- 1091
Druga po redu kreativna radionica u sklopu COOLturnog ljeta, u organizaciji Muzeja grada Pakraca i Gradske knjižnice Pakrac, održana je danas u prijepodnevnim satima u ugodnoj hladovini muzejskog dvorišta i veselom raspoloženju. „Koga stvorim bude živ“ naziv je radionice koju su vodili Margareta Vidmar i Dražen Pavalić, poznati i pod imenom Esox Lucius Ido, a čiji je dolazak ostvaren kroz suradnju s Močvarnim laboratorijem iz Zagreba.
Margareta i Dražen opisuju se kao umjetnički dvojac autsajderske scene koji kroz svoj rad istražuju uporišta identiteta i ulogu umjetnosti kao iscjeliteljske, ludičke i socijalne, a o njihovom zanimljivom radu i životu snimljen je i dokumentarac "Putnici" u režiji Tine Šimurine (Grand Prix DORF, Vinkovci; Nagrada publike Dok'n'ritam festival, Beograd).
Polaznici radionice uvedeni su ulogu umjetnika te vođeni kroz stvaralački proces prilikom koje su upoznati s autorskom reciklažnom likovnom tehnikom oblikovanja starim papirom i selotejpom. Od dekonstrukcije, odnosno kidanje starog papira, do konstrukcije ili oblikovanja pokretne skulpture, Margareta i Dražen su na jednostavan i zabavan način predstavili svoju ideju. Kraj radionice obilježen je predstavljanjem izrađenih skulptura kojima su polaznici osmislili identitet i priču te je prezentiran socijalno umjetnički projekt "Putnici" koji koristi koncept pokretnih skulptura.
U dvorištu Muzeja održati će se još dvije kreativne radionice, 12. i 20. srpnja, a voditi će ih Jelena Ivanović i Katica Egredžija.
- 1504
Arheološka istraživanja ostataka Starog grada Pakraca, otkrivenih u samom središtu grada pored zgrade „općine“, nastavljena su sredinom lipnja i to šestu godinu za redom. Nositelj istraživanja će kao i prošlo ljeto biti Muzej grada Pakraca, za razliku od početnih godina kada je to bio Institut za arheologiju iz Zagreba.
Prethodnih su godina naši arheolozi zajedno sa mnogim suradnicima istraživali zapadnu polovicu Starog grada gdje je pronađena gotička kapela iz 13. stoljeća. Daljnji su napori usmjereni na razotkrivanje unutrašnjosti navedene kapele te analiziranje kulturnih slojeva. Prilikom uklanjanja tih slojeva, pronađeni su stupovi, kamena plastika te mnoštvo keramike i drugi arheološki predmeti. Osim navedenog, do sada je otkriveno preko 30 grobova sa pripadajućim lijesovima od čega su od posebnog značaja dva drvena lijesa koja su zbog svoje očuvanosti raritet.
„Unutar utvrde se živjelo unazad 100 do 150 godina“
Voditelj istraživanja, naš arheolog Krešimir Vacek, navodi da je ove godine plan proširiti istraživanje otvaranjem sonde na sjeverni dio gdje su pronađeni ostaci građevine koji upućuju na mogućnost da se radi o rezidencijalnoj nastambi ili palači. „Otkrili smo unutrašnjost crkve, odnosno otvoren je brod crkve gdje se vide faze gradnje i pregradnje, faze života za vrijeme dok je crkva bila u funkciji te nakon što je napuštena sredinom Novog vijeka. Ove smo godine istraživanja započeli s gornjim slojem čijom smo analizom utvrdili da se živjelo unutar utvrde unazad 100 do 150 godina, koja je u to vrijeme prema nekim povijesnim izvorima bila razrušena te nastanjena siromašnim stanovništvom.“ Uz voditelja, na arheološkom iskopavanju zasad radi još desetero suradnika koji su brojnom većinom učenici, a kasnije se očekuje pojačanje sa studentima.
Ministarstvo kulture je ove godine Muzeju grada Pakraca dodijelilo čak 200.000 kuna čime bi se financirala istraživanja, konzervacija i restauracija, a u svrhu zaštite nepokretnih kulturnih dobara za 2022. godinu. Uz Ministarstvo kulture, Grad Pakrac također financira arheološka istraživanja sa 50.000 kuna.
Arheološka istraživanja važna za kulturu, znanost i turizam
Važnost ovog istraživanja je višestruk, kako saznajemo od ravnateljice muzeja Jelene Hihlik. Osim kulturnog i povijesnog značaja, kojeg ostvarujemo kroz proširivanje i preciziranje načina života i događanja kroz povijest na ovome području, ovim se istraživanjem otvara mogućnost i za razvoj turističke ponude grada Pakraca. Prema Hihlik „puno je informacija o Starom gradu koje je još potrebno otkriti, a koje imaju neizmjernu znanstvenu i stručnu važnost.“ Također navodi da je ideja istražiti cijelu unutrašnjost utvrde kako bi se formirala i na kraju prezentirala kao arheološki park, a koji je jesenas prezentiran povodom Dana europske baštine.
- PIŠE: Iva Širac
- 1210
Gradska knjižnica Pakrac i Muzej grada Pakraca u sklopu programa COOLturnog ljeta, pod pokroviteljstvom Grada Pakraca i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske organizatori su ljetnog pub kviza koji će biti održan 8. srpnja s početkom u 20 sati u muzejskom dvorištu kurije Janković.
Maksimalan broj članova koji mogu činiti ekipu je 6, a prijaviti se može putem e-maila na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. te slanjem poruke na društvenim mrežama knjižnice i muzeja.
Kviz će sadržavati pitanja općeg znanja, a za one najbolje organizatori su se pobrinuli i za nagrade.
- PIŠE: Iva Širac
- 1801
Kapela sv. Vida, jedna od četiri kapelice na pakračkom području u vlasništvu katoličke crkve, jedina je čiji su ostaci prije otprilike dva mjeseca u potpunosti uklonjeni. Ova zavjetna kapela sagrađena na južnim padinama Kalvarije na mjestu gdje završava šuma, a počinju pakrački vinogradi, mnogim Pakračanima prirasla je srcu, ne samo zbog vjerskih razloga, već je bila i poseban detalj i predstavljala mjesto svojevrsnog mirnog odmorišta planinara i šetača koji su do nje mogli doći kroz šumu Kalvarija.
Iako kapelica nema nacionalnu kulturnu vrijednost nezaobilazan je dio graditeljskog i povijesnog nasljeđa grada Pakraca te je zaštićeno dobro od lokalnog značenja i kao takva upisana u Registar Ministarstva kulture i medija na listu dobara od lokalnog značenja što je bila i inicijativa Povijesnog društva Pakrac - Lipik pokrenuta 2019. godine.
Kako nam je rekla Danela Vujanić, konzervatorica u pakračkom uredu Konzervatorskog odjela u Požegi, kapelica je u Domovinskom ratu teško oštećena i tada nije imala nikakav valorizirani značaj niti upis kao kulturno dobro. Niz godina nakon rata nije se na njoj ništa popravljalo niti saniralo te je zbog utjecaja atmosferilija i očiglednog propadanja predstavljala opasnost za prolaznike, a Ministarstvo kulture nema pravnu osnovu da bi ulagalo u konzervaciju ili sanaciju ove kapelice budući da ona nema nacionalnu vrijednost.
Završena izrada projekta obnove
No, namjere za njenu obnovu postoje kao i velika želja da se ona vrati u izvornom obliku, potvrdio nam je pakrački župnik Jozo Zorić. Katolička crkva kao vlasnik još u svibnju u potpunosti je uklonila ostatke kapelice kako bi na istom mjestu sagradila novu kapelicu. Sačuvana su jedino ulazna metalna vrata kapele koja su deponirana u župnom stanu koja će trebati restauraciju.
Župnik Zorić istaknuo je kako je upravo ovih dana završena izrada projektne dokumentacije prema kojoj bi se kapelica sv. Vida potpuno rekonstruirala. U tijeku je ishođenje građevinske dozvole, nakon čega je nakana župe prijaviti se na natječaje kako bi namaknuli sredstva za obnovu, a vjeruje kako će se još naći financijskih izvora za buduću gradnju.
Najistaknutiji donator izgradnje grof Julije Janković
Prema povijesnom opisu koji nam je ustupila konzervatorica Vujanić i prema kojem je i sama kapelica dobila status zaštićenog dobra od lokalnog značenja, navodi se da je posvećena 1869. godine kao zavjetna kapela čiji su donatori bili brojni građani Pakraca. Među njima najistaknutiji je grof Julije Janković, a podignuta je u vrijeme pakračkog župnika Nikole Švajcara.
„Ova jednobrodna simetrično koncipirana kapela sa polukružnom apsidom sagrađena je od klesanog kamena i opeke starog formata koja se nalazi u gornjim zonama kapele. Temelji su izrađeni od kamena. Manji zvonik nalazi se na ulaznom pročelju. Strop lađe bio je drveni grednik, a ulazni prostor imao je križne svodove. Krovna konstrukcija bila je drvena sa pokrovom od utorenog crijepa. Ožbukana je glatkom žbukom, a jedini ukrasi su plitke lezene. Kapela je duga je oko 9, a široka oko 7 metara. Zajedno sa zvonikom bila je visoka oko 12 metara. Nadvoji svih otvora su polukružni. Zvonik je imao krov u obliku četverostrane piramide pokriven pokrovom od lima. Ulazna vrata u kapelu su dvokrilna metalna, sa ukrasnom rešetkom u gornjoj zoni.
Svetog Vida kao zaštitnika, između ostalih slave i vinogradari te se njegova zaštita moli za vrijeme grmljavine, nevremena, požara i neplodnosti. Spomendan ovog sveca je 15. lipnja. Prema evidenciji iz 1987. godine oltar unutar kapele je bio zidani, a retabl drveni i na njemu se nalazila slika na platnu, sv. Vida“.
Zajedno s kapelom sv. Roka na sjeveroistočnom dijelu pakračkih vinograda čini dvije male, ali prepoznatljive duhovne cjeline u povijesnom krajobrazu Pakraca, čiju će buduću izgradnju zasigurno pozdraviti većina sugrađana, bez obzira na vjersku opredijeljenost.
FOTOGRAFIJE: Muzej grada Pakraca
- 1288
Treći tjedan COOLturnog ljeta u Pakracu započeo je danas u prijepodnevnim satima u Osnovnoj glazbenoj školi gdje je održana glazbena radionica „Glazbeni kamishibai“, namijenjena predškolcima te učenicima nižih razreda osnovne škole. Radionicu je vodila učiteljica flaute Dunja Stojić.
Kamishibai je, kako saznajemo, japanski oblik pripovijedanja pomoću slika odnosno oblik uličnog kazališta, a kojega su ovom prigodom na radionici interpretirali kroz upotrebu glazbala. Nakon što su okupljena djeca izradila slike na zadanu temu u svrhu kreiranja priče, podijeljeni su im razni instrumenti koji uključuju triangl, udaraljke, boce i zvečke. Glazbalima su, uz prethodna uputstva, pratili sadržaj priče te na koncu odsvirali svoju prvu kamishiabi izvedbu.
Ova domišljata glazbena radionica prva je od ukupno tri koje će se održati ovoga tjedna u Osnovnoj glazbenoj školi. Druge dvije glazbene aktivnosti najavljene su za srijedu i petak, 6. i 8. srpnja, s početkom u 11 sati koje će voditi učitelji Tea Sileđi i Tin Bariša.
Za one s nešto drugačijim afinitetima, program COOLturnog ljeta nudi aktivnosti različitih tematika, a sva se zbivanja mogu pratiti na službenim FB i IG stranicama muzeja i knjižnice grada Pakraca.
- PIŠE: Iva Širac
- 1196
Članovi KUD-a „Seljačka sloga“ iz Prekopakre jučer su sudjelovali na 56. Đakovačkim vezovima, jednoj od najvećih manifestacija i smotri tradicijskog folklora u Hrvatskoj, na kojoj su predstavljali našu županiju.
Tako su naši prekopakranski folkloraši u dopodnevnim satima, uz još četrdesetak folklornih skupina s oko dvije tisuće sudionika iz RH i inozemstva, sudjelovali u svečanom mimohodu "Vezova" koji je prošao središtem grada. Zbog svoje prepoznatljive izvorno očuvane bijele nošnje, Prekopakrani su diljem Slavonije, ali i šire, poznatiji kao „bijeli Šokci“, a svoje nošnje, pjesme i ples, imali su prilike pokazati i nastupom u večernjim satima koji je već tradicionalno održan u Strossmayerovom parku pred mnogobrojnom publikom.
Dubravka Arland, predsjednica KUD-a „Seljačka sloga“, istaknula je zadovoljstvo i čast što su Prekopakrani ove godine imali prilike predstavljati županiju, a posebno prekopakranski kraj i običaje. „Ponosni smo posebno na naše mlade članove društva kojima je ovaj nastup bio prvi takav na međunarodnoj smotri koji su odradili kao pravi profesionalci. Upravo zbog toga već smo dobili pozive na druga gostovanja i smotre u Hrvatskoj što nas jako raduje“, dodala je Arland.
Prekopakransko društvo zadnji put na Đakovačkim vezovima gostovalo je 2014. godine.
FOTO: KUD "Seljačka sloga" Prekopakra