeđeni put, uručivanjem zahvalnica, priznanja i odlikovanja, ali i primanjem istih, članovi Lovačkog društva „Košuta“ Pakrac 30. listopada obilježili su 25 godina od osnutka društva, pri čemu zbog epidemioloških razloga ova obljetnica „kasni“ godinu dana jer je društvo, kao slijednik istoimenog društva sa sjedištem u Dragoviću, osnovano 1995. godine.
Nakon uvodnih pozdrava članovima Društva, ali i gostima iz drugih društava i lovačkih organizacija od strane predsjednika Stipana Grgića, jedan od 15 osnivača i još uvijek član društva, Antun Širac prigodnim je referatom podsjetio na prijeđeni put pri čemu društvo u trenutku osnivanja 1995. godine nije imalo niti svoje lovište, niti imovine. Danas imaju 73 člana iz 9 županija, upravljaju lovištem veličine 7528 hektara na obroncima Papuka i Ravne Gore, sjeverno od ceste Pakrac-Požega, od Kusonja do Mijača. Godine 1996. u Branešcima kupuju dvije susjedne obiteljske kuće koje u narednih nekoliko godina, najviše dobrovoljnim radom, pretvaraju u vlastiti lovački dom usput nabavljajući raznu drugu neophodnu pokretnu imovinu.“Dokaz savjesnog rada i dobrog gospodarenja lovištem su i trofeji divljači koji su ocjenjivani, ali i razni prijatelji koji ste danas došli uveličati ovu našu obljetnicu“, naglasio je A. Širac.
Ova konstatacija je bila prisutna i prilikom podjela priznanja koje su dobili Ignac Štrcl, predsjednik bratskog društva „Fazan“ iz Kraljevca na Sutli kao i Hrvatski lovački savez, odnosno Lovački savez županije. Zahvalnica za suradnju uručena je predstavnicima 11 udruga i institucija. Priznanje Društva je dobilo i petero članova, dok su odlikovanje HLS 3. reda primili lovci Hrvoje Galko i Marko Adžijević. Predsjednik Županijskog lovačkog saveza Branko Bartolović je Grgiću uručio Srebrnu plaketu Hrvatskog lovačkog saveza kojom ih je odlikovao za ustrajan dugogodišnji rad.
Dobru kob pismenim obraćanjem i zahvalnost za razvoj lovstva kao gospodarske djelatnosti lovcima „Košute“ je poželjela pakračka gradonačelnica Anamarija Blažević.
- PIŠE: Dinko Kliček
- 3046
Donedavno oronuli sjeverni dio fasade starog željezničkog kolodvora u Pakracu od subote je uljepšan novim, profesionalno oslikanim grafitom dobrodošlice u grad. Rezultat je to mini projekta „Urbana razglednica“ realiziranog kroz suradnju zagrebačke udruge Ocean znanja i naše Udruge djece branitelja Domovinskog rata Pakrac – Lipik, uz pokroviteljstvo Grada Pakraca.
Osim stiliziranog natpisa „Dobro došli u Pakrac“, grafitom se odaje počast staroj pakračkoj lokomotivi izloženoj samo nekoliko metara dalje te pruzi koja je prva povezivala Hrvatsku s Mađarskom. Volonterski su ga izradili članovi udruge Graffiti ranč Legrad.
Otkrio nam je to u kratkom razgovoru Branimir Suk iz Oceana znanja, jedan od idejnih začetnika cijelog projekta.
- Boravio sam ranije u Pakracu i vidjevši stanje željezničkog kolodvora došao sam na ideju da se nešto ovako napravi. Kontaktirali samo gradonačelnicu Anamariju Blažević koja nas je odmah uputila na gospodina Tomislava Novinca iz UDBDR-a, koji su ranije u nekoliko navrata oslikavali gradske površine. Oni su sa zadovoljstvom prihvatili sudjelovanje i osim ishodovanja dozvole od HŽ za početak radova, tijekom projekta odradili sve logističke predradnje kojih je bilo poprilično. Motiv grafita, osmišljavanje i njegovu izradu prepustili smo profesionalcima iz Legrada koje smo samo usmjerili željom da bude vezan uz lokomotivu i željeznicu, kazao je Suk.
Cjelodnevni subotnji program „Urbana razglednica“, sa središnjim događajem ocrtavanja kolodvorskog zida, imao je i dodatne sadržaje. Uređen je okoliš kolodvorske zgrade u krugu tridesetak metara, nazočni pakrački osnovnoškolci mogli su poslušati štošta o urbanoj kulturi i projektima Graffiti ranča te saznati ponešto o Erasmus+ programu kako bi ih zainteresirali i potakli da u budućnosti iskoriste prilike koje on nudi. Također, zainteresiranima je omogućena mala škola slikanja sprejom što je ovaj umjetnički dan samo tematski upotpunilo.
Majstorija Legrađana koji su grafit uradili zajedno s prijateljima iz Garešnice i Kutine u svojoj je konačnosti predstavljena oko 17 sati, a tom je prilikom rečeno da je ovo samo početak suradnje spomenute ekipe iz projekta Urbane razglednice. Ona bi uskoro trebala biti nastavljena i to na obnovi obližnje skretničarske kućice. Zbog derutnog stanja to je nešto zahtjevniji i skuplji projekt koji ipak treba temeljnije planirati i prilagoditi mogućnostima.
Ratom uništen i devastiran zid starog željezničkog kolodvora sada je uređen i blista. Osim što priznanja za to idu svima spomenutim, treba posebno naglasiti fizički udio članova pakračko-lipičke Udruge djece branitelja DR, koji su danima radili na sanaciji gelerima izrešetane površine te je pripremili do završnog stanja kako bi se uličnim umjetnicima iz Legrada lakše bilo izraziti.
- PIŠE: Darko Baronica
- 1545
Izaslanstvo Grada Pakraca na čelu s gradonačelnicom Anamarijom Blažević i Miroslavom Ivančićem, predsjednikom Gradskog vijeća, zajedno s vijećnicima, predstavnicima gradske uprave, kao i članovima Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Pakrac-Lipik, danas su povodom blagdana Svih svetih položili cvijeće i zapalili lampione kod spomen obilježja poginulim braniteljima na Trgu bana Josipa Jelačića. Prije toga na isti način je odana počast u Aleji hrvatskih branitelja na Rimokatoličkom groblju, kod spomenika stradalima na Križnom putu te ispred bisti prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu i dr. Ivanu Šreteru.
Predstavnici Grada i mjesnih odbora blagdan Svih svetih prigodno su istim postupcima obilježili i na mjesnim grobljima u Badljevini, Omanovcu, Ploštinama, Donjoj Obriježi, Velikom i Malom Banovcu, Novom Majuru i Tornju.
- PIŠE: Pakrački List
- 1491
Pakrački župnik Jozo Zorić nam je dostavio raspored blagoslova groblja i ostalih aktivnosti u pakračkoj župi Uznesenja Blažene Djevice Marije vezanih uz blagdan Svih Svetih i Dušnog dana.
U ponedjeljak 1. studenog svete mise održavaju se u Pakracu s početkom 9,30 sati, 11 sati u Novom Majuru s blagoslovom groblja, koje je na rasporedu u Filipovcu od 14 sati, dok je na pakračkom Rimokatoličkom groblju sveta misa i blagoslov groblja na rasporedu od 15 sati.
Na Dušni Dan u Pakracu je Sveta misa u 18 sati.
- PIŠE: Dinko Kliček
- 5563
Sjećate li se filma snimljenog po istinitoj priči iz 2009. godine o lojalnom psu imena Hachiko? Režiran je od izvjesnog Šveđanina, a u glavnoj ulozi pojavljuje se jedan od najboljih američkih glumaca Richard Gere. Film je priča iz 1923. o japanskom psu Hachiko iz pasmine Akita, koji je svakog jutra pratio svog ljudskog prijatelja do željezničke stanice odakle je ovaj putovao na posao i uvijek ga u isto vrijeme čekao da se vrati. Sve do jednog dana kad je čovjek na poslu preminuo. Iako se više nikada nije vratio na stanicu, vjerni pas ga je tamo uporno čekao punih 10 godina. Njegova odanost fascinirala je svijet, pogotovo nakon što su lokalne novine, poslije i svi svjetski mediji objavili priču o Hachiku.
Ova je priča bila okidač u rastu svjetske popularnosti pasmine koja u osnovi potiče iz Japana. Snažan je, visoko cijenjen zbog filmski dočarane odanosti i velike sposobnosti učenja. Zahtjevan je i izazovan pri odgoju pa ga treba socijalizirati od najranije dobi, no poštujete li pravila, možete dobiti vjernog prijatelja, čuvara, ljepotana i zaštitinika koji će plijeniti pažnju gdje god se pojavi.
Upravo takvog psa odnedavno možete nabaviti u Pakracu kod Darija Čakarića, mladića koji se zajedno s partnericom Andrijanom Prebeg odnedavno bavi uzgojom japanskih Akita u registrinom uzgoju Neo Kensha.
„Nakon dvije godine ispunjavanja uvjeta i prikupljanja neophodnih dozvola formalizirali smo uzgajivačnicu Akita pasmine i danas kod nas možete kupiti takvog psa sa svim pripadajućim papirima. U dogovoru s djevojkom Andrijanom, za početak smo kupili u BiH ženku s papirima i rodovnikom. Uzeli smo je kod provjernog uzgajivača za 1000 eura, što je osjetno ispod cijene u ostatku Europe koja ide iznad 1500 eura“, objašnjava Darijo koji je proučio sve prednosti i neodstatke ovog psa.
„Najveća mu je odlika vjernost, odani su maksimalno, a kako su vučjeg tipa, Akita je lijep, miran pas, nije agaresivan te je izuzetno pametan“, neke su od prednosti Akite.
O nedostatcima se nema što puno reći kad ih gotovo i nema. Tu se u razgovor uključuje Andrijana i ipak savjetuje o načinu na koji se gazda ponašanjem mora nametnuti ovom psu, te objašnjava kako to oni čine prema njihovoj ženki nazvanoj Kyoko.
„Vlasnik o ovom odnosu mora biti 'gazda' i to pas mora prepoznati. Naša Kyoko zna biti ljubomorna, međutim pas mora biti ispod vas u svim postavkama i on će to vremenom prepoznati. Nema penjanja na krevet, na stol, nema maltretirati, ne znam mačku ili nešto, već mora slušati zapovijedi. Kad oštro povučete crtu među vama, on to prepozna i poštuje. Inače je jako pametan pas i zna se početi nadmetati s čovjekom, čak manipulirati njime, ako osjeti slabost jer iskonski teži biti alfa“, opisuje Andrijana suživot s Akita psom.
Za održavanje Akita nije posebno zahtjevna. Čak i manje od ostalih pasa. Linja se dvaput godišnje, a na dnevnoj bazi se to svodi otprilike na jedno češljanje. Puni su energije pa traže aktivnosti. U odnosu s drugim psima, koje susreće prilikom izlazaka, vrlo je zahvalan.
„Neće reagirati na ostale pse, ali to mu nije urođeno, nego vrlo važnu ulogu kod takvih situacija ima priprema izlazaka i sam odgoj. Na kraju svaki je pas ogledalo vlasnika“, tvrdi vlasnica.
Ono što je važno za spomenuti, Akita je vrlo zdrava pasmina i davanja vlasnika po tom pitanju svode se uglavnom na obvezna cijepljenja. Kako je konačni cilj prodaja štenaca, prodavači prije toga moraju ispuniti obvezne zdravstvene kriterije.
„Cijepljenje i čipiranje je 250 kn, jedna doza cjepiva protiv zaraznih bolesti 105 kn (puta dva), 120 kn izrada rodovnika po štenetu ako pas ostaje u Hrvatskoj (ako ide u drugu zemlju onda se eksportna rodovnica plaća 250 kn). Nekih stotinjak eura plus hrana po štenetu i to ukupno ide do 1000 kn. Urednost održavanja potkrepljena je raznim potvrdama, što u konačnosti uvjetuje tržišnu cijenu od 1500 eura po štencu“, objašnjava Darijo.
Ove japanske pse nije teško prodati. Potražnja postoji, javljaju se razne vrste kupaca, od obitelji do pojedinaca. Preporučuju ih svima uz primjenu navedenih pravila odgoja. Prodaju oglašavaju klasično, preko javnih oglasnika ili vlastite Facebook stranice Nao Kensha Akita Kennel
Postupak prodaje izvodi se u suradnji s vođom uzgoja iz Hrvatskog kinološkog saveza čiji su i oni članovi, a štenci Akite smiju se novom vlasniku predati tek nakon 8 tjedana starosti, kad smiju u kontak s ostalim ljudima.
Jedini na širem području
Sličnih uzgoja ove vrste pasa nema na bližem području. Mlade, uzgojene Akite možete nabaviti najbliže u Vukovaru, Zagrebu ili dolje na Jadranu, pa ako ste odavde, najbliža vam je pakračka Neo Kensha. Brinuti ne morate, sve se radi po pravilima s puno brige i ljubavi, a određena garancija je registracija u međunarodnoj evidenciji uzgajivača ove pasmine.
Sa strane gledajući, možda izgleda komplicirano, no kad je uzgoj registiran, sve je propisano i pod nadzorom pa je zanimljivo bilo doznati što se sve prati i što čini jednog psa, narodski rečeno, pravim – zdravim.
„Pas mora imati rodovnik. Ako je vani kupljen, mora se nostrificirati u Hrvatskoj. Nakon toga treba biti barem na jednoj izložbi gdje se ocjenjuje. Fizički mora odgovrati standardnim proporcijama pasmine. Gledaju se pritom zubi, rep, uši, građa tijela… Ako pokaže agresivnost to je diskvalificirajuća ocjena i ne može se uzgajati. Dalje, pas mora imati snimku zdravih kukova i laktova - to je izuzetno važno i sve zajedno čini tzv. ocjenu eksterijera. Potom se ide na uzgojni pregled koji se organizira nekoliko puta godišnje pri HKS-u. Tad se dobivaju ključni dokumenti i tek onda možeš uzgajati pse“, pojašnjavaju domaćini.
Prema zakonu HKS, Akita smije biti skotna samo jednom godišnje.
„Tjera se dvaput, ali za uzgoj vrijedi pravilo - jedna kuja može dati jedno leglo godišnje. Okotiti može jedno ili više štenaca, što ovisi o nizu faktora, a realan broj je četiri ili pet. Cijena štenaca za prodaju je ista, neovisno o spolu“, objašnjava Andrijana.
Hotel za pse u Psunjskoj?
Uzgajivačnica Neo Kensha u Pakracu zasad ima jednu ženku i tri mala štenca. U bližoj budućnosti planiraju nabaviti još jednu ženku i mužjaka kako bi pojačali ponudu. O svemu tome zasad najviše skrbi Andrijana, jer je Darijo na poslu u Njemačkoj. No, kako najavljuje ovaj izučeni elektrotehničar, uskoro planira trajni povratak u Pakrac jer su pred useljenjem u vlastiti dom u Psunjskoj ulici.
Posla u Pakracu ima, barem u struci, a osim toga budućnost vidi u širenju posla s psima.
„Mislimo da Pakracu nedostaje jedan dobar hotel za pse, sa svim pripadajućim uslugama, a tu prvenstveno mislim na one kozmetičkog tipa poput šišanja i kompletnog uređivanja. Ima na ovom području dosta kućnih ljubimaca i takva bi usluga zasigurno imala prođu“, suglasan je u željama i planovima ovaj mladi par kojem sada preostaje da mladalački entuzijazam polako pretvaraju u stvarnost.
