- PIŠE: Pakrački list
- 2641
piše: Jelena Hihlik
Ljeta u Pakracu i Lipiku danas ne možemo zamisliti bez bazena, naravno onih nama najbližih – Bazena Lipik. Možda je manje poznata činjenica kako je nekoć i Pakrac imao svoj bazen, odnosno javno kupalište u kojem su uživali i mladi i stari.
Ostaci bazena kod Špančićevog mlina, Pakrac, 1965.
Zahvaljujući zapisu Rudolfa Cišpera, poznatog pakračkog kroničara, ljubitelja povijesti i nekadašnjeg ravnatelja osnovne škole, ostalo je zabilježeno kako je Pakrac svoje javno kupalište dobio početkom 20. stoljeća, točnije 1909. godine. To je kupalište bilo smješteno na prostoru između Špančićevog mlina i Pakre, upravo zbog dovodnog kanala odnosno jaza kojim se osiguravalo snabdijevanje vodom i pokretanje mlina, nakon čega se voda vraćala u Pakru. Početak sezone na pakračkom kupalištu označavao se početkom ljeta, postavljanjem barjaka na ulazna vrata. Visoka drvena ograda ograđivala je ovo kupalište i skrivala kupače od znatiželjnih pogleda. U samom početku cijena ulaznice bila je prilično visoka, zbog čega je kupalište imalo određeni ekskluzivitet te je bilo namijenjeno nešto imućnijem sloju građana. Kupalište je imalo i drvene kabine za presvlačenje, a Cišper piše i kako je na kupalištu „u ljetnim danima, od podneva do večeri, sve kliktalo od mladosti, života i veselja. Bilo da se radilo o kupačima ili o onim posjetiteljima što su se sunčali ispruženi na betonskom opločenju između kabina i bazena ili na drvenoj podlozi sunčališta.“
Na samom ulazu u kupalište nalazila se poveća kabina u kojoj su se naplaćivale ulaznice, ali su se mogle i ostaviti dragocjenosti i vrijedni predmeti na čuvanje. Također, ovdje su se mogli unajmiti kupaći kostimi, a dio prostora korišten je za pohranu stvari onih kupača koji nisu unajmili posebnu kabinu.
Nasuprot kabinama nalazila se odskočna daska s koje se skakalo u vodu i bila je zaista prvorazredna atrakcija za sve one koji su se na taj način htjeli istaknuti. Jedinstvena atrakcija pakračkog kupališta bio je i ploveći balvan, odnosno otesano drvo dužine otprilike 2 metra koje se okretalo u vodi i plovilo u svim pravcima. Naravno, hrabri kupači željni istaknuti svoju snagu trebali su ga uhvatiti i ukrotiti, odnosno popeti se na njega, što nije bilo nimalo lako. Pakračko kupalište koje je svojim kupačima pružalo mnoge dane veselja i ljetne uživancije nažalost je devastirano nakon Drugog svjetskog rata, ali je nakon nekoliko godina i ponovno osposobljeno. Ipak, nakon nacionalizacije Špančićevog mlina i prestanka njegovog rada, voda više nije bila potrebna za njegovo pokretanje pa je i popularno kupalište ostalo bez vode. U to vrijeme, u Lipiku je sagrađen olimpijski bazen pa su kupači iz Pakraca mahom počeli posjećivati taj novi, veliki, moderni bazen. Nakon toga u Lipiku je izgrađen i cijeli rekreacijski kompleks s tri bazena, igralištima i pomoćnim prostorima, a kupalište u Pakracu konačno je palo u zaborav. Ljeto je svakako vrijeme kada bi ga se trebali prisjetiti kroz priču, ali i povijesne fotografske zapise. Ovom prilikom od srca se zahvaljujemo kolegici iz Gradskog muzeja Požega, muzejskoj savjetnici Maji Žebčević Matić koja nam je ustupila rijetke i vrijedne fotografije pakračkog kupališta koje ovdje po prvi put objavljujemo. Zahvaljujući gospođi Mirni Filipović Koščec, koja potječe iz poznate tiskarske obitelji Filipović[1] ove fotografije su iz Amerike, točnije San Francisca, pronašle svoj put do Pakraca gdje su i nastale 30-ih godina 20.stoljeća.
Kažu da fotografija govori tisuću riječi, stoga uživajte u ovim divnim povijesnim fotografijama na kojima su ostali zabilježeni povijesni, veseli, suncem i bezbrižnošću ozareni trenuci s nekadašnjeg pakračkog kupališta.
[1]Braća Filipović su imali tiskaru i knjigovežnicu u Pakracu ali i njezinu podružnicu u Požegi te su uspostavili i autobusnu liniju na relaciji Pakrac – Požega
- PIŠE: Pakrački list
- 1111
Troškovi i naknade koje plaćaju vlasnici vozila u Hrvatskoj trebale bi poskupiti nešto više od 15 posto. Vidljivo je to u predloženoj izmjeni o visini naknada za tehnički pregled i druge poslove koji se obavljaju u stanicama za tehničke preglede vozila, a koja je po odluci Ministarstva unutarnjih poslova trenutačno u javnoj raspravi koja traje do 1. rujna.
Ne bude li izmjena predloženih visina naknada, one bi za redovni ili izvanredni tehnički pregled mopeda, motocikala ili lakih prikolica sa starih 12,30 eura po novome iznosile 14,19 eura, dakle, poskupile bi za gotovo dva eura.
EKO-test za dizelaše
Nadalje, EKO-test, odnosno ispitivanje ispušnih plinova motornih vozila za vozila s dizelskim motorom trebalo bi poskupjeti za nešto više od dva eura, na predloženih 15,71 euro, kao i za vozila s BEZ-KAT motorom za više od eura (8,12 eura). Za vozila s REG-KAT motorom troškovi pregleda povisili bi se za nešto više od dva eura i iznosili bi 15,25 eura.
Predlaže se, ali za manje od 1 eura, i poskupljenje poslova koji prethode registraciji i produženju važenja prometne dozvole, što bi sad koštalo nešto više od 7 eura, dok bi se nova cijena naplate propisanih obveza po usluzi (2,64 €) povećala za 35 centi.
Ovjera prometne dozvole (7,06 €) koštala bi euro više, dok bi odjava vozila, izdavanje potvrde iz evidencije bila skuplja za 28 centi (2,18 €), izdavanje registarskih i izvoznih pločica za 35 centi (2,64 €), a zamjena ili izdavanje nove prometne dozvole nešto više od eura (7,92 €).
Dodatni pregled plinskih instalacija po novome (10,16 €) poskupio bi za nešto više eura, kao i pregled vozila radi promjene tehničkog stanja (7,59 €). Utiskivanje broja šasije vozače bi stajalo dva eura skuplje (15,25 €), dok bi za izdavanje pokusnih pločica i potvrde (2,64 €) po novome trebali izdvojiti 35 centi više. Također, obrasci i registri tehničkog pregleda (1,43 €) trebali bi se naplaćivati 19 centi više.
’Opravdan potez’
„Te naknade nisu mijenjane deset godina, pa smatram da je ovaj potez sasvim opravdan. Tih petnaestak posto poskupljenja, kada je riječ o općoj sigurnosti i sigurnosti u prometu na cestama, ne bi trebalo predstavljati problem vlasnicima vozila. Nekoliko eura nije značajan trošak, a pridonosi sigurnosti u prometu na cestama i stabilnosti sustava tehničkog pregleda“, rekao je Goran Pejić iz Centra za vozila Hrvatske.
Izvor: www.poslovni.hr
- PIŠE: Pakrački list
- 2108
Piše: Marijan Lukić – Luky
Ponekad najbliže destinacije zaobilazim(o), svi! Prošao sam stotine puta te samo pogledom zahvatio ovu propadajuću staricu. U ovom prolasku odlučio sam i stati kod zgrade bivše srednje škole u Pakracu. Moje, tvoje, naše škole. Jedan je to od najznačajnijih povijesnih objekata u Pakracu. Nostalgija, sjećanja, mirisi kestena i zvuci ptica pjevica u miješalici trenutka pri pogledu na zapušteno zdanje. Sjećanja; prvo je na žamor i uzbuđenje prvog dana okupljanja ispred zgrade škole koja je tada predstavljala samo sljedeću stepenicu u mom obrazovanju. Sjećanje na zgradu koja se u svom već tada starom ruhu meni činila nekim „opasnim“ mjestom. Drugo sjećanje je na traženje poznatih lica iz OŠ Lipik, nada kako ću u novom, prvom razredu srednje škole imati nekoga za zauzeti zajedničku klupu. Već u naslovu ističem zanimljivu povijest ovog zaštićenog spomenika kulture, starog Trenkova dvorca za koju su mi tih dana rekli da je škola bila konjušnica. Ma daj! Ipak, najbitnija funkcija ove zgrade vezana je uz školstvo mnogih.
Godina točne gradnje ovog četverostranog jednokatnog dvorca s atrijem u sredini nije poznata. Graditelj mu je bio vlasnik pakračkog vlastelinstva i vojskovođa barun Franjo Trenk negdje polovicom 18. st. U to vrijeme dvorac je bio i vojarna njegovih pandura. Nakon Trenkova razdoblja, a prije prosvjetne uporabe u dvorcu je jedno vrijeme bila i bolnica. Manje poznata zanimljivost vezana uz Trenkove nemilosrdne pandure kako su prva vojna postrojba koja je imala vlastitu vojnu glazbu. Inače Trenk je rođen u Italiji, a porijeklom je Prus (Nijemac).
Nalazimo je pri samom ulazu u Pakrac, lijevo s glavne ulice, a desetak metara prije crkvice sv. Ivana Nepomuka i tridesetak od hotela Pakrac. * Srednja škola Pakrac vuče svoje korijene još iz 1871. godine kada je osnovana učiteljska škola. Ta škola prestaje s radom 1965. godine. Godine 1888. osnovana je Šegrtska škola koja kasnije mijenja naziv u Školu učenika u privredi. Prema 'Ljetopisu gimnazije' sama gimnazija osnovana je 25. listopada 1954. godine, a prestala je s radom 1970. godine.
Parking s pogledom na „Partizan“, malonogometno (lijevo od motora) i košarkaško (desno od motora) igralište. S pozicije snimanja prema glavnoj cesti nasuprot malonogometnom igralištu nalazio se odbojkaški teren. Ne želim zaboraviti treće sjećanje na ovu školu, također vezano uz prvi školski dan na ovom mjestu. Negdje kod stepenica stajao sam s „fazanerijom“. Mnogi znaju tko su „fazani“, posebno onaj dio muške populacije koji je služio vojni rok. Tako čekajući prvu prozivku na glavu mi je aterirao komad klipa neorunjena kukuruza kojim je netko htio nahraniti „fazančića“! Tradicija, šala, no pogodak je postigao Ćuran. Susjed mi s početka ulaska u Lipik koji više nije „fazan i brucoš“ u srednjoj školi, već ponavljač. Dopao nas je i isti razred te dvije godine odličnog prijateljstva. Klip kukuruza zatomljen je kao pomalo bolna tradicija.
Unutrašnjost je ruševnija od vanjštine zgrade. Tumor nagriza iznutra i jede te prema van. Tako je i s našom školom, propada iznutra prema van. Unutra nije sigurno zakoračiti. Vani se svake godine barem na sigurnom okupe preživjele generacije polaznika ove škole na godišnjicama mature.
Nakon bolnice, zgrada je dugi niz godina služila školstvu, a u njoj je djelovala i nadaleko poznata Učiteljska škola ili Preparandija. Preparandija, dugo nisam razumijevao ovaj izraz. Što se tu „preparira“!? Danas se ovdje preparira povijest jednog zdanja u propast istoga. Tko je kriv!? Nebitno, sve dok Trenkov dvorac ne zahvati lopata obnove, prenamjene i nova života.
Još jedna zanimljivost vezana uz Pakrac jest „Pakrački dekret“. Najčešće sam o tom frazemu slušao priče vezane uz bogatu povijest školstva našeg kraja. Kao, kada si bio izbačen iz Pakračke škole više se nigdje nisi mogao upisati u drugu školu tadašnje države. No istina je da frazemu nije precizno utvrđeno značenje i porijeklo, ali nosi u sebi naziv grada Pakraca.
Uglavnom, našao sam cipelu kojom se u zadnjicu dodjeljivao „Pakrački dekret“!
Spominju se mnoge ideje vezane uz obnovu zgrade i buduću namjenu. Obnova i revitalizacija su nužne i žurne. Možda jednom unutar i izvan ovih debelih povijesnih zidina nikne novo, trajnije i ljepše cvijeće.
Izvori: * https://www.sspakrac.hr/skola/povijest
https://tz-pakrac.hr/dvorac-baruna-trenka/
- PIŠE: Franjo Delač
- 1130
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja obilježen je u ponedjeljak, 5. kolovoza, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomenika dr. Franje Tuđmana i kod Spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima. Prethodno su izaslanstva gradova Pakraca i Lipika, među kojima su bili i predstavnici hrvatskih branitelja, obišla i spomen obilježja u Lipiku, Dobrovcu i Donjim Grahovljanima.
U svom obraćanju okupljenima, pakračka gradonačelnica Anamarija Blažević prvenstveno se osvrnula upravo na hrvatske branitelje, čiji se dan i obilježavao. Napomenula je kako je jesen u Pakracu obilježena komemoracijama, a prva sljedeća čeka nas već za Malu Gospu. „Hvala Ivani Feltrin što je s nama. Ministarstvo hrvatskih branitelja kroz nju daje svoju podršku našim gradovima, a pogotovo braniteljima i obiteljima, kako bi im pomoglo u ostvarivanju njihovih zakonska prava“, rekla je gradonačelnica.
Nakon polaganja vijenaca krenulo se prema pakračkoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, gdje je održana Sveta misa.
- PIŠE: Domagoj Ajman
- 8023
U bašči Hotela Pakrac od 16 sati je upriličen prigodni ljetni roštilj po promotivnim cijenama u aranžmanu dva domaća kuhara i nova zaposlenika hotela, Grgura Špančića i Domagoja Bukvića te gurmana Drage Martera, a organiziran od novih vlasnica hotela, Tene Vujatović i Ivane Grgić koje su službeno otvorenje najavile za sredinu kolovoza. Poručuju kako su svi dobrodošli, a večer će ugodnim zvucima gitare začiniti svima poznati Josip Knežević Nešo.
Najistaknutija novost i značajka građanima Pakraca i okolice je kako će dosadašnju hotelsku ponudu obogatiti restoran koji će nuditi mogućnost „A la carte“ jelovnika svakim danom od 14 do 22 sata, a u gastronomsku ponudu će od sutra 6. kolovoza biti uključen i sladoled iz hladnjače, dok će uskoro osvanuti i bogat repertoar kolača. Ugodni voditelj hotela Karlo Rosman marljivo poslužuje goste te se svi nadaju kako će u budućnosti svi imati pune ruke posla, druženje u sklopu hotela je u tijeku te se još stignete priključiti.
„Današnji ljetni roštilj je ujedno i uvod u nadolazeće otvorenje restorana, a ovih dana ćemo organizirati i degustacije jela, stoga nam je svaka pohvala ili kritika dobrodošla! Novi smo, mladi i krećemo ispočetka tako da ćemo imati sluha za sve sugestije. Bazirat ćemo se na tradicionalnu kuhinju, naši dečki su već složili jelovnik i imaju jako puno dobrih i zanimljivih ideja tako da ga još uvijek planiramo doraditi do one konačne verzije. Imat ćemo i par dnevnih jutarnjih gableca po povoljnijoj cijeni. S 1. kolovozom smo krenuli, a službeno otvorenje planiramo obaviti u nadolazećim danima o čemu ćemo javnost pravovremeno obavijestiti putem naše web i Facebook stranice. Cijene najma soba smo ostavili iste kao što su bile i dosad, a već smo imali i svoje prve goste isto kao i najmove u nadolazećim danima. Također smo već iznajmili i prostoriju za konferencije i zasad smo vrlo zadovoljni ovim početnim danima. Postoji mogućnost polupansiona isto kao i punog pansiona koji će zaživjeti istovremeno kada i restoran bude u potpunoj funkciji“, izjavile su vlasnice.
Ne preostaje ništa drugo nego uputiti se ka hotelu i poželjeti ovoj mladoj entuzijastičnoj ekipi svu sreću u budućem radu i zahvaliti im što će u potpunosti oživjeti ovaj prekrasni pakrački objekt.
- PIŠE: Pakrački list
- 994
Poštovani žitelji Požeško-slavonske županije, od srca vam čestitam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 29. obljetnicu vojno-redarstvene operacije Oluja. Zahvaljujući hrabrosti i odvažnosti hrvatskih branitelja na današnji dan prije 29 godina oslobođen je najveći dio tada okupiranih područja Republike Hrvatske. Iako godine prolaze, istina je vječna i upravo zbog toga, trajnu zahvalu upućujemo svim hrvatskim braniteljima, posebice onima koji su svoje živote utkali u temelje Lijepe naše, kao i svim obiteljima koje su, u danima krvave borbe za samostalnost i neovisnost Republike Hrvatske, izgubili svoje najmilije. Na temeljima koje su postavili hrvatski branitelji, obveza nam je i godinama nakon graditi Hrvatsku onakvom kakvom su ju oni sanjali. Hvala i slava svim hrvatskim vitezovima i neka nam vječno živi naša Hrvatska!
Vaša županica Antonija Jozić