- PIŠE: Pakrački List
- 1192
U organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Pakrac i Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu jučer je u prostoru Vatrogasnog doma u Lipiku održana prva ovogodišnja akcija darivanja krvi na kojoj je prikupljeno 117 doza.
Akciji je pristupilo 121 darivatelj, a među njima je i 6 novih. U Gradskom društvu Crvenog križa Pakrac zadovoljni su s odazivom, a sljedeće akcije dobrovoljnog darivanja krvi bi se trebale održati 29. svibnja, 28. kolovoza i 27. studenog. Tijekom četiri prošlogodišnje akcije dobrovoljnog darivanja krvi na području Lipika i Pakraca djelatnici Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu iz Zagreba uspješno su prikupili 454 doze.
- PIŠE: Silvia Feltrin
- 2444
Petnaestero učenika osnovnih škola iz Zagreba, Karlovca, Siska, Valpova, Kutine, Novske, Daruvara i Pakraca, nastupilo je na 4. Dječjem festivalu domoljubne pjesme „Croatio iz duše te ljubim“ održanom sinoć u Hrvatskom domu dr. Franjo Tuđman u Pakracu, koji je organiziran u sklopu obilježavanja 32. obljetnice početka Domovinskog rata u Hrvatskoj. Festival je bio natjecateljskog karaktera, a prvu nagradu osvojila je učenica Marta Deur iz Zagreba, članica dječjeg zbora Kikići, solistički program Slavuji, s autorskom pjesmom Maje Rogić „Procvjetala ružica“.
Nakon himne koju je otpjevala prošlogodišnja pobjednica Tena Badrov, voditelj programa Mario Barać u uvodnom izlaganju iznio je nekoliko povijesnih činjenica o početku Domovinskog rata u Pakracu s napomenom „kako ih nikad ne bi zaboravili i kako ne bi dozvolili da se tako nešto ikada više dogodi“. Osim saborske zastupnice i gradonačelnice Anamarije Blažević, jučerašnjem događanju prisustvovali su i Ferdinand Troha, dožupan Požeško-slavonske županije, Davor Huška, ravnatelj Uprave za financije i informacijsko-telekomunikacijske sustave u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU te Miroslav Ivančić, predsjednik Udruge hrvatske policije branitelja Pakraca i Lipika.
Stručni žiri u sastavu: Tea Silađi, učiteljica teoretskih predmeta i zbora te korepetitorica u Osnovnoj glazbenoj školi Pakrac, Nika Pastuović i Ivana Brkašić, pjevačice, Aleksandar Gašparović, nastavnik tabure u Glazbenoj školi Franjo Kuhač u Osijeku i Marija Martinelli, predstavnica Grada Pakraca, dodijelio je drugo mjesto Fabijanu Kovačeviću iz Novske, dok je treće mjesto pripalo duetu kojeg su činile Sofia Makar i Ena Maslać iz Zagreba. Pobjednica festivala nagrađena je poklon bonom u vrijednosti 200 eura, za drugo mjesto on je iznosio 150 eura, dok su trećenagrađene osvojile bon od 100 eura.
U ime organizatora posjetitelje je pozdravila Alfreda Petani Grafina, ravnateljica Osnovne glazbene škole Pakrac, izrazivši zadovoljstvo što je ovaj festival svake godine sve obimniji i time pridonosi njegovanju hrvatske domoljubne pjesme.
Gradonačelnica Blažević istaknula je kako obilježavanje obljetnice početka Domovinskog rata nije slavlje rata, već slavlje mira i pobjede. Također, u svom se obraćanju dotaknula rata u Ukrajini izjavivši da gaji veliko suosjećanje s ukrajinskim narodom koji proživljava one dane koje smo i mi prije 32. godine proživljavali. Svim natjecateljima poželjela je puno sreće uz želju da ponovo dođu i dogodine.
Osim nagrađenih, u natjecateljskom djelu programa još su nastupili Leona Milić iz Daruvara, Sara Lipošćak, Korina Eror, Sara Mihelić i Marijeta Klasan iz Karlovca, Buga Kurtović iz Valpova, Iva Roško iz Kutine, Tara Lozić i Karla Strinić iz Zagreba, te Korina Frajfogel i Benjamin Božić iz Pakraca. Prije proglašenja pobjednika posjetiteljima su se svojim izvedbama predstavili i gosti: zbor Osnovne škole braće Radića u suradnji s Udrugom djece branitelja Lipika i Pakraca, Ivana Brkašić uz pratnju Josipa Kneževića, stalna gošća festivala Nika Pastuović, te Tamburaški orkestar Pakrac uz solista Gorana Plavčeka.
Ovaj festival organizirali su Udruga hrvatske policije branitelja Pakraca i Lipika, Osnovna glazbena škola Pakrac, Tamburaški orkestar Pakrac i Grad Pakrac, a program obilježavanja 32. godišnjice početka Domovinskog rata nastavlja se u utorak, 28. veljače, paljenjem baklji ispred pakračke župne crkve, te dan kasnije „Mimohodom pobjednika“ i prigodnim programom.
- PIŠE: Pakrački List
- 2748
Danas poslijepodne u prodaji će biti novi 609. broj „Pakračkog lista“ u kojem pišemo:
Sarma
Naši stariji sugrađani se sjećaju izgleda središnjih gradskih ulica i trgova iz 80-tih godina prošlog stoljeća. Izlog do izloga, trgovina do trgovine, gotovo sve s natpisom „Budućnost“ kako je glasilo ime tada našeg velikog trgovačkog poduzeća koje je imalo u svom sastavu na desetke gradskih i seoskih trgovina mješovitom robom, ali i specijaliziranih. Bilo je i drugih prodavaonica, primjerice šest specijaliziranih obuće, potom tekstila (Varteks, NIK, Jukon), namještaja, bijele tehnike….. U kombinaciji s vrlo dobro opskrbljenom prodavaonicom građevinskog materijala (poznata „rupa“) i Papukovim servisom i trgovinom automobila Zastava (jedinom u regiji) Pakrac je bio regionalni trgovački centar. Dobro se toga prisjetiti u dane kada pripremamo obilježavanje Dana Grada, ali i zbog jedne druge činjenice. Prema nama neslužbenim saznanjima sisački trgovački lanac „Mlin i pekare“ ovih dana je preuzeo prodavaonicu mješovite robe „Krndija“ smještene na početku istoimene ulice. Pakrac time u svom naselju više nema niti jednu prodavaonicu mješovite robe u vlasništvu neke domaće tvrtke ili obrta. Sve su ih preuzeli trgovački lanci sa sjedištima u nekim većim hrvatskim gradovima ili čak europskog koncerna.
Da ne idemo samo u već daleku povijest 80-tih godina prošlog stoljeća, podsjetimo se malo stanja od prije 20-tak godina, odnosno iz 2004. godinu i dolaska prvog trgovačkog lanca, KTC-a u Pakrac. Pakračani su do tada kupovali kruh, mlijeko i druge dnevne namirnice kod domaćih trgovaca: dvije ili tri prodavaonice „Krndije“, isto toliko Holda, u DUD-u („kod Ribe“), BiPi, „Ploštinčanki“, kao i u prodavaonicama dugovima načete Budućnosti koja je imala još uvijek, kao i dvije godina poslije, pet ili šest svojih trgovina mješovitom robom od kojih je najpoznatija bila „voćarna“.
Iza KTC-a je stigao Minaco (kasnije Billa, pa sada Spar) potom je PPK Bjelovar u stečaju preuzeo prodavaonice Budućnosti, stigao je Konzum, a na kraju je preostale naše male kvartovske dućane u vlasništvu Pakračana preuzela sisačka tvrtka „Mlin i pekare“. Ovih dana, taj proces završava. Pakrac i Pakračani više nemaju kvartovskih trgovina u svom vlasništvu. Kao što nemamo niti svoju stanicu za tehnički pregled vozila, svoje industrijske pogone ili ozbiljne građevinske tvrtke. Ostali su nam tek ugostiteljski objekti i poneka uslužna obrtnička radnja. Sve ostalo što ima veze s tržištem i novcem našlo se pod udarom globalizacije. Rječnikom jelovnika, svi jedemo sarmu, samo veliki meso, a mali kupus. Nažalost po male, taj trend je unazad dvadesetak godina sve izraženiji. I ne vidim kakve bi to demografske i gospodarske mjere, kakva politika, mogla zaustaviti, a kamo li okrenuti.
TEMA BROJA: PAKRAČKA DJECA U UDRUGAMA Sve prisutniji, značajniji i draži sadržaji
Što Pakrac u vannastavnim aktivnosti u dvadesetim godinama 21. stoljeća nudi djeci školskog uzrasta (7 do 15 godina starosti), koliko se na tom području promijenilo stanje unazad 20 ili 30 godina? Da bismo odgovorili na ovako kompleksno pitanje bilo je potrebno obaviti inventuru po različitim udrugama koje se bave kulturom, sportom i sličnim aktivnostima. Uglavnom jako puno posla pri čemu odgovori mogu biti višeznačni, a na neka pitanja ih niti nema ili su tek djelomična poput je li to više ili manje nego u drugim sličnim sredinama, tko to plaća i koliko to košta…?
INTERVJU: ANAMARIJA BLAŽEVIĆ, GRADONAČELNICA PAKRACA Godinu obilježila ulaganja u prometnu infrastrukturu
Idući mjesec obilježavamo Josipovo, Dan Grada Pakraca. Već tradicionalno u našim lokalnim medijima, uoči tih dana objavljujemo razgovor s gradonačelnicom Anamarijom Blažević u kojem tražimo njenu ocjenu gradskih aktivnosti u prošloj godini i razgovaramo o temama bitnim za život u gradu kao što su gradilišta, rad gradskih ustanova i tvrtki, proračunu, kadrovima, udrugama… Razgovarao Darko Baronica
LJUDI I ŽIVOT: DUBRAVKA I OSKAR ARLAND Samo da „Sloga“ napokon dobije svoj dom
U pakračkom prigradskom naselju Prekopakra ili Preko Pakra kako se kroz jedno razdoblje svoje duge povijesti zvala, većina, ali stvarno većina, obitelji bili su ili jesu, prema svom interesu pa i dijelom nacionalnoj opredijeljenosti, članovi ili „Češke besede“, ili „Seljačke sloge“, ili „Hrvatske žene“, ili svi izmiješani zajedno u Dobrovoljnom vatrogasnom društvu, Nogometnom klubu „Slavonija“ ili pak u Društvu Mađara, ili Društvu Talijana. Tako brojna društva i udruge ima malo koje mjesto pa nije ništa neobično da je i obitelj Dubravke i Oskara Arland, talijanskog porijekla, našla svoje mjesto u „Seljačkoj slozi“, Kulturno-umjetničkom društvu starom već 94 godine. Piše Duško Kliček
U novom broju još pročitajte:
NA PRIJEDLOG SUGRAĐANA Grad Pakrac u realizaciji malih komunalnih akcija
INVESTICIJE U KOMUNALCU Zanovljena i modernizirana oprema vrednija od 2 milijuna kuna
ENERGETSKA OBNOVA STAMBENIH ZGRADA U ovom ciklusu prošle dvije zgrade
PREHRANA SREDNJOŠKOLACA Do užine iz kantine i aparata
OSNOVNA ŠKOLA U PROJEKTU DJEČJEG PODUZETNIŠTVA O važnim temama kroz poduzetničku igru
NOĆ MUZEJA 2023. Još jedna uspješna noć kulture, lokalne baštine i zabave
PISALI SMO PRIJE 30, 20, 10 GODINA Prošli put od razminiranja do biciklističkih staza
IZBOR NAJBOLJIH POJEDINACA PAKRAČKOG SPORTA U 2022. GODINI Prispjelo 16 kandidatura u tri konkurencije
ZAVRŠEN KUNA KUP Veselje za 500 malih nogometaša i brojne roditelje
Sve to pročitajte u NOVOM BROJU PAKRAČKOG LISTA kojeg možete kupiti već danas na sljedećim lokacijama: MLIN I PEKARE (Hrvatskih velikana, Strossmayerova, Prekopakra, Krndija), KTC.
- PIŠE: Pakrački List
- 1375
Iz Županijske uprave za ceste Požeško-slavonske županije obavještavaju građane da će od 27. veljače do 20. ožujka biti za promet zatvoren dio ulice Josipa Jurja Strossmayera, na dionici od križanja s ulicom braće Radić i 30. svibnja do križanja s ulicom Ljudevita Gaja.
Obilazak je omogućen preko ulice Ljudevita Gaja te Trga bana J. Jelačića i ulice braće Radić.
- PIŠE: Silvia Feltrin
- 1600
Prelistali smo stara izdanja Pakračkog lista iz mjeseca veljače kojima smo se vratili trideset, dvadeset i deset godina unatrag, u prošlost našeg grada. Kakvi problemi su mučili gradsku vlast, a kakvi građane, navest ćemo u nekoliko crtica.
U listu od 4. veljače 1993. pronalazimo informaciju o valu poskupljenja komunalnih usluga. Tako je cijena jednog prostornog metra plina za domaćinstva iznosila 109 HRD, voda je koštala 195 HRD, kanalizacija se naplaćivala 16 HRD na potrošeni prostorni metar vode, dok je odvoz smeća iznosio 55,5 HRD po četvornom metru. Cijene grijanja u zgradama iznosile su oko 330 HRD po četvornom metru stana.
Pripremali su se izbori za tadašnja Općinska vijeća, Županijsku skupštinu i Županijski dom Sabora pa nije manjkalo predizbornih skupova i već svima poznatih obećanja, pogotovo o obnovi ratom teško stradalog grada. Općina Pakrac imala je tada oko 7200 birača, koji su mogli glasati na 15 glasačkih mjesta, a zanimljivo je da su građani dobivali pismeni poziv za glasanje na kojima je bio naznačen samo broj izborne jedinice kojima pripadaju, ne i glasačko mjesto, s tim da su pozivi dolazili na adrese sa starim, „prijeratnim“, nazivima ulica koje se više nisu koristile ni službeno, a ni u praksi. O rezultatima ne moramo, jer je svima poznato kome je pripala vlast na svakim lokalnim izborima u Pakracu od rata do danas, no napomenut ćemo da je odaziv na izbore tada iznosio čak 67,1 posto.
Komunalnom pogonu prethodila radna grupa
Nekoliko mjeseci ranije osnovana je Radna grupa za obnovu Pakraca, na inicijativu Ministarstva obnove, koja je imala zadatak raščišćavati ulice od smeća i građevinske šute, uređivati putove, sanirati oštećenja na obiteljskim kućama, ali i na gospodarskim zgradama. Grupu su činili najvećim djelom bivši radnici „Konstruktora“, „Papuka“ i „Jedinstva“, njih oko dvjesto, pri čemu je mnogima taj rad predstavljao i jedini izvor financiranja obitelji. Iako je takva grupa bila prijeko potrebna, najveća zapreka kvalitetnom obavljanju posla bio je nedostatak materijala i osnovnog alata kao što su brusilice, bušilice i motorne pile.
Deset godina nakon, u veljači 2003. nailazimo na tekst o razminiranju u centru grada, točnije razminirana je unutrašnjost i okoliš Vladikinog dvora, parcela iznad crkve UBDM te manja parcela uz Pakru. Također, izvršeni su izvidi na 46 stambenih objekata kojima je slijedila obnova, s ciljem da se utvrdi zahtijevaju li oni razminiranje ili ne, pogotovo ako je okoliš već bio očišćen i nije bilo saznanja da je područje zagađeno minama. Najavljeno je i razminiranje na pet lokacija na Psunju, za koje se točno znao raspored mina, nakon čega bi se pakračkoj šumariji omogućio pristup na čak 750.000 četvornih metara šume.
Od radova na gradskim objektima, najavljivali su se završeci radova na Kuriji Janković u koju je planirano preseliti Osnovnu glazbenu školu, koja je dotad radila u zgradi „Ćirinović“, kao i izgradnja nove gradske tržnice u Ulici Matice hrvatske. S obzirom da su u gradskom vlasništvu bili brojni objekti (Kurija Janković, kineski paviljon, spahijski podrum, sportska dvorana, tržnica, zgrada gradske uprave, poslovni prostor gdje je smješten Centar za socijalnu skrb, zgrada „Ćirinović“, zgrada gdje se nalazi UHVIDR-a, zgrada sajmišta na Matkovcu, starogradska vijećnica, atomsko sklonište i poslovni prostor iznad banke), postavilo se pitanje financiranja troškova režija te tekućeg i investicijskog održavanja. Grad je bio uvjeren kako je korist od tih objekata mnogo veća od troškova, a intencija je bila da se većina objekata samofinancira ili da krajnji korisnici snose troškove održavanja.
Popularni pakrački „prolaz kod banke“ još je prije dvadeset godina vapio za uređenjem, krečenjem, ostakljivanjem…, kako prilikom kiša, snijega i niskih temperatura ne bi bio opasan za brojne prolaznike. Iako je ta zgrada jedna od prvih obnovljenih, i sa novom fasadom jedna od najljepših zgrada u gradu u to vrijeme, nesređeni vlasnički odnosi su razlog da se na održavanju prolaza ništa nije uradilo, ni deset godina nakon rata, a svjedočimo, ni nakon trideset.
Prvi EU projekti
Prije deset godina, Pakrački list je pisao o projektu „Stazama lipicanaca i kune“, jednom od prvih EU projekata na našem području, kojemu je cilj bio osnažiti turizam na pakračkom i lipičkom području kroz obnovu turističke infrastrukture. Kroz ovaj projekt, vrijednosti oko 3,9 milijuna kuna, tako je uređeno pakračko izletište Omanovac koje je „osvježilo“ fasadu na Planinarskom domu, a postavljeno je i tematsko dječje igrališta „Kuna grad” kao i urbana oprema. Jezero Pakurnovac također je dobilo edukativno dječje igralište na temu moto-crossa, sjenice i igralište za odbojku, dok je oko gradova Lipika i Pakraca uređena biciklistička kružna staza. Gradovi su se ujedno obvezali sedam godina od dovršetka projekta svu uređenu i izgrađenu infrastrukturu održavati u funkciji o svom trošku, a zadatke održavanje prohodnosti staza, košnju i čišćenje smeća namijenili su svojim komunalnim pogonima.
Bavili smo se i prosvjetnom problematikom i uvijek aktualnim temama o nasilju u hrvatskim školama, pri čemu su svoje mišljenje iznijeli prosvjetni radnici i ravnatelji. Iako nisu poricali da uvijek ima pojedinačnih problema i incidenata te da autoriteti više nemaju onu snagu kao nekad, u usporedbi sa drugim sredinama, ti problemi su bili rješivi unutar škola. Temeljem svakodnevnog iskustva u radu s djecom, ali još više uspoređujući s djecom iz drugih sredina, zaključak je svih sugovornika bio da su naši učenici – sjajna djeca!
- PIŠE: Silvia Feltrin
- 2258
Koje se mjere Aktivne politike zapošljavanja mogu koristiti u 2023. godini te koje su novosti i promjene u odnosu na prijašnje godine, prezentirali su danas zainteresiranim pakračkim poduzetnicima i obrtnicima u kongresnoj dvorani Poduzetničkog centra Pakrac predstavnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, područnog ureda Požega.
„Svjesni smo da mjere Aktivne politike zapošljavanja ne mogu riješiti vaš problem koji postoji zadnjih nekoliko godina na tržištu rada, a to je nedostatak radne snage. Trudimo se da se te potrebe zadovolje prvenstveno domaćom radnom snagom, ali i uvozom, odnosno kroz razne mjere osposobljavanja, obrazovanja i usavršavanja nastojimo osobe educirati za ona znanja i vještine koje nisu stekli kroz redovno obrazovanje“, rekla je u uvodnom izlaganju Mirjana Duvnjak, naglašavajući da se mjere provode već 21 godinu, uz nastojanje da stalno uvode neke promjene i poboljšanja.
Mario Kracl iz Odsjeka za rad s poslodavcima ukratko je prezentirao dio potpora, te podsjetio da se HZZ digitalizirao na način da se predaje zahtjeva i objave natječaja obavljaju online, ali i sve druge informacije mogu se dobiti na jednoj od tri internetske stranice Zavoda. Ona koja se danas najviše spominjala i odnosi se na mjere Aktivne politike zapošljavanja i potpore za zapošljavanje, glasi https://mjere.hr/ . Kracl je istaknuo nove potpore za zelene i digitalne djelatnosti kao i iznose tih potpora koje poduzetnicima sufinancira HZZ, u rasponu od 40 do 70 posto ukupnog troška, ovisno o vrsti potpore i ciljanim skupinama. Naglasio je da poslodavci nisu dužni sami proučavati mjere i potpore, već ukoliko smatraju da imaju pravo na njih ili imaju kakvih pitanja, da se obrate njihovom područnom uredu.
Ana Kesić iz istog Odsjeka govorila je obrazovanju nezaposlenih osoba i ostalih tražitelja zaposlenja, o osposobljavanju na radnom mjestu i u ustanovama za obrazovanje odraslih, kao i o obrazovanju putem vaučera HZZ-a. Potpore za usavršavanje pojasnila je Silvija Vlahov Petrović iz Odjela mjera Aktivne politike zapošljavanja, pri tome naglasivši da se radi o mjeri koja je namijenjena zaposlenim osobama, a cilj je poticanje daljnjeg obrazovanja zaposlenika u svrhu povećanja produktivnosti novog radnog mjesta ili prilagodbe promjenama na tržištu. U ovom slučaju iznos potpore koje sufinancira HZZ iznosi 75 posto ukupno prihvatljivih troškova.
