- PIŠE: Darko Baronica
- 1832
Uobičajeno mediji su u ovom dijelu godine puni teme turističke sezone. Prebrojavaju se gosti, ostvarena noćenja, rezultati uspoređuju s lanjskom ili rekordnom godinom. Ne čudi jer nam iz te grane privređivanja dolazi značajan dio godišnjeg prihoda, bilo na razini države, bilo kao izvor egzistencije brojnim obiteljima. Nažalost sve to uglavnom se odnosi na jadransko priobalje, eventualno nekoliko kontinentalnih mikrolokacija. Stoga smo se zapitali: ima li Pakrac turističku sezonu?
Sezona u proljeće i jesen
Naravno da bi odgovor laika na tu temu unaprijed bio negativan. Za pravo im daje i statistika. S oko dvije tisuće gostiju godišnje koji ostvare oko pet tisuća noćenja, kako to bilježi naša Turistička zajednica, teško je uopće razmišljati o turističkoj sezoni, a kamoli o njenoj špici. Naravno da od tako malog broja turista i prihoda koji nosi takav turizam teško da može živjeti itko, a kamoli da bi cijele obitelji egzistenciju tražili u turizmu. Vjerojatno je opravdana pretpostavka da Pakračani više novaca godišnje zarade od turizma radeći kao sezonski radnici na Jadranu nego ugošćujući turiste u svojim objektima ili gradu.
No lokalni turistički stručnjaci se ne slažu s takvim načinom vrednovanja turizma na kopnu pa i u Pakracu, jer u tom dijelu Hrvatske, osim nekoliko izuzetaka, turističke destinacije nisu odredišna točka turista u smislu Jadrana gdje se dolazi na višednevni odmor, već u ponudi, ali i prihodima, dominiraju poludnevni posjeti izletnika iz regionalnog okruženja koji se privlače gastro ponudom, mogućnošću zabave na sadržajima kakve nemaju u svom okruženju, prirodne ljepote i kulturne vrednote. Stoga Miler, ali još neki sugovornici kao turističku sezonu u Pakracu izdvajaju razdoblje od Uskrsa do kraja lipnja, odnosno rujan i listopad.
Najzastupljeniji izletnički turizam
Koliko je Pakrac često odredište takvim turistima, odnosno posjetiteljima nekim objektivnim brojkama ne raspolaže nitko već i stoga jer takvi posjetitelji, kao niti njihovi eventualni domaćini, nemaju nikakve obveze javljanja ili registracije. O tome možemo samo nagađati temeljom toga što vidimo ili čujemo za po koji izletnički autobus, najčešće učenika, umirovljenika ili sportaša, po koji grupni lov, ljubitelji brdskih vožnji biciklom, off-roada (vožnja terencima), razni tim building i slično. U razgovoru s ponekim nositeljima OPG-eva koji se najviše bave izletničkim turizmom oni determiniraju tri problema. Prvi je u činjenici da imamo premalo dorađenih sadržaja s kojima bismo ispunili primjerice trodnevni boravak kod njih. Drugi je u činjenici da nemamo lokalnu turističku agenciju koja bi djelovala u dva pravca: prvi povezivanje i osmišljavanje sadržaja poput gastro ponude, prirodnih ljepota i prednosti u smislu bavljenja rekreativnim aktivnostima kao i kulturnih i povijesnih vrijednosti. I drugi marketinška aktivnost kroz koje bismo reklamirali i nudili takve osmišljene izlete u sredinama iz koje bi nam mogli doći posjetitelji. Treći je još uvijek administrativni. Za registraciju čak i jednostavnih izletišta, posluživanja hrane i slično još uvijek se traži previše kojekakvih nepotrebnih dozvola, suglasnosti, certifikata što je povezano s troškovima, potrošnjom vremena i trudom.
Potvrdio nam je to i Josip Huška, član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva „Da-Bar“ koji ima jedno takvo izletište nedaleko Branežaca. I njemu je teško govoriti o brojkama posjetitelja koje udomi na godišnjoj razini jer je to dosta promjenljiva kategorija, ali procjenjuje da je možda riječ o oko 300 posjetitelja, pretežno učenici osnovnoškolske dobi iz okolnih gradova koji dolaze na neke oblike jednodnevne nastave u prirodi pri čemu je, naravno riječ o jako skromnim potrošačima. Ostalo su uglavnom ciljane manje skupine za koje je jako teško osmisliti ili pronaći sadržaje za treći ili četvrti dan boravka, a da bi to sve skupa ostalo u cjenovnom okviru prihvatljivom za gosta, ali i njemu koji u njihov boravak ulaže puno tekućeg truda, ali i rada iz prethodnih razdoblja pa i neizbježnih troškova. Stoga varijanta da bi obitelj živjela od takvog turizma je ravna nuli. No unatoč tome Hušku veseli da se pojavljuju novi OPG-ovi s novim sadržajima i novim idejama pa tako ističe Grgura Špančića koji odnedavno ima na obiteljskom imanju iznad Prekopakre, još nedovršenu mogućnost bavljenja paintballom (ratovanje puškama koje kao streljivo koriste kuglice s bojom). Ipak, svi s kojima smo razgovarali na tu temu ističu da je interesantnu i bogatu ponudu za višednevni izletnički turizam nas ovom području moguće složiti tek u suradnji s okolnim gradovima, prvenstveno Lipikom, Daruvarom, ali i Požegom pri čemu bi svaka od tih sredina u tu ponudu trebali unijeti sve svoje prirodne prednosti, ali i urbanističke poput lječilišta, ergele, biciklističkih i pješačkih uređenih staza, vinskih cesta, izletišta i slično.
Turisti prosječno prespavaju dvije noći
Radi prisutnosti kakvih-takvih statističkih pokazatelja puno lakše je ocjenjivati prilike u lokalnom turizam s aspekta boravišnog turizma. Iznajmljivači ležaja imaju obvezu kroz sustav E-visitor registrirati svakog svog gosta, a razvrstati ga prema kategoriji domaći i strani, naplatiti mu boravišnu taksu koja postaje javni prihod lokalne, županijske ili državne turističke organizacije namijenjene razvoju turizma. Unazad nekoliko godina sustav logičke razdvaja goste: na turiste, dakle oni koji su unajmili ležaj kako bi u destinaciji proveli nekoliko dana odmora i za to plaćaju boravišnu pristojbu između 7 i 10 kuna po noći, ili pak one koji u destinaciji borave radi obavljanja svojih radnih aktivnosti, primjerice radnici na aglomeraciji ili serviseri na Staklani radi čega se ne naplaćuje boravišna taksa. Lokalne turističke zajednice imaju obvezu, osim evidencije objekata registriranih za turistički smještaj i praćenje statistike dolazaka i noćenja, kao i niza drugih pokazatelja.
Zahvaljujući tome znamo da je na području Grada Pakraca u 2021. godini bilo registrirano 14 objekata za smještaj turista s ukupno 151 posteljom, a oni su se vodili kao sobe za iznajmljivanje (dva iznajmljivača), kuće za odmor (četiri iznajmljivača), apartmani (4), studio apartmani (2) te jedan planinarski dom. U odnosu na 2018. godinu taj broj je u porastu jer je te godine bilo 91 ležaj kod šest vlasnika, iduće 121 kod devet vlasnika, potom 147 kod 214 vlasnika i lani najviše – spomenutih 151 mada je taj broj vjerojatno sada manji jer je polovinom ove godine zatvoren Hotel Pakrac koji jer imao registriranih 19 ležaja. Broj raspoloživih turističkih kreveta, mada su u pitanju male brojke ipak raste, u četiri godine za oko 60 posto pri čemu se udvostručio broj registriranih iznajmljivača.
Osim kreveta i iznajmljivača raste i broj gostiju koje ih koriste kažu u pakračkoj turističkoj zajednici, ali i iznajmljivači s kojima smo razgovarali, mada je ta statistika trenutno nevidljiva i varljiva jer je zatvaranje objekata u doba epidemioloških mjera uzrokovalo pad potražnje u 2019. i 2020. godini te se iznajmljivači tek oporavljaju.
Tako nas je prema podacima TZ Grada Pakraca u 2019. godini posjetilo 2339 turista od kojih 702 strana koji su ostvarili te godine ukupno 4.400 noćenja, dakle u prosjeku niti dva (1,9) po gostu. Epidemiološke 2020. smo imali tek 1251 gosta (229 stranih) s 2.634 noćenja (prosjek 2,1 noćenje). Lani, još uvijek u doba korone nas je posjetio 1.972 turista (600 stranih) s 5.652 noćenja (2,9 noćenja prosječno) pri čemu svake godine između 100 i 200 dodatnih noćenja ostvare „radni posjeti“ uz primjedbu da su u obzir uzeti samo prijavljeni gosti sustavu E-visitor. No već ove godine, vrijeme bez epidemioloških ograničenja su te brojke u porastu, kažu u TZ i iznajmljivači.
Od boravišne takse naša turistička zajednica je prihodovalo 20,8 tisuća kuna 2019., odnosno 18,2 tisuće kuna lani, dakle s te osnove se baš i nismo obogatili.
Omanovac na rubu izdržljivosti
Najveći objekt po broju ostvarenih noćenja i slobodnih ležaja je Planinarski dom Omanovac koji službeno ima 40 ležaja (s pomoćnima i više), jedini koji može odjednom primiti na spavanje autobus turista. Njime od 2016. godine raspolaže tvrtka Deana Nagya. U 2019. godini 889 gostiju je ostvarilo 1506 noćenja, lani 911 osoba je noćilo 2539 puta, a u nepotpunih osam ovogodišnjih mjeseci 677 osoba je ostvarilo 1639 noćenja. Sve je to nedovoljno za ekonomsku opstojnost koja bi već odavno bila nemoguća da nema izletničkih (poludnevnih) dolazaka, kaže Nagy pri čemu je, kad se i ti prihodi dodaju, daleko od kakvog lagodnog ekonomskog života. Dvije godine ekonomsko poslovanje je ubijao koronavirus i kada je očekivao u ovoj godini oporavak došlo je do udara ulaznih cijena pa ističe da ovog proljeća mjesečni račun za električnu energiju s lanjskih oko 3500 kuna otišao na oko 9.000. Podivljale su i cijene prehrambenih namirnica pa tako ilustrativno ističe kutija špageta koje koriste su otišle s 9 na 23 kune i slično, a mogućnost korigiranja svojih cijena su vrlo male jer ih mora uskladiti s kvalitetom ponude i konkurencijom pa je noćenje s doručkom od 120 do 150 kuna, a ručak ili večera stvar dogovora, kvalitete i bogatstva izabranog menija od strane gosta. Stoga, ne promijeni li se nešto pitanje opstanka je ozbiljno ugroženo.
Turizam bez hotela?
Sve u svemu u Pakracu jako malo i jako teško se živi od turizma i nema nekih naznaka da će se u skoroj budućnost nešto promijeniti. Ma koliko turizam bio lijepa i atraktivna gospodarska aktivnost, ma koliko se kroz njega može prodati lokalni poljoprivredni proizvodi, rukotvorine, lokalna prirodna i kulturna baština te još koješta, turizam teško da može biti jedna od grana na kojoj ćemo graditi našu ekonomsku budućnost. Uostalom dokazuje to i činjenica da na dva ovoljetna natječaja gradske uprave nitko se nije javio za zakup, proljetos zatvorenog našeg jedinog hotela.
ZVONIMIR MILER Korona nam je promijenila strukturu gostiju
Zvonimir Miler, vlasnik tvrtke i predsjednik udruge kojima je turizam primarna djelatnost, nekadašnji tajnik Turističke zajednice Grada Pakraca, licencirani predavač na raznim tečajevima i školama za radnike u turizmu je jedan od najvećih poznavatelja lokalnih turističkih prilika radi čega smo ga tražili da komentira lokalne turističke prilike.
Imamo li turističku sezonu u Pakracu?
Imamo. Turistička sezona postoji i ona je drugačija u odnosu na sezonu u klasičnom smislu, kao i na cijelom kontinentu. Kod nas je sezona onda kada nije na Jadranu, počinje početkom travnja, oko Uskrsa, a traje do polovice sedmog mjeseca nakon čega staje zbog intenzivnog turizma na Jadranu, ali i zbog godišnjih odmora i drugih stvari. Općenito, turizam na kontinentu nije koncipiran na uobičajen način pa tako sezona ponovno kreće poslije Velike Gospe ili početkom rujna, do polovice listopada. Taj se vremenski period može smatrati sezonom.
Imamo lokalitete na našem području koji odrade nešto što se tiče novogodišnjih i božićnih praznika. Tu možemo govoriti o turizmu u kontekstu zimovanja, što je kod nas odlika Omanovca gdje se inače ostvaruje puno noćenja u tom razdoblju. Zimuju izviđači, sportski klubovi, škole i drugi. Ugrubo, kod nas je sezona proljeće i jesen.
Koliko je to turista?
Turist se na Jadranu broji na način da se statistički definira brojem dolazaka i brojem noćenja i to je jedan od pokazatelja uspješnosti destinacije. Takav sistem brojanja nije primjenjiv za kontinent, pogotovo ne za Slavoniju zbog toga što imamo mnogo jednodnevnih izleta koji ne ostvaruju noćenje. Govorimo li o agencijskom poslovanju u turizmu onda imamo dvije osnovne stavke: organiziranje paket aranžmana koji uključuju noćenje i imamo organizaciju jednodnevnih izleta koji ga nemaju. Oni su jednako kvalitetni i bitni, prisjetimo se samo programa koji smo imali sa dokumentacijskim centrom iz Vukovara koji su bili jednodnevni izleti, a ostvarivali su ogroman broj dolazaka, ali i potrošnje. Zbog toga ne bih definirao turista kao samo onoga koji ostvaruje noćenje.
Naši aduti su prirodna bogatstva
Koji su naši aduti za privlačenje recimo obitelji iz Zagreba ili nekoga iz Istre da dođe na vikend kod nas u Pakrac?
Prije svega su naši aduti prirodna bogatstva koja smo dijelom približili turistima da ih lako mogu vidjeti. Ako govorimo o aktivnom turizmu imamo Omanovac sa pristupačnim stazama, napravljene primarno za te obitelji, a koje se tako i eksploatiraju. Dosta turista privlači kulturni turizam koju predstavlja naša baština i tu ostvarujemo dobre rezultate, iako ne možemo još uvijek reći da je isključivo to motiv dolaska nego je to popratni sadržaj. Prije epidemije korona virusa, svi dolasci koji su uključivali noćenja su u najvećem broju bile grupe, a te su grupe konzumirale iste sadržaje. Primjerice, netko bi došao na kampiranje, ali bi otišao i kovati banovac, obišao bi Muzej vojne i ratne povijesti i slično. Prema tome, njima ovi dodatni kulturološki sadržaji nisu bili glavna motivacija za dolazak, što zapravo nije bitno jer je najvažnije da su njima ti sadržaji predstavljeni i da ih oni konzumiraju. Pojavom korone te iste grupe nisu više mogle dolaziti, ali je veliki broj ljudi počeo izlaziti u prirodu i dogodio se zaokret u kojemu mi sada imamo više individualnih dolazaka, odnosno, manjih organiziranih grupa što predstavlja jedan drugačiji oblik turizma. Ti gosti zahtjevaju više pažnje i općenito traže više. Biraju mjesto gdje će doći i pomno istražuju ponudu za sebe i svoju grupu.
Tko su ti gosti?
To su ljudi u okrugu od stotinjak kilometara od nas, otprilike do Zagreba, iako imamo i posjetitelje iz Istre. Moramo naglasiti da s jedne strane imamo ljude koji su porijeklom odavde i koji ovdje dolaze, ali sa sobom dovode druge koji nisu odavde i to su naši ambasadori. S druge strane imamo ljude koji nisu odavde, koji nemaju nikakve veze s ovim krajem, a odabiru nas kao destinaciju. Mislim da su trenutno najčešće iz osječkog i kutinskog područja, Slavonskog Broda i Zagreba.
- 1598
Dobrovoljno darivanje krvi, treće ovogodišnje, održano je jučer u prostorijama DVD Lipik u organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Pakrac i Zavoda za transfuzijsku medicinu. Pristupilo je 127 osoba od kojih je 109 dalo krv.
Darivanju je prethodio liječnički pregled kojim je odbijeno čak 18 osoba, što je više nego u posljednjih nekoliko akcija gdje je u prosjeku odbijeno između 8 do 10 osoba, a najčešći su razlozi bili povišeni krvni tlak i anemija. U ovoj je akciji pristupilo i 4 nova darivatelja.
Sljedeća akcija, ujedno i zadnja ovogodišnja, predviđena je za 28. studenog, a darivatelji će o pojedinostima biti obaviješteni na vrijeme.
- PIŠE: Pakrački List
- 2021
Najpoznatije šumsko druženje „Pozdrav ljetu“ održati će se u šestom izdanju ovoga vikenda, u subotu 3. rujna, kod Planinarskog doma Omanovac koji je ujedno i organizator ovog događanja. Nazivu je ove godine zbog smanjenog sadržaja šaljivo dodan epitet „recesijski“, iako sudeći po uobičajenom velikom odazivu te predloženom ovogodišnjem programu, očekuje se dobra zabava za posjetitelje svih uzrasta.
Preko dana planirane su aktivnosti pod nazivom "Šumarak iznenađenja“ dok je večer predviđena za poznati Pub kviz „Suton pameti na Omanovcu“ koji će se održati četvrtu godinu za redom. Zainteresirani za sudjelovanje u kvizu se mogu prijaviti na broj 099/4224223 ili na e-mail adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..
U kviz pauzama nastupati će Staša Kukić, a kraj programa će zaokružiti glazbeni nastup sastava Nika & The Nickelodeons.
Za ostale informacije pratite službenu FB stranicu Omanovac.
- PIŠE: Darko Baronica
- 1825
Danas poslijepodne u prodaji će biti novi 603. broj „Pakračkog lista“ u kojem možete pročitati:
Odgovore zna samo Krleža
Za desetak dana za sve uzraste počet će nova školska (pedagoška) godina. Ono što time dobivamo je živost na gradskim ulicama, ali to je ujedno definitivna potvrda da je sezoni godišnjih odmora došao kraj i da smo se svi vratili svojim uobičajenim poslovima tako da osim školskih prostora ožive i svi drugi. S povratkom na uobičajene dnevne aktivnosti vraćamo se i uobičajenim dnevnim promišljanjima, naročito o teškoćama i problema, a njih ove jeseni neće nedostajati. Po svemu sudeći, a najviše po često prenapuhanim medijskim natpisima, bit će prisutniji nego prijašnjih jeseni, što je inače godišnje doba s najviše pesimizma i straha od onog što nosi nadolazeće vrijeme.
Povratkom učenika u školske klupe, bar kada su u pitanju osnovnoškolci, usporedbom lanjskog (i ranijeg) i ovogodišnjeg broja učenika dobivamo i jasnu statističku sliku o demografskim kretanjima, donedavno omiljene novinarske teme koje je, uslijed najave energetskih problema i raznih poskupljenja svega i svačega bez čega nam je život nezamisliv i nemoguć, posljednjih mjeseci posve potisnuta iz medijskog prostora.
Mada sam i sam godinama aktivan dio tog medijskog prostora, nerazumljivo mi je to natjecanje medija tko će proizvoljno najaviti veća poskupljenja najnužnijih životnih potrepština kao što su hrana i grijanje. Tko može prihvatiti i ozbiljno shvatiti najave da će nam plin ove jeseni, ako ga uopće bude, poskupjeti tri, četiri ili pet puta. Čak je i manji problem tko to može pojmiti u odnosu na pitanje tko bi to mogao platiti. Već i najprostija računica u tim uvjetima ukazuje da bi računi u većini domaćinstava samo za plin i struju u prosincu i siječnju prelazila iznos prosječne plaće, stanja koje je za društvo neodrživo.
Općenito, ovaj kaos s cijenama u trgovinama, na benzinskim crpkama i cjevovodima nitko ne uspijeva pojasniti na način da većina građana koji su osuđeni taj kaos financirati iz vlastitih novčanika može nešto suvislo shvatiti. Političari koji bi trebali građanima ne samo objasniti što se događa, nego i spriječiti da nam to ugrožava minimalne potrebe, daju nemušte odgovore ili ih odgađaju „za naredna dva tjedna koja su ključna“ što novinarima ostavlja prostora za spomenuta nagađanja o enormnim poskupljenjima, nestašicama, zatvaranju tvornica i dućana i drugih kataklizmičkih posljedica do te mjere da se obični građani, naročito umirovljenici, boje upaliti televizore pa se informativne emisije sve više izbjegavaju.
U toj histeriji dodatnu nervozu stvara činjenica da uskoro u robno-novčanoj razmjeni mijenjamo novac, našu kunu za europsku valutu euro, što ćemo u trgovinama uočiti već idućeg tjedna kada ćemo imati istaknute cijene u obje valute. Od jedne čisto tehničke radnje koju smo prošli pred nepunih 30 godina kada smo mijenjali dinare u kune, mediji su napravili bauk koji bi nam trebao umjesto nas, uz pomoć prevaranata trgovaca, pojesti ručak ili večeru. Ponovo pretjerivanje.
I kada već nitko od nadležnih ili stručnih ne nudi nikakve kvalitetne i pouzdane odgovore na ono što nas očekuje u svakidašnjem životu u naredna dva ili tri mjeseca, nema nam druge nego vratiti se svevremenskom Krleži i mudrostima koje je u vidu Petrice Kerempuha ponudio pred skoro 90 godina: „Nigdar ni tak bilo/ da ni nekak bilo,/pak ni vezda nebu/da nam nekak nebu“.
TEMA BROJA - IMA LI PAKRAC TURISTIČKU SEZONU? Od turizma se živi malo i teško
Uobičajeno mediji su u ovom dijelu godine puni teme turističke sezone. Prebrojavaju se gosti, ostvarena noćenja, rezultati uspoređuju s lanjskom ili rekordnom godinom. Ne čudi jer nam iz te grane privređivanja dolazi značajan dio godišnjeg prihoda, bilo na razini države, bilo kao izvor egzistencije brojnim obiteljima. Nažalost sve to uglavnom se odnosi na jadransko priobalje, eventualno nekoliko kontinentalnih mikrolokacija. Stoga smo se zapitali: ima li Pakrac turističku sezonu? Piše: Darko Baronica
INTERVJU - VANJA RAŽOV, VODITELJICA RAZVOJNOG ODJELA PCP
Poduzetnici bi trebali promijeniti način razmišljanja
Što se događa s natječajima za europska sredstva, kada i zašto ih nema, kada će ih biti, što je u takvoj situaciji činiti zainteresiranima za njihovo korištenje, kakve su im šanse, pitali smo Vanju Ražov, voditeljicu razvojnog odjela LRA Poduzetnički centar Pakrac.
NAŠI SUGRAĐANI - PAKRAČKE ZLATNE RUKE - DAVOR LEPKA
Poslodavac, obrtnik i prijatelj iz školskih udžbenika!
Početkom srpnja, poznati pakrački frizer i donedavni predsjednik Udruženja obrtnika Pakraca i Lipika Davor Lepka u Zagrebu je primio priznanje „Zlatne ruke“. Riječ je o najvišem priznanju Hrvatske obrtničke komore uglednim i časnim članovima Komore za izuzetna poslovna dostignuća u obrtu i zasluge u razvoju i promicanju obrtništva i malog poduzetništva, kao i drugim fizičkim i pravnim osobama, koje su svojim djelovanjem dali značajan doprinos razvoju obrtništva Hrvatske. Piše: Dinko Kliček
U ovom broju još pišemo:
RADOVI U KOLOVOZU Najviše radili asfalteri
KORONA VIRUS Oboljelih i hospitaliziranih sve više
21-GODIŠNJI OBRTNIK DINO SADILEK IZ PAKRACA Pobijedio mladost i neiskustvo
NACIONALNI DAN MIROTVORSTVA Obilježena 31. obljetnica otmice dr. Ivana Šretera
ODMARALIŠTE HCK-A “CVRČAK“ Odlična sezona nadišla očekivanja
NOVO U PAKRACU Maloprodaja Oxmed Pharme u Preradovićevoj
GRADSKA KNJIŽNICA PAKRAC O čitanju i čitalačkim ljetnim preporukama
125 GODINA DVD-a DONJA OBRIJEŽ Respektabilna tradicija koja hvali, ali i obvezuje
SPORT Počinju nogometna i kuglačka prvenstva
Sve to pročitajte u NOVOM BROJU PAKRAČKOG LISTA kojeg možete kupiti već danas na sljedećim lokacijama: MLIN I PEKARE (Hrvatskih velikana, Strossmayerova, Prekopakra), KTC, TO KRNDIJA.
- PIŠE: Darko Baronica
- 1591
U Požeško-slavonskoj županiji s današnjim danom aktivno je 292 slučaja zaraze korona virusom pri čemu je čak 13 osoba bilo hospitalizirano. Dva dana ranije aktivnih slučajeva oboljenja je bilo čak i pet više, što je najviše u kolovozu u koji smo ušli s 99 oboljelih što znači da se tijekom tog mjeseca broj oboljelih na dnevnoj razini utrostručio. Županijski epidemiolog dr. Ante Vitalija, ali i drugi stručnjaci, smatraju da je broj oboljelih i veći. Kako ovaj soj kod dijela zaraženih izaziva blage simptome, stručnjaci procjenjuju da se dio oboljelih niti ne javlja svom liječniku pa se oni niti ne registriraju, ali se takvi najčešće niti ne izoliraju što pospješuje širenje virusa.
Reakcije kod dijela oboljelih su vrlo blage, kažu stručnjaci. No kod starijih osoba s drugim oboljenjima mogu biti i snažne tako da smo u županiji 25. kolovoza imali 13 hospitaliziranih što je dvostruko više nego na početku mjeseca. Unazad zadnja tri dana u bolnici je završilo čak šestero oboljelih, između ostalog i dvoje u pakračkoj.
Dodatno zabrinjava vrlo veliki udio pozitivnih među dnevno testiranima. Na posljednjem testiranju 24. kolovoza obrađeno je 48 uzoraka, od kojih je 35 pozitivnih (73 posto) i tako se veliki postotak kreće cijeli mjesec. Razlog tome je što više nema testiranja iz administrativnih potreba nego se na testiranja šalju samo pacijenti s izraženim simptomima. Ono što je epidemiolozima dodatni problem i što pospješuje širenje bolesti, kaže dr. Vitalija, je što se više ne prate kontakti oboljelih niti se propisuje obvezna preventivna izolacija tako da tijekom kolovoza niti jedna zdrava osoba nije bila u izolaciji niti jedan dan.
S obzirom da je ljeto, koliko je sadašnja situacija zapravo loša najbolje će ilustrirati usporedba s istim lanjskim razdobljem. Lani 27. kolovoza na županiji je bilo aktivno 16 slučajeva zaraze koronavirusom, pri čemu je jedna osoba hospitalizirana. Toga dana je obrađeno 135 uzoraka, od kojih je pet bilo pozitivnih. Gotovo identična dnevna statistika odnosila se i na lanjski 20. i 13. kolovoz kada od 89 testiranih niti jedan uzorak nije bio pozitivan, a niti jedan od pet oboljelih nije bio hospitaliziran.
Počelo cijepljenje četvrtom dozom
Epidemiologe naročito zabrinjava loša slika procijepljenosti i dolazak jesni. Za dva tjedna započet će nastava, za sada bez ikakvih epidemioloških mjera. S dolaskom jeseni razna događanja, okupljanja i život uopće vraćaju se u zatvoreni prostor što je idealno stanje za masovno širenje zaraze, kaže dr. Vitalija. Pored toga procijepljenost je i dalje loša. Tijekom ljeta prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, kroz postupak cijepljenja od prve prema slijedećim dozama je u županiji prošlo tek nekih 10-ta osoba. Zanemarivo.
Ovih dana počeo je postupak cijepljenja četvrtom, ili takozvanom drugom booster dozom. Za sada nema naznaka da će se organizirati punktovi za masovno cijepljenje već se ono može obaviti u dogovoru sa svojim obiteljskim liječnikom, ili utorkom i četvrtkom od 10 do 12 sati u ambulanti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u pakračkom Domu zdravlja. Stručnjaci, među kojima i dr. Vitalija, cijepljenje četvrtom dozom preporučuju osobama starijim od 60 godina i osobama s različitim kormobitetima već i stoga što se pokazalo da imunitet koje pruža cjepivo s protokom vremena slabi više od očekivanog, ali i zbog mutacija virusa u nove sojeve.
Ukupno uzevši, pred nama je nepredvidiva epidemiološka jesen i u medijima su od strane stručnjaka sve prisutnija razmišljanja o povratku epidemiološkim mjerama, a prva bi mogla najvjerojatnija biti povratak tako omraženim maskama.
- PIŠE: Pakrački List
- 1426
Turistički obilazak pod nazivom „Budi turist u svome gradu“ nastavlja se ovoga petka 26. kolovoza s početkom u 18 sati na pakračkoj šetnici kod Turističke zajednice grada Pakraca, koja je ujedno pokretač ove inicijative.
Ovoga će puta obilazak voditi Kristian Matijević na temu narodnih predaja i legendi grada Pakraca za koju je istražio slavensku mitologiju i folklor, a kojom nastoji osvježiti sjećanje i pamćenje mnogih Pakračana i poznavalaca takvih priča te pružiti priliku zainteresiranima za nova saznanja.
Podsjećamo, u srpnju su već provedene dvije ture u sklopu ovoga projekta koje su vodili učenici Ekonomske i turističke škole Daruvar, Bram Meijer i Martina Grgić, na temu „Pakrac – poveznica između tržišta Istoka i Zapada“ te obilazak za najmlađe.