piše: Duško Kliček

„Draga, ujedinjena Europo i tvoji narodi. Dobro došla u Pakrac koji ti po svojim zemljopisnim, kulturološkim, civilizacijskim, stvaralačkim navikama, običajima i težnjama oduvijek pripada. Naša povezanost od sutra je ne samo tješnja, nego i institucionalna. Od sutra je i naša budućnost zajednička“, poručila je neposredno prije ponoći na 1. srpnja 2013. godine pakračka dogradonačelnica Anamarija Blažević, nakon čega su istu poruku pročitali na svojim materinjim jezicima predstavnici talijanske, mađarske i češke nacionalne manjine - europskih naroda koji imaju svoje udruge registrirane u Pakracu. 

Potom su u prostor na stadion kod gimnazije, u prisustvu velikog broja građana, motoristi, članovi Moto kluba „Vitezovi tame“ unijeli gradsku, hrvatsku  i zastavu EU, prenoseći ujedno poruku i želju da naša daljnja povezanost bude snažnija, brža i tehnološki jača nego što je to bila kroz 10 dugotrajnih godina pregovora.

Motoristi su zastave predali mladim članovima NK „Hajduk“ gradsku, KUD-a „Seljačka sloga“ državnu, i Odreda izviđača „Pakra“ europsku. Točno u ponoć sve tri zastave su, uz intoniranje „Ode radosti“ podignute na jarbole.

Dvije minute nakon ponoći Pakračani su uz 50 baklji i uz zvuke Straussovog valcera „Na lijepom plavom Dunavu“ završili obilježavanje ulaska u Europsku uniju.  

Pakrac, primjer dobre prakse

Možemo reći da su se Pakrac i Europa zavoljeli i prije samog čina pristupa i to u vrijeme dok je Hrvatska bila zemlja kandidat. Kako nam je rekao Davor Huška, tadašnji gradonačelnik, u gradskoj upravi su, među prvima u Hrvatskoj, prepoznali značaj i mogućnost pretpristupnih europskih fondova pa su u vrijeme kada su se pisanju i pripremi projekata i dobivanju bespovratnih sredstava učili i privikavali djelatnici ministarstava, njima pridružili i djelatnici gradske uprave Pakraca. O tom periodu, koji je počeo dvije do tri godine (2010. godine) prije pristupa Hrvatske EU, Davor Huška kaže:

„Prvi projekti financirani iz europskih sredstava na području grada Pakraca realizirani su nekoliko godina prije pristupanja Hrvatske Europskoj uniji i bili su nerijetko korišteni kao „primjeri dobre prakse“ u predstavljanju mogućnosti korištenja europskih fondova u Hrvatskoj, a prema kojima su mnoge jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj bile poprilično skeptične. Najbolji način da se i oni angažiraju bili su upravo primjeri Pakraca i malog broja gradova u Hrvatskoj koji su u to vrijeme agilno pristupili EU fondovima. Nekoliko razloga bilo je presudno u uspješnom korištenju bespovratnih europskih sredstava: na prvom mjestu ljudi, zaposlenici gradske uprave i Poduzetničkog centra, koji su bili cijelo vrijeme upućivani na različite edukacije u Hrvatskoj, ali i u europskim zemljama, zatim, uz njihovo stečeno znanje, volja i želja da se ta sredstva ulože u naš grad u sva područja koja su vapila za ulaganjima: gospodarska infrastruktura, komunalna infrastruktura, društveno-socijalni projekti. Važan razlog je bio i nužna potreba da se kroz te projekte završi i obnova našeg grada nakon Domovinskog rata, pa su primjerice ogromna sredstva EU fondova ulagana u razminiranje javnih i poljoprivrednih površina i u obnovu prometne i ostale komunalne infrastrukture stradale u ratu“.

Pakrac je spreman dočekao pretpristupne fondove EU, imao je projekte, ali ne i novaca da bi samostalno započeo obnovu i izgradnju nakon Domovinskog rata. Gradski čelnici su odlučili da će prva sredstva biti utrošena za izgradnju infrastrukture vezane uz gospodarsku zonu te za izgradnju inkubatora, čime bi bio ispunjen jedan od osnovnih ciljeva, a to je otvaranje novih radnih mjesta i zapošljavanje. 

Međutim, već 2013. godine se mogao navesti niz projekata u koja su na razno-razne načine stigli novci EU kao bespovratni ili u obliku kredita. Tim su novcima, kroz pripremu projekata, kroz projekte iz programa IPA, CARDS i PHARE educirani djelatnici gradske uprave, ali i osposobljavani mladi za tržište rada.  

I tako je Pakrac, temeljem višegodišnjih  priprema bio spreman za ulazak Hrvatske u EU, jer, kako je rekao Davor Huška u ožujku 2013. godine na svečanoj sjednici Gradskog vijeća, već sada imamo spremnih projekata za nešto više od pola milijarde kuna.

A prije toga, sredstva EU ulazila su od 2010. godine u Hrvatsku i u Pakrac bilo kroz kreditna zaduženja Hrvatske u Europskoj investicijskoj banci ili, pak, kao izravnu pomoć iz pretpristupnih fondova. Tim su sredstvima do 2014. godine modernizirane prometnice u naselju Pakrac - Jug; obnovljeni su: Stara škola, kuća „Ćirinović“ u Bolničkoj ulici, nova i stara gradska vijećnica, izgrađeni su „Hrvatski dom“, stambena zgrada na Pilani i novi dječji vrtić pod Kalvarijom; Europsko porijeklo novca čak ima i modernizacija ceste Kip – Omanovac. 

Pretpristupni fondovi - priprema za EU

S listopadom 2016. godine Grad Pakrac je sudjelovao u pripremi i provedbi projekata sufinanciranih sredstvima iz pretpristupnih fondova Europske unije ukupne vrijednosti 29.272 milijuna kuna (3,887 milijuna eura) od čega je sufinanciranje EU iznosilo 21.029 milijuna kuna (2,792 milijuna eura).

Ostali izvori financiranja pojedinih projekata, pored europskih fondova, su nacionalna sredstva putem resornih ministarstava i nadležnih tijela na razini RH.

S odobrenim projektom Poduzetničkog inkubatora druge generacije, Grad Pakrac je postao jedini grad u Hrvatskoj koji je za poslovnu infrastrukturu iskoristio sredstva iz sva tri dostupna predpristupna fonda EU: CARDS 2003 (za izgradnju prvog objekta poduzetničkog inkubatora); Phare 2005 (rekonstrukcija pristupne ceste poduzetničkoj zoni) i IPA 2007 (izgradnja drugog objekta poduzetničkog inkubatora). 

Osim toga, Pakrac je i među rijetkim gradovima u Hrvatskoj čiji su čelnici prepoznali mogućnost korištenja sredstava pretpristupnih fondova, pa su edukacijom zaposlenika i suradnjom sa službama ministarstava vrlo rano stvarali uvjete za povlačenje sredstava i iz kasnijih EU fondova.

Teško je izdvojiti sve projekte koji su financirani u najvećem iznosu iz sredstava Europske unije, te razgraničiti sve točne iznose financiranja, jer se pojedini projekti provlače kroz više godina i etapa, ili su u ukupnoj masi financiranja sredstva EU fondova veća od 50% dok u ostalom dijelu financiranja sudjeluju resorna ministarstva i proračuni lokalne samouprave.

Naši sugovornici kažu kako je lijepo i pozitivno dobiti tako velika sredstva od Europske unije, ali to ponekad pričinjava i ne male teškoće u osiguravanju vlastitog udjela, a poklon EU se jednostavno ne može odbiti, jer u takve investicije Grad Pakrac s relativno malim proračunom ne može ulaziti. Kako je rekao tadašnji gradonačelnik Davor Huška, mi imamo programe i projekte, ali nemamo novaca i zato su sredstva europskih fondova itekako značajna i vrijedna.

Međutim, svi projekti koji su kandidirani za sredstva Europske unije su pomno planirani, točno su, temeljem godišnjih i srednjoročnih planova, navedeni i za njih su sredstva u lokalnim proračunima uvijek planirana.

Gradski trg i aglomeracija

U nemogućnosti da izdvojimo sve projekte i navedemo sva sredstva koja je Grad Pakrac dobio u vrijeme članstva u Europskoj uniji, navest ćemo samo neke.

Najveći i najvrjedniji projekt je svakako aglomeracija Pakrac – Lipik, čime je zamijenjena infrastruktura, u nekim dijelovima izgrađena još prije 100 godina. Projekt je godinama razrađivan, pripreman i na kraju izveden.

Ono što se posebno vidi i što su građani posebno pozdravili je urbanističko-arhitektonsko rješenje središnjeg gradskog trga s pješačkom zonom za što su od ukupne vrijednosti projekta u iznosu od nešto manje od 8 milijuna kuna, sredstva EU iznosila 6,5 milijuna kuna ili nešto manje od milijun eura, dok je ostalo financirao Grad.

Među točno izrečenim sredstvima Europske unije tako su 2020. godine naznačena sredstva za izgradnju prometnih površina u dijelu ulice Aleje kestenova pri čemu od 980.000 kuna (130.000 eura), sredstva EU iznose 573.000 kuna, država daje 101.000, a Grad Pakrac 306.000 kuna.

Kao investitor se u nekoliko projekata pojavljuje Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i to na rekonstrukciji staze u Ulici A. Cesarca; Europski fonda za regionalni razvoj je financirao izradu tehničke dokumentacije za Medicinski centar u Pakracu; a isti Fond je značajno financirao projekt „Svijet graševine (Spahijski podrum, Muzej bećarca, brendiranje)“ ukupno vrijedan 65.2 milijuna kuna. Dio sredstava koji se odnosi samo na Spahijski podrum iznosi 28.2 milijuna kuna od čega je udio bespovratnih EU sredstava 24 milijuna. 

I dok se radovi i ulaganja u podzemnu infrastrukturu, koja je prethodila daljnjoj nadogradnji, ne vide, programi uređenja gradskih ulica, trgova i prometnica su itekako vidljivi. Među takvim projektima svakako najznačajniji su: energetska obnova objekata društvene infrastrukture i privatnih kuća i stambenih zgrada, uređenje gradskih ulica i trgova koje je Pakracu vratilo dio nekadašnjeg sjaja, te programi zbrinjavanja komunalnog otpada i vodoopskrba sjeverozapadnog dijela Grada Pakraca.

U skupini objekata koji su obuhvaćeni projektima energetske učinkovitosti, a financirani su sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj su zgrada školsko-sportske dvorane i zgrada Opće županijske bolnice i bolnice hrvatskih veterana koja je i adaptirala potkrovlje sa dizalicama topline. Vrijedna su i ulaganja u modernizaciju sustava javne - led rasvjete.    

Za svakodnevni život brojnih udruga svakako su značajni projekti socijalnog karaktera u kojima su također sredstva različitih fondova EU. Nekoliko faza projekata „Zaželi“ i program unapređenja usluga u dječjem vrtiću „Maslačak“ financirao je u 100-postotnom iznosu bespovratnih sredstava Europski socijalni fond.

„PCP Pakrac podupire poduzetnike“ – naziv je programa koji financira Europski fond za regionalni razvoj, a Europski socijalni fond financira i program „Otvori vrata svijetu rada“. 

Rezimirajući i oslikavajući uložena sredstva i vrijedne projekte koji su obogatili grad neka bude 2022. godina ilustrativna. Kako je gradonačelnica Anamarija Blažević istaknula u prigodnoj brošuri, vrijednost investicija i projekata koje su te godine izvršene, ili je izvršenje u tijeku, iznosi više od 45 milijuna eura, dok na red čekaju novi projekti vrijedni 28 milijuna eura.

U pregledu investicija i analize ulaganja u razvoj i uređenje grada posljednjih deset godina, koliko je Hrvatska članica EU, nema sumnje da su sredstva Europske unije dala u tome značajan doprinos i jasno je da bi slika samog grada i okolnih naselja bez novaca iz Europskih fondova bila potpuno drugačija, ne tako bogata, ne tako funkcionalna i ne tako lijepa, a život građana bi bio siromašniji.                   

ANAMARIJA BLAŽEVIĆ, gradonačelnica

Europa - nemjerljiv doprinos razvoju Grada

Naših 10 godina u Europskoj uniji obilježile su provedba niza projekata i nema sumnje da su sredstva iz fondova Europske unije u mnogome promijenile izgled grada i unaprijedile život svih naših građana. Brojke najbolje govore. Godine 2013., kad smo ušli u EU, gradski proračun je iznosio otprilike 17.350.000 kuna (2,3 milijuna eura), dok smo prošlu, 2022., godinu, završili sa proračunom većim od 45.500.000 kuna (5,9 milijuna eura). Znači, od ulaska u EU do prošle godine, mi smo povećali proračun Grada za 28 milijuna kuna (oko 3,7 milijuna eura). Mislim da to puno govori.

Želim napomenuti da su sredstva EU fondova počela, temeljem naših programa i projekata, pristizati tek 2017. godine, iako smo ih imali pripremljenih i više, jer smo se za nadolazeće vrijeme jako dobro pripremili.

Moram reći da kad je Davor Huška otišao 2016. godine s mjesta gradonačelnika da sam ja, kada sam ga naslijedila imala 10 građevinskih dozvola i pripremljenih projekata, koje smo sve odradili. Nije tajna da smo se na pretpristupnim projektima naučili raditi i dobro smo znali što nam treba. To vrijeme do dolaska prvih novaca iz EU je bilo dosta teško za grad, jer je projektna dokumentacija iznimno skupa, a mi smo ju morali samofinancirati. Stoga i danas tražimo programe u kojima možemo što više smanjiti naše sufinanciranje, u čemu nam pomaže i fond za sufinanciranje EU projekata pri Ministarstvu regionalnog razvoja koji može sufinancirati 50% našeg vlastitog udjela.

Mladi gledaju globalno

Iseljavanje, kao posljedica ulaska u Europsku uniju dijela radno sposobnih ljudi je i hrvatski, ali i naš problem. Ljudi odlaze zbog lakšeg prelaska granice, zapošljavanja u stranim državama i većih plaća. No, hvala Bogu, mi nismo to u nekim velikim brojevima osjetili, ali moram isto tako reći da nam je, prema podacima iz policije, dosta ljudi i doselilo, čak i više nego što ih je odselilo.

Bilo bi mi draže da naši sugrađani nisu odselili i da smo povećali broj stanovnika, ali na to moramo biti spremni, jer mislim da su danas mladi ljudi drugačiji nego što smo mi naviknuli i odrastali. Oni nisu lokalni nego su globalni, oni gledaju globalno.

DAVOR HUŠKA, gradonačelnik do 2016. godine

Možemo očekivati još veća sredstva

Značajan razlog za ozbiljan pristup sredstvima europskih fondova bio je poprilično skroman izvorni proračun grada Pakraca, kojim se nije moglo ići u ozbiljnije investicije, a pomoć državnog proračuna nije bila baš izdašna i dostatna. Sve to rezultiralo je milijunima eura koji su kao bespovratna sredstva došla u naš grad: u području gospodarstva izgrađena su dva poduzetnička inkubatora, dovršena cestovna i komunalna infrastruktura u gospodarskoj zoni, izgrađena pristupna cesta zoni koja je ujedno poslužila i kao obilaznica grada za kamionski prijevoz, u području društvenih aktivnosti građeni su i opremani dječji vrtići, dogradili smo osnovnu školu u Pakracu koja je postala prva osnovna škola u našoj županiji u kojoj je bio omogućen jednosmjenski rad; kroz projekt „Fizioterapeut – maser“ opremani su kabineti srednje škole i Zdravstvenog veleučilišta u Pakracu, neophodnim fizioterapeutskim pomagalima za izvođenje nastave; kandidiran je i proveden u partnerstvu s gradom Lipikom „Stazama lipicanca i kune“ te su iz njega na području našeg grada izgrađene i uređene biciklističke staze, izletišta Omanovac i Pakurnovac i cijeli niz drugih projekata.

Gradska uprava uspješno nastavlja s korištenjem EU fondova pa je tako nakon tih početnih projekata uspješno realiziran i projekt stoljeća, aglomeracija Pakraca i prigradskih naselja, ali što građani ne percipiraju baš previše jer se „ne vidi“ i njegova realizacija, kako su govorili, samo „stvara probleme u prometu i kretanju gradom“, ali je definitivno najznačajniji projekt sufinanciran sredstvima EU fondova.

Iz sadašnje perspektive mogu samo potvrditi da i našem gradu i ostalima stoje na raspolaganju još veća sredstva EU fondova i poželjeti da se nastave koristiti istim onim entuzijazmom i energijom kako je to bilo prije desetak godina.